DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Osim intenziteta širenja krošanja nas je posebno zanimao moment kada intenzitet širenja kulminira, kao i kada se prirast krošanja u širinu teoretski približava nuli. Iz tabele 4 vidimo da bukova stabla u zajednici Fagetum cr. montanum postižu maksimum širenja krošanja u debljinskom stepenu 25, a prirast prestaje u debljinskom stepenu 60 cm. U toj se zajednici mogu provoditi najintenzivniji uzgojni zahvati u grupama i skupinama bukovih stabala čiji srednji promjer nije prešao 25 cm, jer će krošnje tada najbrže reagirati na zahvat. Intenzitet zahvata treba opadati između debljinskog stepena 25 i 60. Poslije debljinskog stepena 60 cm u spomenutoj zajednici uzgojni zahvati oblikovanja nisu opravdani jer krošnje više ne mogu reagirati na te zahvate. Iz tabele 4 vide se ti promjeri i za ostale zajednice, razvrstani prema vrstama drveća. Zanimljivo je usporediti te karakteristične tačke u odnosu na biljne zajednice. Već na prvi pogled može se vidjeti da kulminacija (i prestanak) prirašćivanja nastupa to kasnije što su ekološki uvjeti za razvoj pojedine vrste drveća povoljniji. U zajednici Blechno-Fagetum uvjeti za razvoj bukve su najpovoljniji te maksimum prirašćivanja krošnje nastupa kod 48 cm, a prestanak kod 98 cm. Nešto manje povoljni uvjeti za razvoj bukve su u zajednici Blechno- Abietetum, gdje maksimum prirašćivanja nastupa kod 22 cm, a prestanak kod 73 cm. U istoj zajednici taj maksimum za jelu nastupa kod 19 cm (ploha XIX), odnosno 27 cm (ploha XX), a prestanak prirasta za obje plohe kod 59 cm. I iz navedenih se podataka vidi razlika u prirašćivanju krošnje u odnosu na vrst drveća. U zajednici Fagetum cr. abietetosum krošnje jelovih stabala postižu maksimum prirašćivanja kod promjera 27 cm, a prirast praktički prestaje kod promjera 74 cm. Najraniji maksimum intenziteta širenja krošanja postižu bukova stabla u zajednici Fagetum cr. subalpinum. Maksimum u toj zajednici nastupa kod promjera stabla 13,5 cm (ploha VIII) odnosno 17,5 cm (ploha XVII), a prestanak prirasta kod promjera 31,5 cm (ploha VIII) odnosno 40,0 cm (ploha XVII). U navedenoj zajednici mogu se provoditi intenzivniji uzgojni zahvati oblikovanja krošanja samo do promjera stabala 13,5 (17,5) cm. Poslije promjera 31,0 (40,0) cm prestaje svaka mogućnost oblikovanja krošanja. Naša istraživanja trebalo bi nastaviti te proširiti i na druge vrste drveća i zajednice. Bilo bi od vrijednosti kad bi se za gospodarski najvažnije vrste drveća i zajednice odredilo najpovoljnije razdoblje za provedbu uzgojnih zahvata, kao i vrijeme kada s tim radovima treba prestati. Nadamo se da će nam se ukazati prilika, da detaljnije i opširnije proučimo spomenuti problem i tako pridonesemo njegovu rješavanju. ZAKLJUČAK Na temelju istraživanja kojim se intenzitetom šire krošnje stabala bukve i jele u raznodobnim sastojinama zapadne Hrvatske — na 7 primjernih ploha i u 5 zajednica — mogu se donijeti slijedeći zaključci: 1. Širine i intenzitet širenja krošanja zavise o vrsti drveća. Bukova stabla imaju šire krošnje i jači intenzitet širenja krošanja od stabala jele. 2. Širine i intenzitet širenja krošanja za istu vrstu drveća različiti su u pojedinim zajednicama. 3. Najveće širine i najjaču ekspanziju imaju krošnje bukovih stabala u zajednici Blechno-Fagetum Horv. Podjednako široke krošnje i sličnu ekspan |