DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Prosuđujući razvitak omjera smjese po podacima tabele br. 1, u davnoj prošlosti prevladavala je jela s nešto smrče. Ali, zbog sušenja debelih stabala gornji sklopovi krošanja bili su sve rjeđi, i u tako izmijenjenom kompleksu mikroklimatskih faktora (vjerojatno i pedosferskih) termoheliofilnija i agresivnija bukva naglo je nadirala i zajedno s jelom zatvarala donje slojeve sastojine. U takvim okolnostima povećala se vlaga zraka i tla, mikroklima je postala svježija i zajedno s vjerojatnim kemijskim i mikrobiotskim promjenama tla omogućila je da skiofitnija, higrofilnija i termofobnija jela postepeno zauzme najdonje slojeve sastojine (v. od 70 do 1 cm pr. pr. padajući pa rastući niz procentualnih podataka za jelu). U toku predvidljivog daljnjeg (budućeg) razvitka sastojine debela jelova stabla će odumirati, pa će u najgornjim slojevima zavladati mješovita smjesa krošanja bukve i jele a u srednjim slojevima dominirat će jela. Kakav će biti omjer smjese u narednim podmlađivanjima? Odgovor na to pitanje može se pouzdanije dobiti kad se razmotre sastavi drugih sastojina. Tabela br. 2 Sklop krošanja: gust, u donjim slojevima veoma gust Odumiranje stabala: veoma intenzivno u čitavom profilu Smjesa: iela, jela-bukva, bukva-(jela), jela-bukva Debljine stabala Broj stabala po ha Postotak : broja stabala cm živih suhih bukva jela smrča TO6 8 — 100 TO—60 12 6 22 78 — 60—50 24 18 47 53 — 50—40 50 22 63 37 — 40—30 76 22 T5 23 2 30—20 114 26 76 17 7 20—10 174 22 67 33 — 10—5 314 51 49 — 5—1 712 45 55 — Svega Iznad 10 cm pr. pi 1482 456 124 Sastojina prikazana snimkom u tabeli br 2 nalazi se na pećinastom zemljištu na kojemu je veoma rasprostranjena žestika (Rhamnus falax). U toj sastojim dominira bukva u srednjim i nižim debljinskim razredima. Smrče ovdje gotovo i nema, jer ono nekoliko stabala u srednjim debljinskim razredima nema značajniju edifikatorsku ulogu. Broj živih stabala ovdje je mnogo manji nego u prethodnoj sastojini, a broj posušenog drveća dvostruko je veći i rasprostranjen u svim debljinskim razredima. Većina posušenog materijala potječe od četinjača. Razmatrajući sadašnji odnos učešća jele i bukve u dva najviša debljinska razreda, može se pretpostaviti da je u davnoj prošlosti omjer jele bio veći, a zatim sve manji. Poslije te faze povećava se omjer jele. Unatoč rjeđem sklopu krošanja i većem sušenju stabala u svima debljinskim razredima, bukva po broju stabala nije uspjela zauzeti dominantnu ulogu u smjesi mladog naraštaja, nego je kodominantna. U srednjim sastojinskim slojevima ta je listača, doduše, mnogo zavladala, ali se jela razmjerno dobro održala. Makar se, po više-manje relativnim podacima iznesenima u tabelama br. 1 i 2 omjer smjese razmjerno mirno razvijao, ipak je prirodna izmjena omjera jele i bukve u njihovim mješovitim sastojinama toliko očigledna da nema sumnje o redovitosti te pojave. |