DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 14 <-- 14 --> PDF |
DK 634.0.284.1— — 03:658.53 OVISNOST UTROŠKA VREMENA ZA SAKUPLJANJE SMOLE CRNOG BORA O USLOVIMA RADA Dr STEVAN BOJANIN, Zagreb I UVOD Smolarenje borovih stabala predstavlja rad koji se dosada još nije dao mehanizirati. Ipak se stalno poduzimaju mjere da se sa što manje rada, tj. utroška vremena kao i što manjeg oštećenja stabala dobije smolarenjem što veća količina smole. U tu svrhu pronalaze se nove metode smolarenja, a postojeće metode se usavršavaju. Kod određenih metoda vodi se računa kako često da se bjeljenice zarezuju i u kojim vremenskim razmacima da se smola sakuplja, kako bi se troškovi smolarenja po jedinici proizvoda (smole) sveli na minimum. Osim istraživanja o samom prinosu smole, potrebno je istražiti i utrošak vremena za pojedine radne operacije kod smolarenja, pri čemu se u novije vrijeme kao pomoćno sredstvo primjenjuju i varijaciono-stat´stičke metode kao i određivanje minimuma troškova, što je primijenjeno i kod ovog istraživanja. II PROBLEMATIKA I CILJ ISTRAŽIVANJA Podaci koji se dobiju kao rezultat mjerenja vremena u izvjesnim granicama variraju i u slučaju ako smatramo da je rad izveden pod istim uslovima. Uzroci zbog kojih ove varijacije nastaju mogu potjecati od osobina predmeta rađa, uvjeta pod kojima se rad izvodi te od samih radnika koji vrše rad. Do izvjesnih varijacija utroška vremena mora doći, pa makar koliko se nastojalo da predmeti rada budu što homogeniji, uslovi rađa što jeđnoličniji, a radna sposobnost radnika u toku rada približno jednaka. S druge strane, promjena utroška vremena može biti povezana s promjenom nekog ili nekih činilaca o kojima utrošak vremena ovisi. Na primjer utrošak vremena za zarezivanje bjeljenica kod smolarenja može ovisiti o visini bjeljenice od tla, kao i o nagibu terena, pa se s promjenom tih činilaca utrošak vremena mijenja. Kako se vidi, promjena utroška vremena može ovisiti o promjeni jednog, dva, pa i više činilaca. U novije vrijeme dobiveni podaci utroška vremena sređuju se (obračunavaju) primjenom varijacione (matematičke) statistike. Häberle (6) navodi da se varijaciona statistika počela u Njemačkoj primjenjivati kao pomoćno sredstvo kod nauke o radu tek od 1960. godine, dok se kod šumarske nauke o radu u Švicarskoj (Auer, Soom, Steinlin i dr.), zatim u Skandinaviji (Kilander) počela primjenjivati već od 1950. godine. U ovoj radnji je postavljen cilj da se istraži pitanje utroška vremena jedne od radnih operacija kod smolarenja crnog bora — sakupljanja smole. 264 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Ova radna operacija spada u glavne radove, tj. radove koji se ponavljaju više puta u toku sezone smolarenja. Utrošak vremena za sakupljanje smole istraživan je na 6.880 bjeljenica kod francuske metode smolarenja crnog bora na području triju smolarskih manipulacija u SR BiH: Maoča, Višegrad i Bugojno. S obzirom da se francuskom metodom smolarenja kod nas smodari na visini stabla od 0,20 m do 4,0 m iznad tla, to se i posude (glineni lončići) u koje smola curi nalaze na raznim visinama na stablu iznad tla, u naprijed navedenom rasponu visine. Nagib terena na kome se nalaze sastojine u kojima su vršena istraživanja kreće se od 0» do 38». Lončići, u koje smola curi, nisu prilikom sakupljanja sadržavali uvijek istu količinu smole. Na osnovu rezultata prethodnih istraživanja, moglo se pretpostaviti da postoji statistička (korelaciona) veza između utroška vremena s jedne strane te visine lončića od tla, inklinacije terena i sadržaja smole u lončiću s druge strane. Prema tome, ovdje je za određivanje jačine korelacione veze potrebno primijeniti regresionu jednadžbu multiple korelacije, kao i inače u slučajevima kada je promjena ovisne varijable ovisna o promjeni dviju ili više neovisnih varijabli. III METODA RADA Radovi na smolarenju izvođeni su na slijedeći način: pripremni radovi (orumenjavanje i postavljanje pribora) izvršeni su jednom prije početka sezone smolarenja; glavni radovi izvođeni su tako da su bjeljenice zarezivane svaki treći ili četvrti dan (prosječno dva puta tjedno) a smola je sakupljana svakih 15 dana ili jednom mjesečno, u izvjesnim slučajevima i svakih deset dana; završni rad se sastojao u struganju strušca nakon završene sezone smolarenja. Prijemnici za smolu su glineni lončići sadržine 0,35 1. Na stabla su pričvršćeni tako da su s donje strane oslonjeni na čavao, a gornjom ivicom se pridržavaju o donju stranu slivnika od pocinčanog lima. S obzirom da se prijemnici nalaze na stablu na 0,2 m do 4 m visine iznad tla, za skidanje i postavlajnje prijemnika na visini od tla, gdje se nije moglo doseći rukom, upotrebljen je tzv. skidač od žice, nasađen na drvenu motku odgovarajuće dužine. Prazno limeno vjcdro u koje je smola sipana iz lončića prilikom sakupljanja težilo je oko 2 kg, a napunjeno smolom oko 12 kg. Smola je u vjedru odnošena i izlivana u bure koje se nalazilo u sastojini ili na rubu sastojine. Utrošak vremena mjeren je kronometrom s podjelom minute na 100 dijelova. Kao jedinica mjerenja uzet je radni zahvat sakupljanja smole (osnovno tehnološko vrijeme) od spuštanja vjedra sa smolom na tlo pored stabla, pa do uzimanja vjedra prilikom odlaska od stabla. IV OBRAČUN PODATAK A I REZULTATI ISTRAŽIVANJA Kod određivanja multiple korelacione veze, potrebno je kao i kod jednostavne korelacije znati da li će se upotrijebiti jednadžbe za pravolinijsku ili krivolinijsku korelaciju. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Srednje vrijednosti varijabli kod pojedinih opažanja Varijable i njihovi iznosi za pojedina opažanja ming stepeni ° 51,0 0,2 12 28 56,2 0,5 22 33 47,8 1,0 14 31 48,0 1,6 17 27 35,7 1,6 13 4 41,2 1,9 17 8 56,0 2,0 13 29 49,5 2,1 14 35 48,9 2,2 18 11 54,4 2,3 15 30 54,4 2,4 13 10 56,4 2,8 15 25 57,6 3,1 19 32 72, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Prema Ezekielu (5), u slučaju da postoji multipla krivolinijska korelaciona veza, u izvjesnim slučajevima mogu se matematičkim putem odrediti oblici krivulja parcijalne korelacije. U tom slučaju se lako odredi jednadžba multiple krivolinijske korelacije. Matematički oblici krivulja parcijalne korelacije određuju se i tako da se prvo originalni podaci nanesu grafički. Ponekad je međutim, nemoguće na ovaj način tačno odrediti matematički oblik krivulja. U tom slučaju krivulje se određuju metodom sukcesivnog aproksimiranja, algebarsko-grafičkom metodom, koja je i ovdje primijenjena. Za varijable su upotrijebljene slijedeće oznake: Xi = utrošak vremena radnog zahvata sakupljanja smole u 1/100 min. — ovisna varijabla; X2 = visina slivnika od tla u m — prva neovisna varijabla; X3 = sadržaj smole u lončićima u dkg — druga neovisna varijabla; X4 = nagib terena u stupnjevima (°) — treća neovisna varijabla. U tabeli 1 prikazane su srednje vrijednosti pojedinih varijabli za pojedina opažanja. Korelaciona veza je prvo određena po slijedećoj jednadžbi za linearnu multiplu korelaciju: XL = a + b^ b3X3 + b4X4 Parametri su obračunati pomoću slijedećih normalnih jednadžbi: (xf)b2 + (x2x5)b3 + U 2x 4)b 4 = (xxx2) s (x2x3)b2 + (x^)b5 + U3x4)b4 (xix3} (x2x4).b + (x3x4)b3 +-(xj)b4 = Cxxx4) a = M1 -b2M2.-b3M^ -b ^ (Xlx2) = CXXX2) - n MXM2 Cx|) = CX|) - n(M|) Istim postupkom kao (xi X2) te (x2) dobivene su i ostale vrijednosti za gornje normalne jednadžbe. Uvrštenjem izračunatih parametara, dobivena je slijedeća korelaciona jednadžba: 20> 79 4 XL#234= +-4,75´09X2 + 0,7517X3 + 0,4410X4 Uvrštavajući vrijednosti pojedinih neovisnih varijabli X2, X3 i X4 u raz |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 18 <-- 18 --> PDF |
rilm kombinacijama u gornju jednadžbu, dobivene su izjednačene vrijednosti X,. Koeficijent korelacije R1.234 izračunat je po slijedećoj formuli: 1 _ _i.|Ž4 i ianosi o,831 R1.254 1 Također je izračunata jednostavna linearna korelacija između utroška vremena za sakupljanje smole i visine slivnika od tla — neovisne varijable za koju pretpostavljamo da ima najveći utjecaj na utrošak vremena: XL = 42,0656 + 5,4314X, rl2 = 0,597 1/»o, 1 80 70 60 50 4o 30 20 40 ´I´ll´ 1,0 4,6-4,9 2A 2.8 343,1 4,z m. oz o,s Visina slivnika od tla SI. 1. Linearna korelaciona veza između utroška vremena za sakupljanje smole i visina bjeljenica od tla (Sadržaj smole u lončićima i nagib terena nisu uzeti u obzir). Rezultat je grafički prikazan na slici 1. Kako se vidi, koeficijent multiple korelacije (R1.234) veći je od koeficijenta jednostavne linearne korelacije. Iz toga slijedi da utrošak vremena ovisi i o drugim neovisnim varijablama, u ovome slučaju od X,-j i X4. Radi određivanja krivolinijske korelacije aproksimiranjem, određene su jednadžbe parcijalne korelacije između ovisne varijable (utroška vremena) i po jedne neovisne varijable. Ove jednadžbe su dobivene iz jednadžbe multiple li 268 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 19 <-- 19 --> PDF |
1/W mm 7o L>2 q S stto 4,6 4,9 2,4 2,8 3,13,2. 4,2 m. Visina slivnika cd tla 1A00 min.1´ 7o 12 13 45 46 4? 1S 19 20 24 22 dno. Punoća lončića 4/tOO. 71U.U´ ´ 7o 60 Ao io\_ 8 40 41 25 27 .33 35´ Nagib tepena SI. 2. Pravac parcijalne korelacije između utroška vremena za sakupljanje smole i visine bjeljenica od tla te prva aproksimaciona krivulja f´2 (X2). SI. 3. Pravac parcijalne korelacije između utroška vremena za sakupljanje smole i sadržaja smole u lončiću te prva aproksimaciona krivulja f´a (Xa). SI. 4. Pravac parcijalne korelacije između utroška vremena za sakupljanje smole i nagiba terena te prva aproksimaciona krivulja f´4 (X4). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 20 <-- 20 --> PDF |
nearne korelacije, tako da je zadržan utjecaj jedne neovisne varijable na utrošak vremena, a ostale neovisne varijable su eliminirane, stavljanjem u jednadžbu njihovih aritmetičkih sredina, na primjer: a + b2X2 + b3M3 + b4M4 X12 34 = Tako su dobivene jednadžbe parcijalne linearne korelacije: X12.34 = 43,483 + 4,751X2 = X13.24 41,200 + 0,752X5 X14.23 * 42,778 + 0,441X4 Pravci parcijalne linearne korelacije dobiveni uvrštavanjem pojedinih vri jednosti odgovarajućih neovisnih varijabli u gornje jednadžbe, prikazani su grafički na slikama 2, 3 i 4. Pomoću jednadžbe linearne multiple korelacije izračunate su vrijednosti xi.234 za pojedina opažanja tj. razne kombinacije neovisnih varijabli, a zatim su između stvarnih vrijednosti Xi — za razne kombinacije neovisnih varijabli X2, X3 i X4 — i izjednačenih vrijednosti izračunate razlike »z«. Da bi se dobile krivulje aproksimacije, vrijednosti »z« su oduzimane od vrijednosti Xi očitanih iz pojedinih pravaca parcijalne korelacije na primjer X12.34 na slici 2, za pojedine vrijednosti X2 na apscisi. Odstupanja od linije regresije su spojena u izlomljenu liniju, koja je gra fički izjednačena u krivulju (si. 2). Na isti način su veličine »z« oduzete od vrijednosti X13.24 i X14.23, koje su očitane iz si. 3 i 4. Izlomljene linije su grafički izjednačene u krivulje kao u prethodnom slučaju. Iz prve aproksimirane krivulje (si. 1) za svaku vrijednost X2 očitana je veličina Xi, koja je označena kao f2 (X2). Isto tako su s krivulja aproksimacije na si. 3 i 4 očitane za razne veličine X3, odnosno X4 također vrijednosti za Xi i označene kao f3 (X3), odnosno f4 (X4). Vrijednosti fa (X2), f3 (X3) i f4 (X4) iz krivulja prve aproksimacije uvrštavane su u dolje navedenu formulu u istim kombinacijala kao vrijednosti X2, X3 i X4 u jednadžbu linearne multiple korelacije, pa su određene vrijednosti Xi: + f3#(X3) XL´ = a{#234 + tLUz) + f4´(V Parametar ai.234 dobiven je po slijedećoj formuli: fi(x,) + f,´tt.) + f;(x.) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 21 <-- 21 --> PDF |
1/1». 7o So So Ao 3o 2o 10 .i i o,z o,s 46 i9 2A 28 3/f32 4,2. -m.. Visina slivnika od tla V100. 6o 3o « « « «T ~TJ 77 ^~ 20 21 22cUq. Punoća lončića *Aoo 7o bo /v -W 3o . I I tiL 10 1i 25 27 33 3S° Nagib terena SI. 5. Druga aproksimaciona krivulja i"i (X2): Utrošak vremena za sakupljanje smole u odnosu na visinu bjeljenice od tla. SI. 6. Druga aproksimaciona krivulja f´s (X3): Utrošak vremena za sakupljanje smole u odnosu na sadržaj smole u lončićima. SI. 7. Druga aproksimaciona krivulja ?´* (X4): Utrošak vremena za sakupljanje smole u odnosu na nagib terena. 271 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Zatim su između originalnih vrijednosti Xi i dobivenih vrijednosti Xi iz računate razlike z´", a zatim R1.234, koji iznosi 0,873. Prema tome vrijednosti Xi su bliže stvarnim vrijednostima nego vrijednosti Xi, koje su dobivene pomoću jednadžbe multiple linearne korelacije, a čiji koeficijent korelacije iznosi (kako je ranije rečeno) 0,831. Veličine z´" su zatim uzete kao odstupanja od krivulja prve aproksimacije, pa su spajanjem tačaka ovih odstupanja dobivene izlomljene linije, koje su dalje grafički izravnate u krivulje druge aproksimacije. (Postupak je isti kao kod određivanja krivulja prve aproksimacije); si. 5, 6 i 7; ai.234 = — 103,140. Istim postupkom kao u prethodnom slučaju dobivene su vrijednosti Xi i određene vrijednosti z"´\ Koeficijent korelacije R1.234 za vrijednosti iz druge aproksimacije iznosi 0,931, što znači da su se izjednačene vriejdnosti Xi još više približile stvarnim vrijednostima Xi. Na isti način kao što su određene krivulje prve i druge aproksimacije, te vrijednosti Xi, određene su i krivulje treće aproksimacije (si. 8, 9, 10) i vri jednosti X1.234. ai.234 = — 103,140. Koeficijent korelacije iznosi 0,932. Dok je koeficijent korelacije kod prve aproksimacije iznosio 0,873, a kod druge aproksimacije se znatno povećao (na 0,931), kod treće aproksimacije se tek neznatno povećao, što znači da se daljim aproksimiranjem ne bi postigla veća tačnost izjednačenja vrijednosti Xi. Utjecaj pojedinih činilaca na utrošak vremena kod sakupljanja smole mo žemo analizirati pomoću krivulja parcijalne korelacije treće aproksimacije: a) X2 — visina bjeljenica od tla (si. 8): Kod visine slivnika od tla 0,2 m do oko 1,3 m utrošak vremena za sakupljanje smole opada i postiže svoj mi nimum, zatim do 2,6 m visine slivnika od tla raste progresivno, a iza toga do najveće tretirane visine slivnika od tla (4,2 m) raste degresivno. b) X3 — punoća lončića (si. 9): S povećanjem punoće lončića smolom, utro šak vremena za sakupljanje smole povećava se uglavnom proporcionalno. c) X4 — nagib terena (si. 10): Povećanje nagiba terena utječe uglavnom na proporcionalno povećanje utroška vremena za sakupljanje smole. Kako je već naprijed objašnjeno, čisti utrošak vremena za sakupljanje smole kod jedne bjeljenice (osnovno tehnološko vrijeme) određuje se po slijedećoj formuli: + f3"(x5> + H´" -ai.´234 -fi"(x2» fi"(V Označit ćemo Xt kao t0. Kod određivanja operativnog vremena (top), treba uz osnovno tehnološko vrijeme (tu) uzeti u obzir i sporedno vrijeme (vrijeme hoda od stabla do stabla th): top ^^ to "T" th Kod određivanja norme vremena »T«, tj. ukupnog utrošenog vremena za sakupljanje smole s jedne bjeljenice, treba uzeti u obzir i dodatno vrijeme, koje se obično dodaje u obliku postotka. Potrebno dodatno vrijeme na račun odmora kod hoda od stabla do stabla može se razlikovati od dodatnog vremena za čisto sakupljanje smole. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 23 <-- 23 --> PDF |
f/´OO, mCtu ´ ?o Go 3o 0,2 OS 1,6 49 2fi 28 3.43,1 4 2. tn. Visina slivnika od tla te So IZ 4$ 19 20 SZ dug. Punoća lončića ´/´100 7o I I O L. 40-11 33 35° Ife´-ib terena SI. 8. Treća aproksimaciona krivulja f"s (X2): Utrošak vremena za sakupljanje smole u odnosu na visinu bjeljenice od tla. SI. 9. Treća aproksimaciona krivulja f"´a (Xs): Utrošak vremena za sakupljanje smole u odnosu na sadržaj smole u lončićima. SI. 10. Treća aproksimaciona krivulja f´"4 (K.i): Utrošak vremena za sakupljanje smole u odnosu na nagib terena. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Dodatak za odmor kod hoda ovisi o nagibu i eventualno drugim osobinama terena, a kod vremena za čisto sakupljanje smole ovisi i o visini bjeljenice, konkretno o visini od tla posude u koju curi smola. Pored toga i utrošak vremena za iznošenje vjedra sa smolom do sabirališta, istresanje smole i povratak na mjesto rada ovisi samo o čistom vremenu sakupljanja smole, pa se stoga može uzeti kao postotak od tog vremena. Isti je slučaj i s dodatnim vremenom za razne povremene radove. Prema tome, norma vremena tj. ukupni utrošak vremena za sakupljanje smole kod jedne bjeljenice dobiva se na slijedeći način: T = th . l,0tđh + t0 . l.Otj . l.Ota l,0tđh = koeficijent dodatnog vremena za odmor na vrijeme hoda od stabla do stabla l,0tj = koeficijent dodatnog vremena osnovnom tehnološkom vremenu za iz nošenje i istresanje smole te povratak do stabla radi daljeg sakup ljanja l,0t(i = koeficijent dodatnog vremena osnovnom tehnološkom vremenu za odmor i povremene radove na (t0 . l,0tj) i,0(ii = l,0tj . 0,0ttl t — utrošak vremena za sakupljanje težinske jedinice smole (1 dkg) dobije se tako da se utrošak vremena T, podijeli količinom smole X3 sakupljene iz lončića, tj. od jedne bjeljenice. T Hth .l,0tđh + t0 . l.Otđi Hti, . l,0tđh t0. l.Otđi X3 Xs X3 Xs Kod sređivanja je desna strana izraza »t« podijeljena na u dva dijela. th. l,0tđh Analizom prvog dijela desne strane izraza —— možemo konstatirati, X3 obzirom da je vrijednost brojnika uz određenu prosječnu međusobnu udaljenost stabala konstantna veličina, da s porastom nazivnika (količine sakupljene smole kod jedne bjeljenice) utrošak vremena hoda od stabla do stabla po jedinici količine sakupljene smole opada. Razmotrimo drugi dio desne strane ovog izraza. to l,0tđi X3 Vrijednost t0 predstavlja u stvari utrošak osnovnog tehnološkog vremena za sakupljanje smole, koji smo obilježili kod treće aproksimacije s X"" prema tome je t0 = X"". Zamjenom t0 s desnom stranom izraza X" " t će glasiti: V1´0^ + Ol. 234 + f2"(V + fj"(V +f4"(V]- h<*d ^ X ´ " " ´ + — - -,||..,. m ,„,, 1 1, 1 IM — ..... m ii-n —1 1-;— -—-I I—I »! — X3 x5 274 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Kako je naprijed rečeno, utrošak vremena za hod izražen po jedinici sakupljene smole jedne bjeljenice s povećanjem sakupljene smole opada . Razmotrimo drugi dio utroška vremena za sakupljanje smole (vrijeme sakupljanja smole s dodatnim vremenom) jedne bjeljenice i njegov iznos po jedinici sakupljene smole. Uz konstantne uvjete rada — visinu slivnika od tla (Xa) te nagib terena (X4) — utrošak vremena za sakupljanje smole (nazivnik) ovisit će o količini smole u lončiću. Utrošak čistog vremena za sakupljanje s dodatnim vremenom po jedinici sakupljene smole, u stvari je veličina kvocijenta, u kojem je nazivnik količina sakupljene smole, a količina smole se nalazi i u brojniku. Prema tome, s povećanjem sadržine smole u lončiću povećava se u ovom slučaju i brojnik i na zivnik. Za iznos utroška vremena potrebnog za sakupljanje težinske jedinice smole možemo pretpostaviti tri mogućnosti: tm.it. 19 20 21 2Zcüoj Punoća lončića SI. 11. Utrošak vremena za sakupljanje smole u ovisnosti o sadržaju smole u lončićima, kod određene visine bjeljenica od tla i nagiba terena te utrošak vremena za hod od stabla do stabla, kao i zbroj ovih vremena. Utrošci vremena iskazani za 1 dkg sakupljene smole. a) Iznos kvocijenta drugog dijela jednadžbe ostaje konstantan, tj. utrošak vremena po jedinici smole se s punoćom lončića ne mijenja. U ovom slučaju, obzirom da se utrošak vremena za hod s povećanjem količine sakupljene smole po jedinici sakupljene smole smanjuje, a čisto vrijeme sakupljanja smole s dodatkom ostaje isto, ukupni utrošak vremena po jedinici sakupljene smole će se smanjivati. , b) Čisti utrošak vremena s dodatkom po jedinici sakupljene smole se smanjuje. Obzirom na ono što je rečeno pod stavkom »a«, ukupni utrošak vremena po jedinici sakupljene smole će se s povećanjem sadržine smole u lončiću smanjivati. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 27 <-- 27 --> PDF |
c) Čisti utrošak vremena s dodatkom za sakupljanje po jedinici sakupljene smole s povećanjem sadržine smole se povećava, odn. prvo se smanjuje pa povećava. U tom slučaju iznos »t« može se s povećanjem smole u lončiću do izvjesne količine smanjivati, postići minimum, a zatim se opet povećavati. U slijedećem primjeru, čisti utrošak vremena za sakupljanje smole X1.234 određen je prema formuli koja je naprijed navedena, a pomoću parametra ai.234 i očitanja s krivulja treće aproksimacije za konstantnu visinu slivnika od tla (X2 = 1,4 m), konstantan nagib terena (X4 = 11°) te sadržaj smole u lončićima (X3 = 12 dkg do 22 dkg). Utrošak vremena za hod od stabla do stabla za međusobnu udaljenost stabala za gore navedeni nagib, th l.Otah iznosi prema rezultatima ranijih istra tu 1,0,1h živanja 30,5 1/100 min, a za 1 dkg smole iznosi . X3 Pojedinačni utrošci vremena po jedinici težine sakupljene smole kao i ukupni utrošak prikazani su u tabeli 2 i grafički na slici 11. Rezultati istraživanja pokazuju da je uz navedene uslove najmanji utrošak vremena po jedinici sakupljene smole, tj. optimalna količina smole u lončiću 20 dkg smole. S obzirom da je sakupljanje smole rad koji se plaća po učinku, to će trošak nagrade radnika na sakupljanju smole biti u minimumu kod one količine smole u lončićima, kod koje je i utrošak vremena za sakupljanje težinske jedinice smole u minimumu. Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja mogu se donijeti slijedeći ZAKLJUČCI 1. Čisti utrošak vremena za sakupljanje smole ovisi o visini bjeljenice od tla, nagiba terena i sadržaja smole u lončiću. Primjenom algebarsko-grafičke metode multiple korelacije dokazano je da između utroška vremena i navedenih činilaca postoji veoma uska korelaciona veza; pomoću treće aproksimacije dobiven je zadovoljavajući rezultat. 2. Kod određene visine bjeljenice od tla i nagiba terena, utrošak čistog vremena .(kao i vremena s dodatkom) za sakupljanje smole po jedinici težine ovisi o sadržaju smole u lončiću; s povećanjem sadržaja smole od 12 do 20 dkg navedeni utrošak vremena se smanjuje, a zatim se povećava. 3. Vrijeme hoda od stabla do stabla za težinsku jedinicu sakupljene smole smanjuje se s povećanjem sadržine smole u lončiću. 4. Zbrajanjem vremena pod 2 i 3, kako je prikazano u tabeli 2 i na si. 11 može se odrediti minimum ukupnog utroška vremena po težinskoj jedinici sakupljene smole, s obzirom na sadržaj smole u lončićima. Minimum utroška vremena ujedno predstavlja i minimum troška rada za sakupljanje smole. LITERATURA i. Barne s R.: Motion and Time Study, New York 1958. 2. Beni ć R.: Analiza troškova i kalkulacije ekonomičnosti u iskorišćivanju šuma, Zagreb 1957. 3. B o j a n i n S.: Istraživanje potroška vremena kod smolaronja crnog bora francuskom metodom (doktorska disertacija), Zagreb 1963. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 28 <-- 28 --> PDF |
4. Clemen t R.: Acid Paste Method Highly Successful in Commercial Operations, Naval Stores Rev., 6/1967. 5. Ezekie l M.: Methods of Correlation and Regression Analysis, New York 1965. 6. Häberl e S.: Brauchen wir mathematisch-statistische Methoden in der Arbeitswissenschaft, Allg. Forst- u. Jagdztg, 12/1965. 7. Neidhard t N.: Pokušaj teoretsko-financijskog razmatranja o smolarenju, Šum. List Vol. IV/1930. 8. Triši n V. S., Borodi n M. M.: Tehničeskoje normirovanije trudov v lesnom hozjajstve, Lesn. Prom., Moskva 1965. 9. Voronenk o B. G : Opitnaja podsočka v Sovjetskom Sojuze, Goslesbumizdat, Moskva-Lenjingrad 1961. DEPENDENCE OF TIME EXPENDITURE FOR COLLECTING AUSTRIAN PINE RESIN ON WORKING CONDITINOS Summary On the basis of results of previous investigations the author assumes that the time expenditure required by a work element depends on the height of the cup above ground, the inclination of the slope, and the resin content in the cup. The correlative connection between the time consumption by the work element on one hand, and the height of the cup above ground, the inclination of the slope, and the resin content in the cup on the other, is defined by means of a multiple correlation and algebraic-graphical method. On the basis of results the following conclusions are drawn: 1. Expenditure of net time for the collection of resin depends on the height of the face above ground, the inclination of the slope, and the resin content izi the cup. By applying the algebraic-graphical method of multiple correlation it was proved that between the time expenditure and the mentioned factors there exists a very close correlative connection; by means of a third approximation a satisfactory result was obtained. 2. At a definite height of a face above ground and inclination of the slope, the expenditure of net time (or of the time with addition) for the collection of the resin per unit weight depends on the resin content in the cup; with increasing the resin content from 12 to 29 dkg. the mentioned time expenditure decreases, and thereafter increases. 3. The time spent on walking from tree to tree with respect to the weight unit of collected resin decreases with increasing the resin content in the cup. 4. By adding together the times under 2) and 3) as represented in Tab. 2 and Fig. 11. it is possible to determine the minimum of the total time expenditure per weight unit of collected resin (with respect to the resin content in the cups). The minimum time expenditure represents at the same time also the minimum work expenditure requiered for the collection of resin. |