DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 29     <-- 29 -->        PDF

DK 634.0.22 — — 014


PRILOG DEFINICIJI SASTOJINSKIH OBLIKA PANJACA,
PANJACA SA STABLIMA IZ SJEMENA I ŠIBLJAKA


Dr DRAŽEN CESTAR
VLADIMIR HREN


Iz Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma
Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu


1. UVOD
U toku 1967. g. stavili smo u Šumarskom listu prijedlog za definiciju sastojinskih
oblika gospodarskih šuma. U okviru istraživanja tipova šuma i šumskih
staništa obrađujemo i panjače, panjače sa stablima iz sjemena, i šibljake.
Želja nam je da definicije za ove sastojinske oblike također prilagodimo našim
istraživanjima i brojčanim opisima.


Šume nastale iz panja, šikare i šibljaci su dobro poznati i u literaturi
obimno obrađeni oblici. Ne možemo detaljno analizirati sve njegove definicije
i opise. Zadržat ćemo se samo na najvažnijim pojmovima, koji su uz naša istraživanja
poslužili kao osnov definicija.


Pod panjačom (niskom šumom) razumijeva se sastojina, koju tvore izdanci
nastali iz proventivnih ili adventivnih pupova panjeva ili pridanaka odsječenih
ili drugačije uništenih stabljika (Glavač 1962). Slične definicije postavili
su i drugi autori (Anić, Horvat A., Petračić, Šafar i ostali).


Dok je šibljak definirao Adamović (1913), kao formaciju listopadnog žbu


nja (šiblja), za šikaru se ne može reći, da su pojmovi jedinstveni. Prema Ša


faru (1957) u nauci je pojam za naziv šikare izgrađen, ali još nemamo jedin


stvene definicije. Najčešće se šikara opisuje »kao trajno antropogeno utjecana


prizemna panjača s grmoliko izobličenim drvećem i obilnim grmljern« (Šafar,


Lončar).


Dok smo kod definiranja sastojinskih oblika gospodarskih šuma morali
usklađivati uzgajačku i uređivačku definiciju, kod ovih oblika šuma važnije
je pronaći takve definicije, koje bi bile jednostavne — da se mogu i brojčano
izeraziti — a da obuhvate sve raznolikosti kako u obliku, tako i u shvaćanju
pojmova panjača, i šibljaka.


2. PRIJEDLOG ZA OPISIVANJE SASTOJINSKIH OBLIKA
U tabeli 1 prikazan je naš prijedlog za opis sastojinskih oblika panjača,
panjača sa stablima iz sjemena i šibljaka.
U daljnjem izlaganju dat ćemo kratke definicije elemenata sastojinskih
oblika.


Ovaj rad financirali su Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti, Republički
fond za naučni rad i Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Prema načinu postanka dijelimo ove sastojine u panjače, panjače sa stablima
iz sjemena i šibljak.
Panjače (niske šume) jesu sastojine u kojima ima preko 80% stabala iz
panja i njima se u tom obliku gospodari.


Panjače sa stablima iz sjemena (srednja šuma) jesu sastojine u kojima je
51 do 80% stabala iz panja a ostalo su stabla iz sjemena, i njima se u tom
obliku gospodari.


Šibljak je sastojina u kojoj ima preko 60% grmova, a preostalo su kržljavi
ostaci šumskog drveća. Ovaj sastojinski oblik smo izdvojili kao samostalan iz
dva razloga. Prvo, jer je šibljak jasno pojmovno definiran i drugo, što je većim
dijelom nastao iz sjemena i ne može se svrstati pod pojam panjača.


S obzirom na dob — kao i kod gospodarskih šuma — sastojine smo razvrstali
u jednodobne i raznodobne. U jeđnodobnim sastojinama razlika starosti
najmanje 70´% stabala nije veća od ± 10 godina. Kod raznodobnih sastojina
više od 30% izmjerenih stabala se razlikuje međusobno za najmanje ± 10
godina.


Kriteriji za omjer vrsta drveća jednaki su kao i kod gospodarskih šuma.
Čiste sastojine su one u kojima je jedna vrsta drveća zastupljena s više od
90%) stabala. Mješovite su sastoj;ne one u kojima ima više vrsta drveća zastupljenih
s najmanje 10% stabala.


Distribucija se jednako ocjenjuje kao i kod gospodarskih šuma.
Sastojine jednolične d;stribucije imaju zvonoliki raspored stabala po debljinskim
stepenima.


Nejednolične sastojine imaju zvonoliko-hiperbolični ili višestruko zvonoliki,
a preborne hiperbolično ili hiperbolično-zvonoliki raspored stabala po debljinskim
stepenima.


Dvoslojna je panjača sa stablima iz sjemena, ako ima dvostruko zvonoliku
debljinsku distribuciju. Višestruko zvonolika distribucija je znak da su ove
sastojine višeslojne.


Stadij je određen prema prsnom promjeru srednjeg stabla sastojine. Sastojine
su u stadiju tankih stabala, kada je prsni promjer srednjeg stabla manji
od 10 cm. Sastojine u stadiju srednje debelih stabala imaju srednje stablo debljine
11—20 cm. Ako je srednji promjer sastojine veći od 20 cm one su u stadiju
debelih stabala.


Stanje sastojine ocjenjujemo prema stepenu zastiranja tla (pokrovnost).
Stanje je:



gusto, kada krošnje prekrivaju posve tlo i ulaze jedna u drugu;

potpuno, kada se krošnje dodiruju ili zastiru najmanje 90´% površine
tla;

prekinuto, kada krošnje pokrivaju 71—90% površine tla;

rijetko, kada projekcije kresanja pokrivaju između 51 i 70 % površine
tla;

progaljeno, kada krošnje pokrivaju 31—50i% površine tla;
— jako progaljeno kada krošnje pokrivaju 10—30n/o površine tla.
Očuvanost se ocjenjuje prema učešću kvalitetnih stabala i grmolikih vrsta
u odnosu na ukupni broj stabala. Ocjenjuje se samo stupanj očuvanosti panjača.
Sačuvane su panjače u kojima ima manje od 30% kržljavih ostataka šumskog
drveća grmolikih oblika.


280




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Panjača sa stablima
Način


Šiljak
Panjača


iz sjemena —
postanka


Buschwald
20


Niederwald mit
Entste


— 22
Niederwald
Kernwüchsen — 21
hungsart


0)c| to WO L ?o Sr


ro p B " a ro p


S S


"era L


B: ro
g:2 o
S:2. p *
aL& a« a. B


!&§
Dob


2. PI n S ro era. ro Alter
Tag"


era


ro
h-* to era


C o ro


§r O o


Omjer vrsta


Ciste — Reinbestände — 10
drveća


Mješovite — Mischbestände 20
Mischungsverhältnis


Cl V, 0


C-i I a &


2 ro 3 ro rT & 1


3 ro


»8, ro´


ro o 2. & & 3


P, ro a


3


B 3 g-O B o< o o Distribucija


U: 3 B: 3
J~>
[11 ro< Verteilung
3 B fcT t— sr


w 3


fC"


B: 3
ro W B ro


c/3


TO


Tankih stabala — Dünne Stämme — 100


Srednje debelih stabala — Mittelstarke Stämme Stadij


— 200 Stadium
Debelih stabala — Starke Stämme — 300
Gusto — Dichter — 10
Potpuno — Voller — 20
Prekinuto — Unterbrochener — 30 S anje
Rijetko — Locker — 40


Zustand


Progaljeno — Lichter — 50


Jako progaljeno — Sehr lichter — 60


Sačuvane — Unversehrt — 1
Degradirane — Degradiert — 2 Očuvanost
Odrasle šikare — Erwachsene Buschwälder —


Unversehrtheit


Tipične šikare — Typische Buschwälder — 4


Antropogeno — Antropogene — 10


Zoogeno — Zoogene — 20


Porijeklo


Klimatogeno — Klimatogcne — 30
Hidrogeno — Hydrogene — 40 Herkunft
Pirogeno — Pyrogene — 50


Jaka — Starke — 1 Izbojna snaga
Smanjena — Herabgesetzte — 2 panjeva
Izbojne snage nema — Weist keine Auschlags-Stockausschlagskraft
auf — 3 kraft




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Panjače su degradirane, ako u sastojini ima od 31—50% šumskog drveća
grmolikog oblika i grmolikih vrsta.
Odrasle šikare imaju od 51 do 70% grmolikih ostataka šumskog drveća i
grmova.
Tipične šikare imaju više od 71% grmolikih ostataka šumskog drveća i
grmova.
Grmovi ne mogu učestvovati s više od 60% broja stabala. U slučaju da
sastojinski oblik ima više od 60% grmova mora se označiti kao šibljak.


Kod sastojinskih oblika panjača od velike važnosti je uzrok, koji je doveo
do sadašnjeg sastojinskog oblika. Od toga u mnogome ovisi način obnove tih
šuma. Zbog toga smo kao jedan od elemenata uveli i porijeklo sastojina. Prema
porijeklu sastojine mogu biti:


— antropogene, ako su nastale utjecajem čovjeka,
— zoogene, ako su nastale utjecajem životinja ili kukaca,
— klimatogene, nastale uslijed nepovoljnih uslova klime,
— hidrogene, nastale pod utjecajem poplava, plavljenja, stagnirajuće površinske
i visoke podzemne vode itd.,


— pirogene, nastale kao posljedica požara.
U panjačama je još jedan faktor od važnosti za koji smo smatrali, da ga
ne možemo mimoići, jer o tome mjestimice ovisi mogućnost obnove i načina
gospodarenja. To je sposobnost tjeranja iz panja ili izbojna snaga. Ocjenjujemo
je prema broju, visini i vitalnosti ižbojaka.
Jaku izbojnu snagu imaju panjevi, koji poslije sječe potjeraju brojne izbojke
(izdanke), jakog visinskog rasta i snažne vitalnosti.
Smanjenu izbojnu snagu imaju panjevi, koji iza sječe potjeraju nekoliko
ižbojaka, srednjeg visinskog rasta i srednje vitalnosti.
Panjevi nemaju izbonju snagu, ako poslije sječe nemaju ižbojaka ili imaju
pojedinačne izbojke slabog visinskog prirasta.


3. ZAKLJUČAK
Ovim radom zaključili bismo prijedloge za numeričko definiranje svih sastojinskih
oblika osim plantaža. Brojčani opis, kojeg predlažemo omogućuje
statističku obradu, a i usporedbu sličnih ili jednakih sastojinskih oblika.


Na nekoliko primjera prikazati ćemo, kako zamišljamo primjenu prijedloga
za definiranje sastojinskih oblika panjača, panjača sa stablima iz sjemena
i šibljaka.


Jedna sačuvana panjača graba u kojoj pored ogrjevnog ima i nešto tehničkog
drveta definirala, bi se na primjer kao: jednodobna, čista, jednolična, sačuvana,
antropogena panjača graba u stadiju tankih stabala, potpunog sklopa i
jake izbojne snage panjeva. Brojčano bi ta sastojina bila prikazana ovako:


20.111.121.11.
Sačuvana crnikova makija, jake izbojne snage panjeva, imala bi također
brojčanu definiciju 20.111.121.11.
Bukova šuma blizu gornje granice vegetacije imala bi definiciju: jednodobna,
čista, jednolična, degradirana panjača bukve u stadiju srednje debelih
stabala, prekinutog sklopa, klimatogenog porijekla i smanjene izbojne snage
panjeva. Brojčano bi definicija glasila: 20.111.232.32.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Panjaču medunca (s ostavljenim pricuvcima) u stadiju tankih stabala,
potpunog sklopa opisali bi brojčano: 20.212.121.11.


Sastojinu graba iz panja u kojoj ima i oko 40% grmolikih vrsta s pojedinim
pricuvcima hrasta iz sjemena, progaljena, služi djelomice za pašu, definirali
bi: 21.221.252.11.


Na ovaj način mogli bi nizati kombinacije, dok ne bi obuhvatili sve sastojinske
oblike panjača, panjača sa stablima iz sjemena i šibljaka.


Brojčano opisane mogu se ove šume grupirati u skupine i grupe prema
momentanim potrebama uzgajivača, uređivača ili kojeg drugog šumarskog
stručnjaka. Zakonitosti dobivene za numerički definirane sastojine imaju općenitu
vrijednost i mogu se primijeniti na sve oblike iste ili slične brojčane vrijednost.


LITERATURA


Ani ć M.: Uzgajanje šuma, Morfologija (skripta), Zagreb 1963.
Ani ć M.: O niskim prebornim bukovima šumama — Šumarski list, Zagreb 1933.
Cesta r D., Hre n V.: Prilog definiciji sastojinskih oblika gospodarskih šuma —


Šumarski list, Zagreb 1967.
Fukare k P.: Melioracija šikara, šibljaka i zakržljalih ostataka šume — Narodni
šumar, Sarajevo 1947.
Glav a č V.: Prilog definiciji niske šume i tumačenje njenog postanka u našoj zemlji
— Šumarski list, Zagreb 1962.
Horva t A.: Osvrt na melioraciju šikara u submediteranskom području krša —
Šumarski list, Zagreb 1965.
Jovanovi ć B.: Šibljak — Asocijacija Artemisieto-amygdaletum nanae na Rtnju


— Šumarstvo, Beograd 1954.
Jevti ć M.: Kako tretirati izdanačke šume u fazi konverzije — Šumarstvo, Beograd
1967.
Kolakovi ć R.: Šikare na hercegovačkom kršu — Narodni šumar, Sarajevo 1955.
Kora ć M.: Šikare ljeske u dolini Lepena — Šumarstvo, Beograd 1958.
Kosovi ć J., Pelce r Z., Zian i P.: Tipologija i osnovni principi melioracije i


uređenja šikara — Institut za šum. i lov. istraživanja NRH, Zagreb 1959.
Kosovi ć J.: Stanje i značaj niskih šuma i šikara u privredi područja Like — Oba


vijesti Instituta, Zagreb 1959.
Lonča r I.: Uzroci degradacije sastojina — Šumarski list, Zagreb 1960.
Marinkovi ć B.: Nekoliko mišljenja i prijedloga o pitanju amelioracije devasti


ranih makija u Dalmaciji — Šumarski list, Zagreb 1950.
Nikolovsk i T.: Panjača (izdanačka šuma, niska šuma) — Šumarska Enciklopedija
II dio, Zagreb 1963.
Pani ć Đ.: Proučavanje stanja i razvoja izdanačke šume »Lipovica« — Prva istraživanja
u šumarstvu Kosova i Metohije, Priština 1961.


Pani ć D.: Taksacioni i drugi elementi nekih čistih bukovih sastojina izđanaekog
porekla na Rudniku — Zbornik Instituta za šumarstvo i drvnu industriju SRS,
Beograd 1963.


Patak y
Lj.: Prilog proučavanju bosanskih šikara — Godišnjak Instituta za naučna
šumarska istraživanja, Sarajevo 1953.
Pelce r Z.: Prikaz šumske vegetacije područja Like — Obavijesti Instituta, Zagreb
1959.
Regen t B.: Gospodarenje u listopadnim primorskim šumama niskog uzgoja i njihovo
melioriranje — Šumarski list, Zagreb 1958.
Šaf ar J.: Osnovi gospodarenja u odraslim šikarama i niskim šumama — III Šumarski
pregled, 1955.
Šaf ar J.: Melioracija šikara — Obavijesti Instituta, Zagreb 1955.
Šaf ar J.: Što je šikara ili ima li u našoj zemlji mnogo šikara — Šumarski list, Zagreb
1957.
Š a f a r J. Die Entwicklungsstadien des Buschwerkes und ihre Umwandlung in
Wirtschaftswald Schweiz. Z. f. d. Forstw., Zürich 1957.


283




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Šafa r J.: Problem proizvodnosti panjača u eumeđiteranskoj zoni Hrvatskog primorja
— Šumarski list, Zagreb 1962.
Šafa r J.: Šikara — Šumarska Enciklopedija II dio, Zagreb 1963.
Šafa r J.: Srednja šuma — Šumarska Enciklopedija II dio, Zagreb 1963.
Zian i P.: Gospodarenje sa sitnim šumama panjačama na području Like i njihova
rekonstrukcija u proizvodnije uzgojne oblike — Obavijesti Instituta, Zagreb 1959.
Zian i P.: Krš — gospodarsko podizanje — Šumarska Enciklopedra II dio, Zagreb
1963.
Zian i P.: Uslovi rentabiliteta rekonstrukcije degradiranih, malovrijednih i slaboproizvodnih
šuma na području SR Hrvatske — Šumarski list, Zagreb 1964.


EIN BEITRAG ZUR DEFINIERUNG DER BESTANDESFORMEN VON
NIEDERWÄLDERN, NIEDERWÄLDERN MIT KERNWÜCHSEN UND
BUSCHWÄLDERN


Zusammenfassung


In Anschluss an eine frühere Abhandlung (Šum. List, 5/6, 1967) machen die
Autoren ihren Vorschlag für die numerische Defin´erung der Bestandesformen von
Niederwäldern, Niederwäldern eingesprengt mit Kernhölzern, und Buschwäldern.
Die Definition umfasst: Entstehungsart (numerisch wiedergegeben durch Zahlen von
20—30); Bestandesalter (100—200); Mischungsverhältnis (10—20); Verteilung (1—3);
Entwicklungsstadium (100—300); Zustand (10—60); Unversehrtheit (1—4); Herkunft
(10—50); Stockausschlagskraft (1—3) (Tab. 1).


Die einzelnen Elemente der vorgeschlagenen Definition werden kvantitativ
erklärt, worunter einige Definitionen auch mit qualitativen Indizes ergänzt sind.
Abschliessend werden einige Beispiele solcher numerischen Definierung der
Bestände dargestellt:


Ein wohlerhaltener Hainbuchenniederwald, worin neben Brennholz auch etwas
technisches Holz vorkommt, wird als gleichaltriger, reiner, gleichmässiger und unversehrter
Hainbuchenniederwald definiert, von anihropogener Herkunft, im Stadium
dünner Stämme, mit vollem Bestandesschluss und starker Stockausschlagskraft,
was numerisch durch die Kennziffer 20.111.121.11 wiedergegeben wird.


Ein Hainbuchenniederwald, in dem auch ca. 4Ö3/o strauchartige Arten mit einzeln
eigesprengtcn Überhältern aus Samen vorkommen, und der durchgelichtet ist
und teilweise zum Weidegang benutzt wird, wird numerisch mit 21.221.252.11 definiert.