DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 52     <-- 52 -->        PDF

veza ITH-e o stručnim ispitima, elabora


tima i dr.


b) Blagajnik Saveza ing. A. Tomaševic


izvještava da se U. O. treba sastati zbog


odobrenja završnog računa Saveza za 1967.


god.


Tajnik: Predsjednik:


Dr Branimir Prpić Inž. Vid Fašaić


ZAPISNIK


16. sjednice U. O.-a Saveza ITŠIDH-e
održaie dana 4. 4. 1968. god.
Prisutni: Inž. V. Fašaić, inž. S. Vanjković,
dr Z. Potočić, inž. S. Bertović, inž. Z.
Petković, mr ing. A. Krstinić i dr B. Prpić.


Dnevni red:


1. Saopćenje
2. Izvještaj o dosadašnjem radu
3. Završni račun
4. Održavanje Plenuma
5. Pripreme za god. skupštinu
R. Razno
Ad 1. a) U vezi dopisa Saveza ITŠIDJ-e
o aktuelnim temama naše struke koje će
postaviti i o kojima će raspravljati komisija
u kojoj se nalaze predstavnici svih
republičkih saveza zaključeno je da našem
predstavniku inž. B. Čopu damo materijale
o stanovištima do kojih smo došli za
vrijeme rasprava za okruglim stolom (privredna
politika šumarstva i drvne industrije).
Ad 1. b) Zaključeno je da godišnjoj
skupštini šumara Slovenije prisustvuju
inž. Vid Fašaić i dr B. Prpić.


Ad 1. c) Povodom dopisa Saveza ITŠIDJ-
e o uplati doprinosa za izgradnju doma
u Beogradu zaključeno je da se o tome
raspravi na narednom Plenumu našeg
Saveza.


Ad 1. d) Na osnovu dopisa Saveza ITH-e
u kojem mole da naš predstavnik prisustvuje
zajedničkom sastanku sindikata i
Saveza ITH-e zaključeno je da se za to
zamoli inž. D. Brkanović.


Ad 1. e) Zaključeno je da prof, dr Z. Potočić
prouči materijale o razvoju šumarstva
i drvne industrije u uslovima reforme
koje smo dobili od Saveznog Sekretarijata
za privredu i da o njegovom sadržaju
obavjesti U. O. na slijedećoj sjednici.


Ad 1. f) Povodom molbe inž. Hermana
za štampanje njegove Dendrologije zaključuje
se da Savez u ovim uvjetima ne može
preuzeti taj zadatak.


Ad 2.) Izvještaj o dosadašnjem radu


U. O.-a podnio je tajnik dr B. Prpić.
Ad 3.) Izvještaj o završnom računu za
1967. god. podnosi Z. Vojvodić. Plan pri


hoda izvršen sa 90"/» dok je plan rashoda
izvršen sa 82"/o. Tako je poslovanje u 1967.
god. završilo sa pozitivnim saldom zahvaljujući
maksimalnoj štednji. U. O. usvaja
izvještaj, s tim da se plenumu predloži
prihvaćanje završnog računa U. O. donosi
odluku da se izvrši raspodjela viška prihoda
po završnom računu za 1967. god.
koji iznosi 13.397,32 Ndin i to:


— da se vrijednost boda radnika zapolenih
u Savezu (3 službenika) za 1967. god.
poveća tako da se od viška prihoda po bilanci
za 1967. god. odvoji suma od 3.399,39
Ndin i preračuna za svakog službenika
nova vrijednost boda na teret 1967. god.;
— da se u fond zajedničke potrošnje izdvoji
1.500,— Ndin te da se službenicima
(3 službenika) isplati naknada troškova
prilikom korištenja god. odmora;
— da se u fond za investicije odvoji
8.497,93 Ndin. Od toga iznosa odobrava se
kupovina računskog stroja u vrijednosti
od 5.237,— Ndin dok ostatak od 3.260,93
Ndin ostaje za uređenje dvorane.
Ad 4. i 5.)


Održavanje Plenuma odnosno godišnje
skupštine. Prevladava mišljenje da sadašnji
U. O. provede do kraja u djelo zaključke
dobivene na jesenskom plenumu
u Jastrebarskom. Da bi se svi zadaci izvršili
smatra se potrebnim mandat U. O.-a
produžiti do 1969. god. Zaključuje se da
se proljetni Plenum održi početkom juna
u Vinkovcima. U vezi toga potrebno je pisati
Š. D. Vinkovci i Šum. gospodarstvu
»Spačva« Vinkovci, a inž. Fašaić će također
o tome usmeno razgovarati sa inž.
Horvatinovićem.


Ad 6.) Stalno osoblje zaposleno u Savezu
ubuduće neće raditi više subotom, već
ponedjeljkom od 8 do 18 sati.


Na tiskanicama je Savez do sada zarađivao
do 30°/o. Iako su neka gospodarstva
prešla na samostalno štampanje tiskanica
Savez bi i dalje ostao kod stare cijene s
tim, da bi samo kod većih narudžbi davao
popust od cea 10"/o.


Inž. Vanjković napominje, da bi sve dužnike
Saveza trebalo čim prije upozoriti
na plaćanje.


Tajnik:
Dr Branimir Prpić, v. r.


ZAPISNIK


sa plenuma Saveza ITŠIDH-e, koji je održan
dne 8. 6. 1968. god. u Kutini, šumski
predjel »Vilenjak«.


Dnevni red:


1. Pozdravni govor predsjednika Saveza
ITŠIDH-e ing. V. Fašaića.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 53     <-- 53 -->        PDF

2. Izvjesxaj tajnika Upravnog odbora
Saveza ITŠIDH-e o radu Saveza između
dva Plenuma — Dr. B. Prpić.
3. Izvještaj blagajnika za 1967. god. —
ing. A. Tomašević.
4. Izvještaj Nadzornog odbora — ing. D.
Kirasić.
Prof. dr. Z. Potočić apelira na prisutne
predsjednike i tajnike lokalnih šumarskih
društava da pretplate svoje članove na
Šumarski list odnosno Drvnu industriju,
pošto su to jedina glasila šumarstva odnosno
drvne industrije u SR Hrvatskoj.


Dr. B. Prpić je upoznao prisutne sa
štampanjem »lugarske knjige«. Zaključeno
je da će se među šumskim gospodarstvima
u vezi toga provesti anketa u obliku
upitnika, što se tiče tehničke opremljenosti
i naziva priručnika.


Učesnici Plenuma su uputili telegram
drugu Titu slijedećeg sadržaja:


Dragi druže Tito!
Okupljeni na Plenumu Saveza inženjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske u Kutini, rješavajući probleme
koje pred nas postavlja društvo, pozdravljamo
Vaše plemenite napore u očuvanju
bratstva i jedinstva naših naroda i Vaša
velika nastojanja za dosljedno sprovođenje
privredne i društvene reforme. Inženjeri
i tehničari šumarstva i drvne industrije
SR Hrvatske učinit će sve da Vaše
velike zamisli postanu jugoslavenska
stvarnost.


Ing. S. Vanjković je zatim podnio referat
pod naslovom: Prihvaćanje i usavršavanje
stručnih kadrova u šumarstvu i
drvnoj industriji SR Hrvatske.


Ing. K. Tabaković je pozdravio učesnike
Plenuma u ime Centralnog odbora Saveza
ITŠIDJ-e.


U situaciji kada nastaje zatvaranje šumarskih
stručnjaka unutar gospodarstava,
komuna odnosno republika apelira na živi
kontakt. Osvrnimo se ukratko i na podneseni
referat ing. S. Vanjkovića. U vezi
zaoštrenog problema zapošljavanja mladih
kadrova, potrebno je da se pristupi
planiranju kadrova, da se uvede obavezno
stažiranje od dvije godine, nagrade za rad
pripravnika da budu ujednačene, treba
obnoviti stručne ispite i ujednačiti njihov
program po republikama. Spomenute probleme
treba da zajednički rješavaju asocijacija
privrede i Savez. Kako bi se riješila
spomenuta pitanja potrebno je da
Savez ITŠIDH-e surađuje sa Savezom inž.
i lehn, i industr. za preradu drva Jugoslavije.


Prof. dr. Z. Potočić napominje da su se


o kadrovima nastavnim planovima i programima,
kvalifikacionim ispitima za upis
na fakultet do sada brinuli samo fakulteti
i srednje škole, a što je zapravo dužnost
čitave struke. Treba napraviti planove
u kojima će biti usklađen broj upisanih
odnosno diplomiranih sa potrebama
privrede na stručnim kadrovima. U
vezi rješavanja ovog problema potrebno
je da postoji čvrsta koordinacija među
republikama.
Ing. Ž. Sekalec smatra da problem zapošljavanja
stručnih kadrova u šumarstvu
i drvnoj industriji moraju zajednički rješavati
Savez, komora i Poslovno udruženje.


Ing. M. Novaković smatra da bi program
na šumarskim fakultetima i srednjim
stručnim školama trebalo prilagoditi potrebama
prakse. Kada su u pitanju srednje
stručne škole često puta se javljaju
otpori na nivou općine kao što je to slučaj
u Delnicama. Jedna srednja stručna
škola sa 30—40 polaznika bi zadovoljila
potrebe na stručnim kadrovima. No kod
nas još ne postoji organ, koji bi se bavio
problemima planiranja kadrova.


Ing. I. Mrzljak — u šumskom gospodarstvu
Karlovac 70 tehničara i inženjera
rade kao poslovođe na terenu. Na svakom
radnom mjestu u gospodarstvu nalazi
se stručnjak. Kod nas ne posto ii problem
zapošljavanja mladih stručnih kadrova,
jer je nezaposlenost rezultat otpora
koji pojedinci bez potrebnih kvalifikacija
pružaju bojeći se konkurencije.


Ing. V. Husjak smatra da ne treba čekati
da probleme struke riješi zakon, već
te probleme mora riješiti sama struka.


Dr. B. Prpić apelira u ime diplomiranih
mladih inženjera i onih studenata koji će
uskoro diplomirati da se nešto poduzme
kako bi ti mladi stručnjaci dobili mjesto
u svojoj struci.


Ing. B. Hruška — Problem planiranja
kadrova treba rješavati na jugoslavenskom
nivou u okviru Saveza ITŠIDH-e i
asocijacija privrede.


Ing. 2. Arpaš je podnio referat: »Aktuelni
problemi šumskog gospodarstva
»Garjevica« Kutina.


Ing. D. Kapec je u kraćem referatu upoznao
učesnike Plenuma o aktuelnostima
Šumarskog društva Kutina—Novoselec.


Ing. M. Sučević je upoznao prisutne sa
teškoćama u šumarstvu i drvnoj industriji
te sa mjerama koje se na jugoslavenskom




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 54     <-- 54 -->        PDF

nivou poduzimaju da bi se teškoće otklo- Ing. V. Fašaić predlaže Plenumu da se
nile. održavanje godišnje skupštine Saveza od,
, TT1 , . , ., ,. , , „.. godi s tim da se mandat sadašnjem U


M. Hlad predsjednik općinske skupsti-*ravnom odbom duži za još ,ednu g0_
ne Kutina je pozdravio učesnike Plenuma djnu prisutni gu ihvatm prijeđlog."
i ujedno izrazio zadovoljstvo sto se Plenum
Saveza ITŠIDH-e održava na njiho- Tajnik: Predsjednik:
vom terenu. (Dr. Branimir Prpić) (Ing. Vid Fašaić)
REFERAT
NA PLENUMU ŠUMARSKIH DRUŠTAVA SRH
Vilenjak, 8. VI 1968. g.


Ing. Z. ARPAŠ


Želimo da bar sa par riječi upoznate domaćina ovog plenuma Saveza
šum. društava Hrvatske i raduje nas što ste naši gosti. Narod ovoga kraja oduvijek
je cijenio šumu, premda ona nije toliko važan i odlučujući faktor u
njegovu privređivanju, ali je neprekidno shvaćao da mu je šuma neophodna
sa svim njezinim obilježjima i kao izvor prihoda i kao zaštita i kao rekreacija,
pa je i svoje odnose prema njoj tako i usmjeravao.


Šumama ovog kraja gospodarili su svi i svatko a posljedice toga osjeća
i ova naša organizacija. Tek poslije II svjetskog rata zapravo poslije 1950.
godine prilazi se objedinjavanju i organiziranju šumskih organizacija i vođenju
šumske privrede sa određenim ciljevima.


Šumama na današnjem šumsko-privrednom području »Garjevica« gospodarile
siu neposredno do formiranja ovog Gospodarstva šumarije kao ustanove
sa samostalnim financiranjem i društvenim upravljanjem. Djelatnost šumarija
sastojala se uglavnom od uzgoja, njege i zaštite šuma, lovstva te manjim
djelom od iskorištavanja šuma i to uglavnom u prethodnom periodu, osim u
Šumariji Lipovljani, koja je iskorištavala cijeli etat u vlastitoj režiji, jer je
naslijedila pravo iskorištavanja još iz vremena dok je bila u sastavu Šum.
gosp. Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Iz prihoda šumarije, koji se formirao
uglavnom od šumske takse, sporednih proizvoda i manjim dijelom iskorištavanja
prethodnog prihoda, formirao se Fond za unapređenje šuma (FUŠ).
Zapravo cjelokupna šumska taksa, prihod od sporednih proizvoda i šumskih
šteta sačinjavao je prihode FUŠ-a. Od tako utvrđene mase sredstava FUŠ-a,
uplaćivao se doprinos Republ. fondu za unapređenje šuma po stopi koju je
za svaku godinu utvrdila Republika. Ostatak Fonda sačinjavao je kotarski
FUŠ. Iz kotarskog FUŠ-a osiguravala su se sredstva:


1.
za pokriće troškova za održavanje i obnovu šuma;
2.
za investicije:
a) biološke;
b) komunikacije;
c) zgrade i opremu, po šumarijama bez obzira na učešće pojedinih
šumarija u formiranju kotarskog FUŠ-a i bez obaveze vraćanja.


304




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Kotarskim FUŠ-em upravljao je Upravni odbor FUS-a, kojeg su sačinjavali
delegirani članovi skupštine kotara i predstavnici šumarije. Trošenje
sredstava FUŠ-a kotara Kutina kroz sve vrijeme postojanja bilo je strogo i
u potpunosti namjensko, zahvaljujući pravilno rukovođenoj politici Upravnog
odbora FUŠ-a i razumijevanju skupština kotara, što u velikoj većini drugih
kotareva nije bio slučaj.


Zahvaljujući tome uložena su znatna sredstva naročito u gradnju šumskih
komunikacija, što je imalo naročiti značaj u startu kod formiranja ovog
Gospodarstva u odnosu na druga gospodarstva. Ovakva organizacija šumarstva
imala je niz zamjerki gledajući sa današnjih shvaćanja privređivanja
i gospodarenja šumama:


1.
Izdvojena eksploatacija šuma iz jedinstvenog procesa uzgajanja šuma dovodila
je često do kršenja uzgojno-zaštitnih propisa i normativa;
2.
Akumulacija eksploatacije šuma, koja se stvarala i zbog niske šumske
takse, nije vraćena šumi;
3.
Sredstva republičkog FUŠ-a stvorenih na ovom području gotovo u cijelosti
ulagana su na drugim područjima;
4.
Sredstvima kotarskog FUŠ-a nisu upravljali radnici koji su ta sredstva
stvorili;
5.
Sredstva FUŠ-a ostvarena u pojedinim šumarijama ulagana su u druge
šumarije bez obaveze vraćanja;
6.
Šumarstvo kao privreda poslovalo je bez radničkog samoupravljanja.
Osnivanjem šumskih gospodarstava 1960. godine trebalo je riješiti ove
probleme uz niz drugih, postaviti šumarstvo kao privrednu organizaciju sa
svim atributima samoupravljanja i privređivanja. Za nas je to bio težak zadatak,
jer je trebalo mijenjati shvaćanja o šumarstvu i šumskoj privredi ne
samo u radnoj organizaciji, nego još više i izvan nje. Uporan rad dao je
rezultate i današnje kvalitetnije gospodarenje šumama samo potvrđuje kako
je bilo potrebno i šumarstvu dati status privredne organizacije.
Za period od osnivanja gospodarstva, dakle od 1960. godine pa do 1963.
godine organizacija samoupravljanja i raspodjele bila je u svom početnom
obliku, kako je pri samom osnivanju gospodarstva i postavljena.
Sastav gospodarstva od radnih jedinica imao je mnogo više organizacionotehnološki
značaj, a ne ekonomsko-društveni, gdje bi jedinica imala određene
ekonomske i samoupravne oznake. Također ni oblici upravljanja nisu imali
svoj znatniji sadržaj, osim organizacione podjele tih oblika.
U ovakvim uslovima su plan, završni račun, opći akti, sredstva i njihovo
korištenje, obračuni i drugo bili u nadležnosti centralnih organa upravljanja
gospodarstva. Svakako da su u tim prilikama objektivno i stručne
službe (uprava gospodarstva) imale poseban utjecaj. Ova konstatacija je to
uočljivija ako se dopuni samo sa nekim elementima, tako da u tom periodu
nije postojalo periodično praćenje i informiranje o rezultatima poslovanja
posebno za radne jedinice, nisu se pripremile sjednice organa upravljanja,
nisu bili izgrađeni postupci donošenja općih akata i drugih značajnih odluka.
Što je najhitnije, najutjecajnije, to je vrijeme bilo početak samoupravijačke
prakse u djelatnosti šumarstva.
Raspodjela je bila adekvatna stepenu organizacije samoupravljanju. Dakle
i raspodjela se vršila na nivou gospodarstva.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Međutim, ovo vrijeme je veoma značajno jer su se prikupila poslovna
samoupravljačka iskustva. Ovo vrijeme je za radnike gospodarstva, pa i
radnike cijelog šumarstva, imalo onaj značaj kao što je za radnike ostalih
privrednih djelatnosti značio period od uvođenja samoupravljanja (1950. godina)
pa do daljnjih 5 do 6 godina.


1964. godina bila je godina u kojoj se je nakupljeni kvantitet stečenih
samoupravljačkih iskustava i prihvaćena saznanja drugih prelio u novi kvalitet.
Vanjski znak takvog procesa bio je donošenje novog Statuta gospodarstva
u kojem su radne jedinice i oblici samoupravljanja postavljeni u novi
položaj.


To je naročito došlo do izražaja u onom dijelu odredaba Statuta koje se
odnose na organizaciju samoupravljanja i sadržaj rada pojedinih oblika upravljanja
u radnim jedinicama i gospodarstvu, nadalje koje se odnose na sredstva,
fondove, raspodjelu, dohodak, planiranje i međusobne odnose.


Jasno je da ni ovako postavljeni Statut (a kasnije i novo doneseni Pravilnik
o raspodjeli čistog prihoda, kasnije dohotka) koji je i izvan naše radne
organizacije ocijenjen kao veoma dobar, ne bi značio nešto više ako se usvojena
rješenja i principi ne bi i provodili kroz svakodnevnu praksu.


Uporedo sa izgrađivanjem našeg samoupravnog sistema, radni kolektiv
je pristupio i rješavanju ekonomskih i poslovnih zadataka. Naime, još prije
usvajanja i donošenja privredne reforme radni kolektiv gospodarstva je u-
očio da je za siguran daljnji rad i poslovanje gospodarstva neophodan napor
da se provode rješenja za ekonomičniju i rentabilniju proizvodnju. I ovaj
program je prihvaćen, a rezultati ovih napora očiti su u pojedinim pokazateljima
koji su navedeni u ovom izvještaju. Zadaci da se smanje troškovi
poslovanja i podigne rentabilnost rada ne bi mogli biti postignuti bez afirmacije
radnih jedinica, poslovanja na principu dohotka radnih jedinica, dakle
prenošenja sredstava i odlučivanja neposredno na radni kolektiv i radne
jedinice.


Dakle, očita je najuža povezanost, zavisnost i uslovljenost samoupravljačke
prakse sa rezultatima poslovanja radnih jedinica i cijelog gospodarstva.
U toku 1966. godine izvršena je daljnja dopuna u organizaciji samoupravljanja
i raspodjeli, a koje su ušle i u odredbe Statuta gospodarstva.


Sadašnja osnova samoupravnog organizma u gospodarstvu je radna jedinica.
Radna jedinica posluje na principu dohotka, a tom principu prilagođen
je sistem planiranja, praćenja i analiza rezultata poslovanja. Materijalna
osnova radne jedinice očituje se u činjenici da su radne jedinice nosioci sredstava
i fondova i nosioci odlučivanja njihovog korištenja. Jedini izuzeci su
obrtna sredstva i sredstva rezervnog fonda.


Obrtna sredstva su također evidentirana po radnim jedinicama, međutim
obzirom na njihovu namjenu ona su sakupljena na jednom mjestu i čine zajednička
sredstva svih dijelova poduzeća. Rezervni fond je jedinstven po samom
zakonskom propisu. Pojavljuje se još jedan vid izdvajanja sredstava
na jedno mjesto. To su sredstva radnih jedinica iz fonda zajedničke potrošnje,
namijenjena za zajedničke potrebe svih radnih jedinica kao što je slučaj
radničkog odmarališta, nekih seminara i stjecanja stručnih iskustava od
općeg značaja za gospodarstvo. Međutim, ovdje se u stvari radi o udruživanju
sredstava, koja se vrše na osnovu zajedničkih odluka radnih jedinica.


306




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Usprkos pribojavanjima da će dosljedno prenošenje sredstava na radne
jedinice zakočiti i onemogućiti da se akumulirana sredstva ulože u najpotrebnije
i najrentabilnije objekte i radove, jer da će radna jedinica takvim
interesima pretpostaviti svoje, praksa je u našem Gospodarstvu potvrdila upravo
suprotno, tj. da su sredstva kanalizirana upravo na ona mjesta koja
su u danoim momentu za radne jedinice i Gospoadrstvo kao cjelinu bila najpotrebnija
i najrentabilnija.


Nepotrebno je utvrđeno da u uvjetima kad je radna jedinica nosilac
sredstava, kad posluje po principu dohotka, da postoji neusporedivo veća zainteresiranost,
briga i poslovni odnos za sve ono što se događa kako u svojoj
radnoj jedinici tako i u ostalim radnim jedinicama i gospodarstvu kao cjelini.
Taj odnos naročito se ističe kod donošenja plana, koji u ovim uvjetima
poslovanja mora biti baza za stavljanje u jednaki ekonomski i poslovni položaj
svih radnih jedinica. Također to zahtijeva potpuno reguliranje međusobnih
odnosa radnih jedinica (interne usluge). Ilustrativan je primjer djelovanje
novih odnosa i reagiranja na događaje u gospodarstvu također i ovaj:
sve djelatnosti (lovstvo, poljoprivreda i plantažiranje) su stavljene u uvjete
samostalnog obračuna sa zadatkom da se tačno znaju troškovi i prihodi kao
i učešće radnika u rezultatima poslovanja tih djelatnosti. To je bio i razlog
da su se u zadnje dvije godine u gospodarstvu izvršile znatne organizacione
promjene kao u organizaciji radnih jedinica, tako i u sistematizaciji radnih
mjesta.


Raspodjela je potpuno prenesena i vrši se na nivou radnih jedinica, što
znači da radne jedinice donose odluke o postignutom dohotku i njegovoj raspodjeli,
naročito onog dijela dohotka koji se unosi u fondove. Taj moment je
posebni stimulans za postizanje što boljeg poslovnog rezultata. Jasno je da
se od radne jedinice koja postigne bolje rezultate to odrazi u krajnjoj liniji
i u osobnim dohocima, dakle osobni dohodak nije više konstantan i stalan,
već on može biti drugačiji u svakoj radnoj jedinici zavisno od rezultata poslovanja
svake radne jedinice. Također, osobni dohodak je promjenljiv i u
toku godine, obzirom na periodične obračune poslovanja.


Šumsko gospodarstvo »Garjevica« gospodari šumama na površini od cea


42.000 ha. Ova površina se svake godine nešto mijenja, jer Gospodarstvo arondira
površine, otkupljuje i zamjenjuje enklave i poluenklave, koje pošumljava
a sa druge strane uslijed jakog razvoja industrije nafte, elektroenergetike
,te hidromelioracija, dolazi do sječa šuma i pretvaranja djelomično
u neobraslo odnosno u neplodno zemljište.
1960. g. 1968. g. + —
Obraslo šumsko zemljište 38.566 ha 38.833 ha 267 ha —
Neobr. šum. zemlj. — čistine 1.930 ha 1.978 ha 48 ha —
Neplodno 889 ha 1.056 ha 167 ha —
Poljoprivredno 390 ha 71 ha — 319 ha
Sveukupno : 41.775 ha 41.938 ha 163 ha 319 ha




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Po starosti šuma stanje je ovakvo:


1—40 god. 16.689 ha i 961.702 m3 16.332 ha i 1,157.592 m
41—80 „ 13.665 ha i 3,429.953 „ 17.309 ha i 4,324.037 „
81—< „ 8.212 ha i 2,238.849 „ 5.192 ha i 1,443.721 „


Sveukupno : 38.566 ha i 6,630.504 „ 38.833 ha i 6,925.350 „


Prirast šuma i etat po gosp. osnovama utvrđen je sa:


Tečajni godišnji 147.760 m3 179.368 rrv>
ili po 1 ha 3,8 >
>> 4,62
Etat glav. prihoda 79.254 )? 73.809
Etat prethodnog prihoda 57.213 »j 78.812
Eta t 136.467 m3 152.621 nr>


Do povećanja etata došlo je 1962. godine revizijom gospodarskih osnova.


Od osnivanja gospodarstva do danas iskorišteno je:


1960. god. 187.606 m3 85.462 m3 102.234 m3
1961. 136.176 „ 77.479 , 58.697 „
1962. 156.956 „ 76.622 , 80.334 „
1963. 161.686 „ 82.498 , 79.188 „
1964. 175.606 „ 66.950 , 108.656 „
1965. 179.401 „ 58.370 , 121.031 „
1966. 217.730 „ 125.308 , 92.422 „
1967. 176.461 „ 95.326 , 81.135 „


3 i3


Sve g i : 1,391.712 m668.015 rr 723.697 m3


Iz prednjega je vidljivo da Gospoadrstvo siječe više od etata po gospodarskim
osnovama, ali za to imade odobrenje Sekretarijata za privredu SRH
kojim je pored redovnog etata od cea 152.000 m3 odobreno još 27.000 m3 na
ime povećanog prethodnog prihoda jer je etat prethodnog prihoda nisko određen.


Poremećaj u normalnom korištenju sječivog prihoda izavalo je 1966. god.
katastrofalno sušenje hrasta u gospodarskoj jedinici »Žutica«, Šumarije Novoselec.
Te godine posušilo se hrasta na površini cea 1000 ha sa preko 250.000
m3 drvne mase. Osim gosp. jed. »Žutica« — sušenja je bilo i po drugim gospodarskim
jedinicama nizinskih i brdskih šuma.


Uzrok sušenja je brštenje po gubaru, ali po svim indicijama to nije jedini
pa čak možda niti glavni uzrok. I ranije je bilo brštenja, pa nije bilo
katastrofalnog sušenja obzirom da je hrast jako vitalan. Postoji još čitav niz
pretpostavki koje bi mogle biti razlog sušenja, kao i zakašnjelo i neefikasno
zamagljivanje, poplavna voda, klimatske prilike — kolebanja u klimatskim
faktorima, no sve to još nije potpuno jasno. Isto tako intenzivno je sušenje
brijesta i u skoro vrijeme ostat ćemo bez brijesta.


Ova sušenja izazvala su poremećaje u normalnom gospodarenju šumama
i obzirom da je sušenjem hrasta dirnut osjetno fond hrastovine, to je politika
sječa ovog Gospodarstva, da se smanjuje etat, i to naročito etat glavnog
prihoda, a proređivanjem mladih sastojina isforsira njihovo prirašćivanje i




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 59     <-- 59 -->        PDF

to naročito jasenovih, koje smo ranije potpuno pogrešno uzgajali u gustom
sklopu, sa malim prirastom, finom strukturom, a to je potpuno pogrešno.
Za 1968. god. određen je etat sa 152.621 ma od toga 73.809 m3 glavnog
prihoda i 78.812 m3 prethodnog prihoda.


Otvorenost šuma ovog Gospoadrstva danas je ta´kva da na 1000 ha imade
prosječno 3,8 km komunikacija fcroz šumu (2,0—6,8 km) i 8,0 km od šume
do glavnih stovarišta (7,2—8,8 km).


Srednja udaljenost izvlačenja — šlajsa kreće se od 600—2000 m prosječno
1340 m a srednja relacija transporta kreće se od 10—15 km prosječno
11,9 km.


Šumsko gospodarstvo »Garjevica« svoje proizvode plasira na domaćem
tržištu. Pilanske trupce kupuje prvenstveno drvna industrija ovog područja
a to je DIP Novcselec, DIK Gar. Brestovac, DIK »Stjepan Sekulić«, Nova
Gradiška, te »Slavonija«, SI. Brod.


Odnosi sa drvnom industrijom su dobri, jer zajednički sagledavamo potrebu
što boljeg poslovnog povezivanja jer poznajemo tešku situaciju u kojoj
se nalaze obje grane.


U pogledu oblovine za Ijuštenje i izradu furnira stav ovog gospodarstva
je da tu oblovinu treba da prerađuju tvornice furnira i šper-ploea, iako
postoji težnja lokalne drvne industrije da se takva oblovina proreze na pilani
i popravi struktura rezane građe. Ovo smatramo da ide na uštrb samih
pilana, jer odnos kvalitetnih razreda sirovine koju daje ovo gospodarstvo drvnoj
industriji je dobar.


Kod hrastovih pilanskih trupaca otpada prosječno na:
kladarke 3,5% od toga 3 dr. 25%; 4 dr. 50%; 5 i 6 dr. 23% i 7 dr. 2%
I klasu 17,5% od toga 3 dr. 53%; 4 dr. 36%; 5 i 6 dr. 10% i 7 dr. 1%
II „ 31,0% „ 2b. dr. 15%; 3 dr. 50´%; 4 dr. 23%; 5 dr. 8% i 6 dr. 4%
III „ 47,0% „ 2b. dr. 3 dr. 71%; 4 dr. 19%; 5 dr. 10%
Učešće furnirskih trupaca hrasta kreće se od 5—8% oblovine za drv. ind.
preradu.


Kod bukovine učešće se kreće: F — 5%; L — 15%; I — 5%; II — 32%;
III — 42% i PO — 1%, što u potpunosti zadovoljava.
Kod jasenov. učešće se kreće: F — 5%; I kl. — 18% i II kl. 76´%
Kod brijestov. učešće se kreće: F — 1%; I kl. — 7% i II kl. 92%.


Ovaj vrlo maleni napad kvalitetne oblovine kod ove dvije vrste rezultat
je kako je već ranije spomenuto kod jasena loš uzgoj i duga oplodnja u kojima
umjesto furnirske oblovine proizvodimo ogrjevno drvo, jer sa starošću
raste i procent osržavanja, dok kod brijesta razlog je sušenje i brzo propadanje
sušaca, tako da i svježi šušci ako se ne posijeku odmah po sušenju
kroz kratko vrijeme propadnu i nisu sposobni niti za ogrijev. Vrijedno je
napomenuti da je zapaženo da kod sušaca brijesta i hrasta koji se pri zemlji
podbijele — tj. oguli im se kora ostaje bjelika duže vremena zdrava nego
što je to slučaj kod sušaca koji ostanu pod korom u stojećem stanju.


Obzirom da je na području gospodarstva veliki dio etata iz prethodnog
prihoda to je napad rudnog drveta znatan. Prosječno se godišnje izradi oko


17.000 m3, no uslijed sušenja hrasta i brijesta došlo je do osjetnog povećanja
proizvodnje toga sortimenta tako da se 1965. i 1966. godine proizvodnja
povećala na 25.000 m3 — i to je izazvalo probleme plasmana na tržištu tim
309




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 60     <-- 60 -->        PDF

više što je to povećanje palo u doba smanjenja proizvodnje ugljena u rudnicima
uglja i to se je odrazilo na prodajnim cijenama toga sortimenta i preorijentaciji
na druge potrošače.


Preorijentacija potrošača na druge izvore toplotne energije — struja, lož.
ulje, osim na proizvodnju ugljena utjecalo je i na proizvodnju ogrjevnog drveta
tako da je proizvodnja prostornog drva od 120.000 prm pala na 50.000
prm. Izdvajanje u celulozno drvo kreće se oko 10% od ukupne proizvodnje,
što ovisi o cijeni celul. drveta na domaćem i stranom tržištu. Uslijed prestanka
rada Tvornice tanina u Sisku, došlo je do zastoja u plasmanu hrastovog
ogrijevnog drveta, tako da je to jedan od velikih problema ovog i ostalih
»hrastovih« šum. gospodarstava. Lokalna potražnja žiteljstva nije tako
velika da može progutati sve količine, pa dobar dio te drvne mose propada
u šumama. Glavni potrošač ogrijevnog drveta ovog gospodarstva je Zagreb,
ali samo za grabov i bukov ogrijev, dok za ostale vrste nije zainteresiran.


Šumsko gospodarstvo »Garjevica« za sve Sortimente koji se ne mogu ili
se teže plasiraju na domaćem tržištu traži izlaz u izvozu. Godišnje se izveze
za oko 1,300.000 do 1,800.000 ND, odnosno 104.000—144.000 dolara. Na ovaj
način dolazi se do devizmh sredstava neophodnih za rad gospodarstva.


Prema dugoročnom planu gospodarstva »Garjevica« je trebala godišnje
podizati oko 600 ha plantaža i intenzivnih kultura brzorastućih lišćara i četinjara.


Međutim uslijed pomanjkanja financijskih sredstava do sada je podignuto
1.681 ha, od toga 323 ha četinjara, 698 ha plantaža i 660 ha kultura
mekih lišćara.


Osim toga sušenje je izazvalo novu situaciju i gospodarstvo se je preorijentiralo
na brzo popunjavanje čistina nastalih sušenjem. Unašanjem topola
na te čistine želi se postići obraslost površine, jer na istima postoji podmladak
koji treba zaštititi od insolacije.


Cijela rasadnička proizvodnja usmjerena je na proizvodnju topolovih i
vrbovih sadnica, dok se četinjarske sadnice kupuju od drugih proizvođača,
osim jednog manjeg dijela koji se proizvede u rasadniku u Popovači.


*


Ekonomsko-financijski pokazatelji poslovanja gospodarstva u periodu od
1960. g. do danas ne mogu pružiti objektivnu sliku razvoja i rezultata koji
su posljedica same organizacije i rada radnih ljudi, jer su razni zakonski
propisi i instrumenti imali ne malog utjecaja na te pokazatelje.


Želimo ipak istaći neke elemente koji nesumnjivo pokazuju utjecaj i nastojanja
radne organizacije za što bolje i uspješnije gospodarenje.
Ukupni prihod Gospodarstva rastao je iz godine u godinu, tako, da ako
bazu uzmemo 1961. g. sa indeksom 100 u 1962. dobijemo indeks 103, 1963.



132, 1964. — 152, 1965. — 220, 1966. — 282 i 1967. godine sa indeksom 241.
Ukupni prihod po jednom zaposlenom pak iznosi 1961. — indeks 100,
1962. — 96, 1963. — 138, 1964. — 172, 1965. — 276, 1966. — 418 i 1967. — 436.
Akumulacija po jednom zaposlenom (fondovi iz dohotka i amortizacija
za regeneraciju šuma) pokazuje slijedeće kretanje:
1961. indeks 100, 1962. — 192, 1963. — 215, 1964. — 248, 1965. — 418,
1966. — 1038 i 1967. indeks 868.


310




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Osobni dohoci međutim nisu slijedili ni jedan ođ prikazanih elemenata i
oni su se kretali: u 1961. g. (222,00 N.din mjesečno po 1 zaposlenom netto)
indeks 100, u 1962. — 91, 1963. — 121, 1964. — 157, 1965. — 271, 1966. — 375
i 1967, indeks 373 (832,31 netto N.din mjesečo po 1 zaposlenom).


U eksploataciji prosječna prodajna cijena po 1 ms svake godine jest u
porastu. Ako cijenu u 1961. godini uzmemo sa indeksom 100 — u 1962. indeks
jest 102, u 1963. — 112, 1964. — 130, 1965. — 174, 1966. — 234 i 1967. — 231.


Troškovi po 1 m3 (bez amortizacije za regeneraciju šuma) brže i jače se
povećavaju od prodajne cijene:


1961. — indeks 100, 1962. — 96, 1963. — 118, 1964. — 143, 1965. — 184,
1966. — 191 i 1967. — 232.


Realizirana naturalna količina po jednom zaposlenom u eksploataciji šuma
u 1961. — 122, 1962. — 125, 1963. — 135, 1964. — 169, 1965. — 210, 1966.



211 i 1967. — 265 m3.
Smatramo da je ovaj način izračunavanja produktivnosti u šumarstvu
najprihvatljiviji.


Na takvo pozitivno stanje utjecali su slijedeći faktori:


1.
Postepeno uvođenje mehanizacije u sječu i izradu šuma motornim pilama
uz paralelno osposobljavanje radilka za rad sa motornom pilom, tako da
nam je danas sječa i izrada u potpunosti mehanizirana.
2.
Postepeno uvođenje mehaničkog utovara što je posljedica da je danas potpuno
mehaniziran utovar obloine na pomoćnim stovarištima a djelomično
i na glavnom.
3.
Uvođenje mehanizacije u vuči na svim terenima gdje su do danas poznata
mehanička sredstva prikladna. Na takvim terenima je vuča u potpunosti
mehanizirana.
4.
Uvođenje vlastitog transporta za cjelokupnu sječivu masu tako da danas
raspolažemo sa kapacitetom ne samo za transport do glavnih stovarišta
nego i sa 40 % do stovarišta kupca.
5.
Uvođenje normi istina internih za sve radove kako na direktnim radovima
tako i na takozvanim pratećim (manipulacija, otprema, primanje i predavanje
drvnog materijala i dr.).
6.
Uvođenje mehanografskog registriranja knjigovodstvenih evidencija.
7.
Unutarnja organizacija i organizacija radnih mjesta po kojoj je svaki radnik
direktno zadužen i odgovoran za određeni posao.
8.
Potpuna decentralizacija u samoupravnim odnosima i u raspodjeli sredstava.
9.
Osposobljavanje kadrova za svako radno mjesto.
U realizaciji naprijed navedenog dolazilo je do viška radne snage. U
1961. godini bio je u radnom odnosu gospodarstva 1221 radnik indeks 100,
u 1962. g. — 1323 — ind. 108, u 1963. g. — 1168 — ind. 95, u 1964. g. —
1079 — ind. 88, u 1965. g. 977 —ind. 30, u 1966. g. 826 — ind. 67, u 1967. g.



676 — ind. 55 i u 1968. g. — 550 — ind. 45.
Prema tome razumljivo je da je neprekidno bio u porastu ukupni prihod,
akumulacija i naturalna proizvodnja po jednom zaposlenom.


311




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Od osnivanja Gospodarstva bili smo svjesni da ne možemo postojati sa
ekstenzivnim — zastarjelim načinom proizvodnje, pa smo perspektivnim planovima
zacrtali nužno pronaći način privređivanja, kojim ćemo moći stvoriti
proizvode po cijeni potražnje na tržištu. Ponajviše sami pronalazili smo
sredstva i metode i u okviru raspoloživih sredstava mehanizirali našu proizvodnju.
Od vrijednosti oruđa za rad u 1961. g. u 1880288 ND nabavljajući
sredstva svake godine danas smo dostigli vrijednost od 7494895 ND. Istim
tempom normalno da je dolazilo i do smanjenja broja izvršilaca.


Prema tome nije dolazilo do smanjenja radne snage odjednom u većem
broju, nego postepeno i kroz niz godina, a ponajviše u vrijeme kad je još
postojala mogućnost zaposlenja u drugim privrednim granama.


Kako smo već napomenuli htjeli bismo naglasiti, da je jedan od glavnih
faktora u postizanju ovako pozitivnih rezultata i samoupravnost proizvođača,
gdje radne jedinice samostalno odlučuju o svim elementima proizvodnje kao
i o stvorenoj akumulaciji.


Decentralizacija svih sredstava po radnim jedinicama odlučujući je faktor
u nastojanju za švo većom produktivnošću, jer svaka radna jedinica najbolje
sagledava ekonomičnost svoje proizvodnje, postepeno otklanjajući nepotrebne
elemente iz nekadašnje ekstenzivne proizvodne u šumarstvu.


Kao što je naprijed istaknuto rasli su nam troškovi proizvodnje i pored
uvođenja mehaniziranog načina proizvodnje. Za ovaj porast troškova presudni
su bili troškovi u porastu na koje nije moglo utjecati ovo gospodarstvo,
kao što su: kamati na poslovni fond, vodni doprinos i porez na usluge.
Osim ovih faktora razumljivo je i djelovanje općenitog porasta troškova života
u zemlji, što je dovodilo do poskupljenja repromaterijala, usluga i ličnih
dohodaka, a nabavom i izgradnjom osnovnih sredstava do povećanja amortizacije
za osnovna sredstva. Analizirajući neke troškove vidimo da je ovo
Gospodarstvo kroz period od 1961. do 1967. godine platilo; kamata na poslovni
fond 2,354.645 ND, vodnog doprinosa 2,664.210 ND, poreza na usluge
6,624.470 i amortizacije na osnovna sredstva 5,033.180 ND.


Za isto razdoblje ovo Gospodarstvo ostvarilo je ukupni prihod od


159.702.680 ND iz kojeg je stvorena akumulacija (Fondovi i amortizacija I
i II) u iznosu cd 34,637.030 ND, što iznosi 22% od uikupnog prihoda. U
proširena ulaganja (komunikacije, oprema, standard, biološke investicije i u
prostu reprodukciju) uloženo je 26,946.770 ND ili 17% od ukupnog prihoda.
Također u ovom razdoblju oformljena su vlastita obrtna sredstva u iznosu od
7,785.879 ND ili 4,8% od ukupnog prihoda. Naglašavamo da smo na teret
troškova poslovanja uplatili vodnog doprinosa, kamata na poslovni fond i
porez na usluge 7,4 % od ukupnog prihoda.
Ovo posljednje iznosimo radi toga, što su to prilično goruća pitanja u
našem privređivanju i koja zahtijevaju hitno povoljnija rješenja.


Na velika izdvajanja u obrtna sredstva bili smo prisiljeni radi sve većih


cijena koštanja zaliha nedovršene proizvodnje, većih cijena zaliha reproma


terijala, te kreditiranju kupaca.


Naročito velika stavka angažiranja ovih sredstava jeste u kreditiranju
kupaca, osobito u posljednje vrijeme kada dugovanja istih iznose prosječno


312




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 63     <-- 63 -->        PDF

600—700 milijuna starih dinara, a momentalno 800 (100 milijuna u kliringu).
Ovako visoko osiguranje sredstava za kreditiranje komitenata nepovoljno je
za ovo Gospodarstvo, jer su ista mogla biti angažirana u ulaganja za daljnje
pospješivanje modernizacije. Ali takvom politikom izdvajanja u obrtna sredstva
osigurali smo da je do danas gospodarstvo moglo redovito podmirivati
osobne dohotke i obaveze prema društvenoj zajednici i dobavljačima.


Smatramo da smo izvršavali i da izvršavamo postavljene zadatke. Kad
smo primili ovo šumsko-privredno područje na gospodarenje i upravljanje,
usmjeravali smo baš na ovo i takvo privredno područje naše akcije bilo u
pogledu unutarnje organizacije bilo u tehnologiji proizvodnje u uzgoju i u
eksploataciji.


Stvarali smo sredstva i posuđivali, povećavali smo šumski fond, povećavali
smo vrijednost šuma kao osnovnog sredstva i po kvaliteti i po otvorenosti.


Sigurno da nismo iskoristili sve mogućnosti da rezultat bude još bolji,
ali ili ih nismo sagledali ili nismo bili objektivno u mogućnosti da ih provedemo.


Svagdje ondje gdje vidimo da određenom akcijom postoji mogućnost unapređenja
poslovanja — bilo to okrupnjavanje ili integracija šumsko-privrednih
područja ili gospodarstava, bilo uvođenje suvremenije mehanizacije
ili opreme, bilo bolja unutarnja organizacija ili sistem upravljanja i raspodjele
— sve to želimo provesti i to prihvaćamo.


Ali ako u to nismo sigurni, ne želimo eksperimentirati i radni ljudi ovoga
Gospodarstva ne žele na sebe preuzeti takvu odgovornost da baš ovo šumskoprivredno
područje krene u slabije poslovne rezultate. Na toj se osnovi i izjašnjavamo
u današnjim aktuelnim integracionim zbivanjima i na toj su
osnovi naši razgovori i tim akcijama.


ZAKLJUČCI SA PLENUMA zvaniji da sastavi program i formira
SAVEZA ITSDH-e komisije za polaganje stručnog ispita.
ODRŽANOG 8. 6. 1968. U KUTINI 4. Zbog kompletnosti struke potrebno je
da kandidati prije pristupanja polaga


1.
Poteškoće u zapošljavanju stručnih kanju
ispita provedu u praksi najmanje


drova u šumarstvu i drvnoj industriji


dvije godine — uključujući pripravnič


iziskuju postavljanje pitanja dijelom


ki staž.


povećanjem broja stručnjaka u radnim
organizacijama a dijelom revizijom po5.
Plenum smatra da u našoj republici
stojećeg broja visokoškolskih ustanova postoje realne mogućnosti zapošlja


za


odnosno broja upisanih kandidata. vanje onog dijela stručnog kadra koji
je momentalno nezaposlen, a koji se
2 Nastavne programe na fakultetima i može zaposliti u struci. Plenum apelisrednjim
stručnim školama potrebno je ra na sve radne organizacije da priđu
uskladiti sa sadašnjim i budućim poodmah
realizaciji prihvaćanja pripravtrebama
prakse i nauke. nika preko svojih poslovnih udruženja.


3.
Polaganje stručnih ispita za inženjere 6. Plenum zaključuje da se revizija i odoi
tehničare pokazuje se kao neophodno bravanje investicionih elaborata naše
i obavezno, a što je u skladu sa zahtjestruke
odvija putem Saveza.
vima i zaključcima ostalih struka. Predsjednik:
Smatra se da je stručni Savez najpo(
Inž. Vid Fašaić)
313