DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 71 <-- 71 --> PDF |
ci´tcana dtcućna Litetaiuca M. Prodan : Holzmesslehre, J. D. Sauerländer´s Verlag, Frankfurt am Main, 1965. Nedavno je izašla iz štampe nova Dendrometrija. Napisao ju je poznati profesor na Sveučilištu u Freiburgu Dr M. Prodan , koji je nedavno na proslavi stogodišnjice Šumarskog Fakulteta u Hannover Mündenu bio počašćen titulom đoctora honoris causae. Iz pera toga autora izašla je moderna dendrometrija, odštampana na 644 strane vrlo finog papira sa 272 slike u tekstu. Autor je svoju knjigu podijelio na 10 poglavlja: I Uvod, II Mjerenje ležećeg drva, III Mjerenje stojećih stabala, IV Mjerenje sastojina, V Praksa utvrđivanja drvne mase sastojina, VI Uzimanje uzoraka, VII Mjerenje Relaskopom, VIII Utvrđivan´e sortimenata u sastojini, IX Primjena fotogrametrije pri utvrđivanju drvne mase sastojine i inventarizaciji i X Određivanje prirasta. Poslije toga slijedi obilna literatura i popis imena autora. U uvodu kaže autor da se statističke metode — koje su uostalom prodrle u sve discipline — bile razlogom da se dendrometrija potpuno preradi. Na oko stotinu stranica — u drugom poglavlju — autor obrađuje mjerenje drva u ležećem stanju. Prije objašnjavanja pojedinih metoda, formula i instrumenata, autor definira osnovne pojmove: Derb hol z (krupno drvo, tj. deblje od 7 cm), Reisholz ili Nichtderbholz (drvo tanje od 7 cm), Schaftholz (deblovima) i Baumholz (ukupna drvna masa stabla). Zatim slijede vrlo praktične tabele različitih jediničnih mjera za volumen (engleske, ruske, japanske i druge u usporedbi sa metarskom mjerom). Potom dolazi mjerenie promjera i duljina. Opisani su različiti instrumenti za mjerenje promjera počevši od obične promjerke, Biltmorovog štapića pa do engleskog dendrometra »Barr and Stroud d e nd r o m e t e r«. Detaljno su opisane različite moderne promjerke i instrumenti (kao na pr. »Tarifmesswinkel« od Bitterlich a) za mjerenje promjera. Nakon toga autor prelazi na teoriju određivanja volumena ležećih stabala i njihovih dijelova. Obrađena je forma debla i stabla i teorija obličnih brojeva. Navedene su različite formule za kubiciranje trupaca i opisane mnoge metode za računa nje njihova volumena. Važni i vrlo vrijedni dio ovog poglavlja jesu stranice 77 do 90, gdje je autor iscrpno obradio pogreške i izvore pogrešaka pri „mjerenju ležećih stabala. Konačno nije izostala ni kora o kojoj autor govori na kraju ovog poglavlja. Trećem je poglavlju autor posvetio 113 stranica. Najprije govori o direktnom i indirektnom mjerenju pojedinih elemenata na stojećem stablu. Nakon kraćeg uvoda o mjerenju promjera u prsnoj visini stabla, detaljnije govori o mjerenju visine stabala. Podrobno opisuje Christenov, Vorkampf f—L aueov i Blum e— Leisso v visinom;er za koji kaže da radi s vrlo velikom tačnošću (+ Wo) uz relativno ugodni posao. Dalje slijedi određivanje drvne mase pojedinih stojećih stabala. Poslije tačnog određivanja volumena na bazi više promjera autor prelazi na obračun drvne mase (v) pomoću obličnih brojeva (fi,s) po formuli: v = g h fi,3 Navode se prosječne vrijednosti oblič nih brojeva iz dendrometrije Tischen temelju spomenutih prosječnih oblič d o r f a: smrekajelaborbukva 0,45—0,51 0,47—0,53 0,45—0,47 0,46—0,50 Obračun drvne mase pojedinih stabala nanih brojeva vezan je uz pogrešku do ±15%. Proda n smatra da tabele drvnih masa daju također istu pogrešku. Za obračun drvne mase na temelju prsnog promjera (d) i visine (h) autor spominje ove formule: Näslund v = ao + ai " d2 + a: d2 h + a3 h2 + + a4 d h Sp u r r v* = bo + bi d + b» d h + b3 d2 + + b4 h + bs d2 h W. H. Meyer v = ao + ai d2 + a2 d h + aa d2 + + a4 d2 h S t o a t e c v = ao + ai d2 + a3 d3 + bi h + — h 321 |