DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 61     <-- 61 -->        PDF

DK 634.0.522.2/.31


UTJECAJ BROJA IZMJERA VISINA NA SASTOJJNSKU
VISINSKU KRIVULJU


STIPANIČIC ANTE
Iz Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu


UVOD I CILJ ISTRAŽIVANJA


Sastojinska visinska krivulja jedan je između osnovnih podataka kod
određivanja postojećeg stanja sastojine. Pomoću visine centralnog-plošnog
stabla (Wiedemann) ili srednjeg plošnog stabla, zatim pomoću visine stabala
između 38 i 50 cm p. p. (Flury — 1929) bonitiraju se sastojine, određuje se tarifni
niz i obračunava drvna zaliha sastojine. Izravnata visinska krivulja daje
sliku visinskog rasta i visinskog prirasta sastojine. Zbog svega je toga važno
visinu sastojine ustanoviti što točnije, ali ne uz prevelike troškove. Najpraktičniji
instrumenti za mjerenje visina stabala su visinomjeri na bazi padomjera
(Blume-Leiss, Haga i drugi). Standardna devijacija pogrešaka mjerenih visina
je kod visinomjera Blume-Leiss h = 1,0—1,5%. Iako je rad s takvim visinomjerima
jednostavan i relativno brz, ipak je potrebno odrediti najmanji mogući
broj mjerenja pomoću kojih se dobiva realna visinska krivulja, a da se
ne troši suvišno vrijeme.


U okviru tipoloških radova Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma Instituta
izabrano je na području gospodarske jedinice Crni Lug više primjernih
ploha, između kojih je za razmatranje u ovoj radnji izdvojeno šest. Pomoću
podataka izmjere s ovih ploha pokušao sam odrediti koliki treba biti broj mjerenja
visina ukupno i u pojedinim debljinskim stepenima, da bi se dobili dovoljno
tačni podaci za konstrukciju visinske krivulje.


OPĆENITE ZNAČAJKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA


S obzirom na geografski položaj, Gorski kotar predstavlja planinsku barijeru
između primorskog i kopnenog dijela Hrvatske pa se tu primjećuju očigledni
utjecaji submediteranske i kontinentalne klime. Srednja god. temperatura
zraka iznosi za stanicu Delnice 7,7° C. Oborine su dobro raspoređene u
toku godine. U Delnicama ukupna godišnja količina oborina iznosi 2486 mm,
ali se ona povećava uporedno sa većom nadmorskom visinom.


U okviru djelatnosti institutskog Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma — ovaj
su rad financirali: Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija, Savezni fond
za financiranje naučnih djelatnosti u Beogradu i Republički fond za naučni rad SRH
u Zagrebu.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Gorski kotar, a naročito uži okoliš risnjačkog masiva, ubraja se u izrazito
područje Krša. Izgrađuju ga ponajvećma vapnenci i dolomiti pa su svi krški
fenomeni vrlo razvijeni.


Vegetacijski pokrov vrlo je raznolik. Najveće površine prekriva šuma bukve
i jele (Fagetum craaticum abietetosum Horv.), koja je u okviru novijih
tipoloških istraživanja, sa ekološko-gospodarskog gledišta, raščlanjena na nekoliko
varijanata odnosno podtipova.


OPIS LOKALITETA I SASTOJINA


Sve pokusne plohe (oznake 36, 37, 38, 39, 45 i 51) izabrane su u gospodarskoj
jedinici Crni Lug, šumski predjel Opaljenac, u šumi bukve i jele (Fagetum
croaticum abietetosum Horv.). To je valovita zaravan s jako razvijenim
mikroreljefom. Ističu se male vrtače s dubljim svježim tlima između kojih su
kamenite zaravni i mali grebeni obrasli mahovinom i žestikom (Rhamnusjallax). Prema Pelceru, u ovom facijesu šume, za razliku od ostalih varijanata
i facijesa šume bukve i jele, nalazimo od prirode smreku. Jela se vrlo dobro
pomlađuje, a smreka dobro. Sastojina ima stablimično preborni oblik. Jedino
na plohi 38 nalazimo stablimično do grupimično preborni oblik. Ove su sastojine
s gospodarskog gledišta veoma značajne i u njima se obavlja redovna i
jaka eksploatacija.


METODA RADA


Nakon rekognosciranja terena izabrano je šest primjernih ploha. Osnovni
taksacijski podaci sa ploha i podaci distribucije stabala prema debljinskim stepenima
prikazani su u tabeli 1. Iz podataka se vidi da je struktura sastojina
približno jednaka, pa se svih šest ploha može promatrati kao jednu cjelinu.


Na plohama su izmjerene visine pomoću hipsometra Blume-Leiss. Ukupno
je izmjereno 489 visina. Visine su mjerene i obračunate na 11 načina. Prvi puta
je uzeto samo 50 izmjera visina, drugi puta 75, zatim 100, 125, 150, 200, 250,
300, 350, 400 i konačno 489. Distribucija broja izmjera prema debljinskim stepenima
izvršena je tako da su najviše zastupljeni srednji debljinski stepeni
u kojima se nalazi većina vrijednijih stabala ove sastojine. Izmjere su uzimane
po principu slučajnosti, a povećanje broja uzoraka u pojedinom debljinskom
stepenu određeno je na temelju relativnog odnosa učešća kod prvog načina
od 50 izmjerenih visina.


Podaci sa terena obrađeni su u uredu. Visinske krivulje izravnate su prema
jednadžbi Mihajlova


h = a . e-b/đ (1)


(h) je visina stabla umanjena za 1,3 m
(a) i (b) su parametri, a (d) je prsni promjer.
REZULTATI I DISKUSIJA


Neizravnate visine za 250 i 350 izmjera vrlo su slične kao kod načina od
200—400 izmjera i za njih nije obavljen daljnji obračun. Podaci o broju izmjera,
neizravnatim i izravnatim visinama prikazani su u tabeli br. 2.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Tabela 1
Osnovni podaci s istraživanih ploha


Mali aeLokalitet
Opaljenac Toričak rodrom


Oznaka primjerne plohe 36 37 38 39 45 46
Veličina plohe u ha 1.0C f
Nadmorska visina u m 680 700 630 690 710 720
Ekspozicija zaravan S-O SW NW zaravan


sw


Inklinacija u stupnjevima 5 10 5
Geološka podloga vapnenac
Šumska zajednica Fagetum croat. abietetosum Horv.
Uzgojni oblik Raznodobna mješovita sjemenjača preborne distribuc.
Broj stabala na hektaru
jela 245 237 260 203 298 276
smreka 52 27 75 75 27 43
bukva 125 135 181 204 182 178
Ukupno 432 399 516 482 507 497
Temeljnica na hektaru m2
jela 29,37 23,68 26,36 23,13 37,80 28,38
smreka 8,44 1,71 10,66 10,17 2,24 3,54
bukva 3,87 5,03 7,21 7,83 4,42 4,90
Ukupno 41,68 30,42 44,23 41,03 44,46 36,82
Drvna masa na hektru m3
jela 384,15 303,45 335,65 300,93 497,10 364,04
smreka 105,72 18,08 132,23 126,82 25,88 40,10
bukva 29,07 40,78 59,83 65,27 28,49 36,33
Ukupno 518,94 362,31 527,71 493,02 551,47 440,47
Prsni promjer srednjeg stabla
u cm
jela 39„0 35,7 35,9 38,1 40,1 36,2
smreka 45,5 28,4 42,5 41,5 32,5 32,4
bukva 19,1 21,8 22,5 22,1 17,6 18,7
Ukupno 35,1 31,1 33,0 32,9 33,4 30,7
Srednja visina m
jela 26,6 24,2 23,8 27,1 24,7 24,6
smreka 29,0 20,4 27,0 27,4 21,7 21,7
bukva 14,1 15,6 15,8 15,6 14,9 15,3
Bonitet (prema Šuriću)
jela II II II II II II
smreka II/III II/III II/III II/III II/III II/III
bukva IV IV IV IV IV IV
Omjer smjese prema broju
stabala u "Vo
jela 56,73 59,40 50,39 42,12 58,78 55,54
smreka 12,04 6,77 14,53 15,66 5,34 8,64
~,:ukva 31,23 33,83 35,08 42,32 35,88 35,82
Omjer smjese prema
temeljnici u l0/o
jela 70,46 77,85 59,59 56,37 85,02 77,08
smreka 20,25 5,62 24,11 24,79 5,04 9,62
bukva 9,29 16,53 16,30 18,84 9,94 13,30
Podaci o Variaciona širina 85 95 95 80 85 80
distribuciji Aritm. sred.
prvog stupnja xi 0,27 0,20 0,28 0,28 0,25 0,30
Aritm. sred.
drugog stupnja ,x5 2 0,12 0,07 0,12 0,13 0,11 0,14
Kvadrat
disperzije s2 0,05 0,03 0,04 0,05 0,05 0,05


225




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Logaritamski oblik jednadžbi glasi:
1


1.
za 50 izmjera log h = 1,62719 — 9,17348 —
d
1
2.
za 75 izmjera log h = 1,62625 — 9,28725 —
d
1
3.
za 100 izmjera log h = 1,62570 — 9,22489 —
d
1
4.
za 125 izmjera log h = 1,63233 — 9,43439 —
d
1
5.
za 150 izmjera log h = 1,63232 — 9,36413 —
d
1
6.
za 200 izmjera log h = 1,62382 — 8,99292 —
d
1
7.
za 300 izmjera log h = 1,62293 — 8,94638 —
d
1
8.
za 400 izmjera log h = 1,62306 — 8,98549 —
d
1
9.
za 489 izmjera log h = 1,62361—9,03982 —
d
Neizravnate visine su slične kod svih devet obračuna, dok su izravnate
praktički sasvim jednake. Na grafikonu je prikazana krivulja dobivena na
osnovu 489 izmjera zajedno sa prikazom u pojedinim debljinskim stepenima.
Brojevi uz tačke označuju koliko je izmjereno jednakih visina.


Rasponi (range — Pranjić 1966.) su veliki (11 m kod 50 cm p. p.), no unutar
raspona, mjerenja su približno normalno distribuirana oko prosječne vrijednosti.
Zbog toga dolazi do pojave, da se sa povećanjem broja uzoraka visinska
krivulja samo.neznatno mijenja. Da nema ove normalne distribucije
pojedine bi izmjere zbog jačeg odstupanja od aritmetičke sredine utjecale na
promjenu visinske krivulje.


Istraživanja su pokazala, da u jednolikim sastojinama već mali broj (3—6)
izmjera visina u pojedinom debljinskom stepenu daje praktički tačnu visinsku
krivulju. Važno je naglasiti, da se ta tvrdnja smije primijeniti samo kada su
visine, u svakom debljinskom stepenu, približno normalno distribuirane. Potrebno
je zbog toga izmjeriti manji broj visina u pojedinom debljinskom stepenu
i utvrditi, da li je taj uvjet zadovoljen. Na osnovu tog uzorka određujemo
potreban broj mjerenja. Praktički, u jednolikoj sastojini postignuta je
potpuna dovoljna tačnost, ako se u srednjim debljinskim stepenima, koji su
najjače zastupljeni, izmjeri u svakom oko 10 visina. Na taj je način, u odrasslim
sastojinama prebornog oblika potrebno izmjeriti prosječno 100 visina za
konstrukciju dovoljno tačne sastojinske visinske krivulje.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 66     <-- 66 -->        PDF

ZAKLJUČCI


Na temelju provedenih istraživanja može se zaključiti:


1. U jednoličnim sastojinama prebornog oblika, kao što su na istraživanom
području, s 50 izmjerenih visina podijeljenih podjednako po debljinskim stepenima,
može se praktički dobiti dovoljno tačna visinska krivulja.
PRIKAZ RASIPANJA VISINA OKO SAST0J1N5KE VISiNSKE KRIVULJE


i ii 1 1 1 1 < ´ ´ — -*10
20 30 40 SO 60 70 80 cm


Oebljinski stepen


2. Zbog sigurnosti preporuča se mjerenje oko 100 visina raspodijeljenih na
taj način da u srednjim debljinskim stepenima ima približno oko 100 izmjera
u svakom stepenu.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 67     <-- 67 -->        PDF

LITERATURA


Cesta r D. i Hre n V.: Metodika istraživanja rasta i razvoja gospodarskih oblika
te produkcije sastojina, kao komponenata suvremenog tipološkog istraživanja
šuma, Zagreb 1966. (rukopis).


Cestar D., Hren V., Martinović J. i Pelcer Z.: Tipološke značajke šuma


u gospodarskoj jedinici Crni Lug (rukopis).
Klepa c D.: Uređivanje šuma, Zagreb, 1965.
Mihajlo v I.: Izravnanje sastojinske visinske krivulje prema metodi najmanjih


kvadrata, Godišnik na Univerziteta, Sofi;´a, Tom XXI, knj. 2, 19j3.
Mirk o vi ć D.: Prilog proučavanju metoda za određivanje srednje visine sastojine,
Glasnik Šumarskog fakulteta, Beograd, 1950.
Pranji ć A.: Interpolirane Šurićeve jednoulazne tablice za jelu, smreku i bukvu,
Sum. list 3/4, Zagreb, 1966.


L´INFLUENCE DU NOMBRE DE MESURAGES DES HAUTEURS
SUR LA COURBE DES HAUTEURS DU PEUPLEMENT


Resume


L, A. discute le probleme du nombre minimum de hauteurs qu´on doit mesurer
pour obtenir une courbe des hauteurs qui soit suffisamment precise. Le mesurage
en question fut effectue par 11 differents procedes. Partant de ses resultats 1´A.
conclut que dans les peuplements uniformes il est possible d´obtenir une courbe des
hauteurs suffisamment precise grace ä 50 hauteurs mesurees. Pour des raisons de
securite on recommande d´effectuer 100 mesurages qui soient distribues de maniere
uniforme parmi toutes les categories de grosseur.