DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I
DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE L2 SRPANJ—KOLOVOZ GODINA 1968


DK 634.0.562.28


VRIJEME PRELAZA (TEMPS DE PASSAGE)


Dr B. EMROVIC


1) Pod utjecajem francuskih autora [Bourgenot (1´), Chatelain (2)]


objavljeni su u našoj stručnoj štampi radovi Klepc a (3), C o k 1 a (4) i


Miletić a (5). U Šumarskom listu br. 5 6 (1966) objavljen je rad Tpm


ca (6) u kojem se predlaže posebno podjeljenje na klupi za upotrebu! kod


vađenja izvrtaka. J v>


Pojmovi vremena prelaza i vremena zadržavanja, debljinskog prirasta, i


njihova primjena kod određivanja prirasta podrobno su opisani u navedenim


radovima. . i v ,


U ovom radu bit će razmotrena Bourgenotova postavka da vrijeme prolaza
za debljinski stepen d (širina debljinskog stepena 5 cm) treba odrediti tako da
se izvrtci vade iz stabala slijedećeg višeg debljinskog stepen^ (d + 5). Ta postavka
bazira se na pretpostavci da "se — kod teoretske preborne šume — stabla
razvijaju podjednako tako da će budući prirast stabala sa sadašnjim prsnim
promjerom d biti jednak prošlom prirastu stabala sa sadanjim prsnim promjerom
d + 5.


Da li je ta pretpostavka prihvatljiva i za konkretne preborne šume odnosno
za šume u kojima se primjenjuje preborni način gospodarenja? (Šume u kojima
se kdd nas preborno gospodari većinom su prelazni tipovi kod kojih još nije
izgospodarena preborna struktura. Tako je kod nas a vjerojatno i u drugim
zemljama).


2) Krivulja debljinskog prirasta pojedinog stabla (ordinata: debljinski prirast,
apsclsa: starost) ima oblik zvonolike asimetrične krivulje.*


Kulminacija debljinskog prirasta nastaje relativno rano. Općenito se smatra
da u jednodobnoj šumi ta kulminacija nastaje ranije, a u prebornoj šumi
kasnije. Kod skiofilnih vrsta (npr. kod jele) kulminacija može nastupiti vremenski
dosta kasno (zastarčenje jele).


Rezultat debljinske analize stabla (na prsnoj visini) može se prikazati i
tako, da se veličina debljinskog prirasta prikaže kao ordinata prsnom promjeru
(a ne starosti) kao apscisi. Iz podataka publiciranih analiza (u svakom udžbeniku
mogu se naći takvi primjeri) može se vidjeti da kulminacija debljinskog
prirasta nastupa kod relativno malenih prsnih promjera. Kod nekih primjera


* Debljinski prirast pojedinog stabla varira iz godine u godinu. To je posljedica
variranja klimatskih prilika pa je potrebno promatrati prirast tokom nekog perioda
i računati prosjek. Praksa je pokazala da je najpovoljniji period 10 godina.
253