DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 64 <-- 64 --> PDF |
´dbsmaći 6lcućni cad PEDOGENETSKO PROUČAVANJE TALA I IZRADA PEDOLOŠKE KARTE SR HRVATSKE MIRJANA KALINIC dipl. inženjer šumarstva Sistematski radovi na pedogenetskim istraživanjima i proučavanjima tala, kao i izradi pedoloških karata za SR Hrvatsku otpočeti su po prvi puta u našoj Republici 1964. godine. Radove je otpočeo i izvodi Institut za pedologiju i tehnologiju tla, Zagreb. Kako je već ranije pisano u Šumarskom listu, ova su istraživanja posebno važna za naše šumarstvo i šumarsku privredu, jer se svi zahvati u cilju obnove ili intenziviranja važnih grana šumarske privrede zasnivaju danas na suvremenim dostignućima i metodama rada. Opravdano je stoga da je interes za rezultate istraživanja i već dovršene pedološke karte veoma znatan. Da bi rezultati ovih istraživanja mogli biti korisni našim šumarskim, kao i poljoprivrednim, te drugim zainteresiranim organizacijama, donosimo kratak prikaz do sada istraženih područja za koja su izrađene studije i pedološke karte. U vremenu od četiri godine završena su pedogonetska istraživanja i učinjene pedološke karte mjerila 1 : 50.000 ,kao i studije, za 72.000 ha površine u SR Hrvatskoj. Šumarski i poljoprivredni pogoni sa savremenim načinom rada intenzivno već koriste rezultate ovih istraživanja. U SR Hrvatskoj izvršena su istraživanja, izrađene studije i karte najvećim dijelom u području Posavine, a zatim u području Požeške kotline i prigorja, te gora Psunj, Papuk, dijelova Krndije, Dilja, Babjih gora. Radovi su zatim objavljeni u Moslavini, Hrv. Zagorju, u Samoborskom gorju, Zagrebačkoj gori, u područuj sliva rijeke Cetine i drugdje. Pedološke karte i siudije izrađene su za topografske sekcije Vinkovci 4, Vinkovci 3, Slav. Brod 4, Slav. Brod 3, Slav. Požega 4, Slav. Požega 3, Pakrac 4, Čazma 3, Čazma 1, zatim Zagreb 4, Zagreb 2, Zagreb 1. Ove sekcije obuhvataju tla raznih tipova nizinskih šuma hrasta lužnjaka, lužnjaka i ob. graba, zatim šuma poljskog jasena i crne johe, kao i zajednice vrba i topola. To su šumski predjeli Kragujna, Topola, Mačva, Bazjaš, Istočna i Zapadna Kusara, Slavir, Lože, Rastovica, Radinje, Prašnik, Gajevi, Vel. Greda, Međustrugovi, Turopoljski lug, Dubrava itd., što znači — od najistočnijih dijelova Posavine pa sve do šumskih predjela Zagrebačke Posavine (sekcija Zagreb 1). Istraživanja — izvršena na sekcijama Slav. Brod 3 i Slav. Brod 4, te dio sekcije Slav. Brod 1, kao i istraživanja na sekcijama Slav. Požega 1, Slav. Požega 2, Pakrac 4, obuhvataju također i tla šuma brežuljakastih i brdskih područja. To su zajednice šuma hrasta kitnjaka i ob. graba, acidofilne zajednice kitnjaka, šume kitnjaka i pitom, kestena, termofilne šume hrasta medunca, montanske šume bukve itd. U Dilju su tako istraženi šumski predjeli: Vel. Surevica, Mala Surevica, Bratljevci, Gor. i Zad. Dolca, Pribudovac, Dana, Mlada Vodica, Puavice, Odvorci itd., zatim u Papuku: Vranovo, Volujak, Gradina, Metla, Brezovo brdo i mnogi drugi predjeli Papuka. U Psunju pedološki su istražene i izrađene pedološke karte i studija za šumsko-gospodarske jedinice Sjeverni Psunj, Istočni Psunj, Južni Psunj i pribrežje Psunja. Osim toga istraživanjima su obuhvaćene i Babje gore (Požeška gora) kao i drugi šumski predjeli koje ovdje nije moguće nabrajati. Svi podaci i karte mogu se, međutim, nabaviti u Institutu za pedologiju i tehnologiju tla u Zagrebu. Osim spomenutih sekcija, istražena su tla sliva rijeke Cetine (sekcija Split 4) i tla sekcije Samobor 2. Naročito područja sekcije Samobor 2, kao i sekcije Slav. Požega 1, obuhvataju najvećim dijelom šumske površine. Ove su površine u području netom spomenutih sekcija često devastirane i degradirane utjecajem antropogenih |