DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 68 <-- 68 --> PDF |
DK G31.0.176.1 Petteria ramentacea: 634.0.181.1 RASPROSTRANJENJE ZANOVIJETI — TILOVINE (Petteria ramentacea Sieber, Presi) U HERCEGOVINI RADOSLAV CURIC, dipl. inž. šumarstva UVOD Zanovijet (tilovina) predstavlja jednu od vrlo značajnih endemnih vrsta Krša, čiji je areal ograničen na području jugoslovensko-albanskog submediterana. Premda je ova vrsta opisana još od strane Siebera (naziv Cytisus ramentaceus) 1822. godine, sve do nedavno (Fukarek — 1949) o zanovijeti nije dat nijedan iscrpniji prikaz njenog rasprostranjenja. Fukarek (1 cit. str. 54) iznosi da je bilo netačnih navoda o nalazištima ove vrste (napr. Bosna, Istra i Srbija) i pretpostavlja da je jedan od razloga bio što su dendrolozi i botaničari ovdje ubrojili i neku drugu vrstu iz roda Cytisus. Iako je poznato da ova vrsta igra značajnu ulogu kao krmna biljka, u stručnoj literaturi ima dosta kontradiktornih podataka o vrlo štetnom i otrovnom djelovanju alkaloida citizina kao i drugih glukozidnih materija. Sama činjenica da na području raširenja zanovijeti ima veći broj ovaca nego na svim društvenim gazdinstvima SFRJ, jasno govori o vrijednosti lista zanovijeti kao krme za male preživare. Pored navedene vrijednosti zanovijeti kao krmne biljke, posebno je važna njena korisnost za pčelarstvo, a naročito u proljetnom periodu, kada nema druge paše. Polen i nektar cvijeta zanovijeti u tom periodu je nezamjenjiv za razvoj legla i jačanje pčelinjih društava poslije zimskog mirovanja, kada su ona brojčano najslabija (Cerimagić 1965). Zbog relativno visoke kalorične vrijednosti i dobre gorivosti drvo ove vrste je dragocjen ogrevni materijal u predjelima ogoljelog Krša, a stanovništvo tih područja nemilosrdno je uništava, zaboravljajući pri tom njenu važnost kao vrlo dobre krmne i medonosne biljke. Kao rezultat tako nerazumnog uništavanja ove biljke, vremenom nastaju u blizini naselja goli krški kamenjari sa oskudnom drvenastom i travnom vegetacijom. Odrasliji primjerci zanovijeti (koja može dostići visinu i preko 3 m sa prsnim promjerom preko 10 cm) koriste se za izradu sitnih tehničkih sortimenata (vinogradsko i drugo kolje, motke i si.) koje se cijeni zbog velike trajnosti (sinonim — negnjil). OPŠTE KARAKTERISTIKE PODRUČJA Rasprostranjen je zanovijeti (tilovine) na području Hercegovine pretežno je ograničeno na nizinski dio, dok se njena nalazišta dublja u unutrašnjosti uglavnom nalaze na obroncima Neretvanske kotline i nekih pritoka Neretve, |