DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Zatim su između originalnih vrijednosti Xi i dobivenih vrijednosti Xi iz računate razlike z´", a zatim R1.234, koji iznosi 0,873. Prema tome vrijednosti Xi su bliže stvarnim vrijednostima nego vrijednosti Xi, koje su dobivene pomoću jednadžbe multiple linearne korelacije, a čiji koeficijent korelacije iznosi (kako je ranije rečeno) 0,831. Veličine z´" su zatim uzete kao odstupanja od krivulja prve aproksimacije, pa su spajanjem tačaka ovih odstupanja dobivene izlomljene linije, koje su dalje grafički izravnate u krivulje druge aproksimacije. (Postupak je isti kao kod određivanja krivulja prve aproksimacije); si. 5, 6 i 7; ai.234 = — 103,140. Istim postupkom kao u prethodnom slučaju dobivene su vrijednosti Xi i određene vrijednosti z"´\ Koeficijent korelacije R1.234 za vrijednosti iz druge aproksimacije iznosi 0,931, što znači da su se izjednačene vriejdnosti Xi još više približile stvarnim vrijednostima Xi. Na isti način kao što su određene krivulje prve i druge aproksimacije, te vrijednosti Xi, određene su i krivulje treće aproksimacije (si. 8, 9, 10) i vri jednosti X1.234. ai.234 = — 103,140. Koeficijent korelacije iznosi 0,932. Dok je koeficijent korelacije kod prve aproksimacije iznosio 0,873, a kod druge aproksimacije se znatno povećao (na 0,931), kod treće aproksimacije se tek neznatno povećao, što znači da se daljim aproksimiranjem ne bi postigla veća tačnost izjednačenja vrijednosti Xi. Utjecaj pojedinih činilaca na utrošak vremena kod sakupljanja smole mo žemo analizirati pomoću krivulja parcijalne korelacije treće aproksimacije: a) X2 — visina bjeljenica od tla (si. 8): Kod visine slivnika od tla 0,2 m do oko 1,3 m utrošak vremena za sakupljanje smole opada i postiže svoj mi nimum, zatim do 2,6 m visine slivnika od tla raste progresivno, a iza toga do najveće tretirane visine slivnika od tla (4,2 m) raste degresivno. b) X3 — punoća lončića (si. 9): S povećanjem punoće lončića smolom, utro šak vremena za sakupljanje smole povećava se uglavnom proporcionalno. c) X4 — nagib terena (si. 10): Povećanje nagiba terena utječe uglavnom na proporcionalno povećanje utroška vremena za sakupljanje smole. Kako je već naprijed objašnjeno, čisti utrošak vremena za sakupljanje smole kod jedne bjeljenice (osnovno tehnološko vrijeme) određuje se po slijedećoj formuli: + f3"(x5> + H´" -ai.´234 -fi"(x2» fi"(V Označit ćemo Xt kao t0. Kod određivanja operativnog vremena (top), treba uz osnovno tehnološko vrijeme (tu) uzeti u obzir i sporedno vrijeme (vrijeme hoda od stabla do stabla th): top ^^ to "T" th Kod određivanja norme vremena »T«, tj. ukupnog utrošenog vremena za sakupljanje smole s jedne bjeljenice, treba uzeti u obzir i dodatno vrijeme, koje se obično dodaje u obliku postotka. Potrebno dodatno vrijeme na račun odmora kod hoda od stabla do stabla može se razlikovati od dodatnog vremena za čisto sakupljanje smole. |