DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Wenk h2 v = g ( — + ka^d) kfd Schumacher i Hall v = a db hc log v = ai + b log d + c log h Dwight v = a db h3—b log v = ai + b log d + (3—b) log h Sp u r r v = a (d2 h)b log v = ai + b log d2 h Za procjenu volumena stabla kao funkcije prsnog promjera P r o d an citira ove formule: Hohenadl, Krenn v = ao + ai d + a2 d2 Kopezky-Gehrhardt v = a + bg Dissescu, W. H. Meyer v = ao d + a» d2 Berkhout v = a da Navedene su nadalje neke praktične formule (D e n z i n i drugi) za brzi obračun drvne mase stabla. Četvrto poglavlje je po svom opsegu gotovo isto tako opširno kao drugo i treće. Autor najprije obrađuje teoretsku osnovu mjerenja sastojina. Govori o prsnom promjeru, o debljinskim stepenima te o distribuciji stabala s obzirom na prsne promjere. Opisuje pravilnu distribuciju (Gaussov a krivulja), spominje asimetričnu distribuciju te navodi primjere distribucije stabala iste sastojine u različito vrijeme. Nije izostala ni preborna šuma sa svojom specifičnom distribucijom stabala. Nadalje autor obrađuje srednji sastojinski promjer, te govori o različitim srednjim vrijednostima kao što su modul, centralna vrijednost, aritmetička sredina itd. Poslije Hohenadlovog srednjeg stabla, autor prilično prostora posvećuje temeljnici sastojine i odgovarajućem srednjem stablu s obzirom na izračunavanje i pogreške. Važno mjesto u ovom poglavlju zauzima odnos između prsnog promjera i visine stabala u sastojini ili takozvana sastojinska visinska krivulja. Spominju se jednadžbe visinskih krivulja prema ovim autorima Hohenadl, Krenn, Mihajlov, Näslund i drugi. Vrijedno je spomenuti da Proda n također poput P a r d e a i drugih autora preporuča za visinsku krivulju preborne šume hiperboličnu funkci;u ovog oblika: d2 h — 1,3 = ao + ai d + a2 d2 Za visinsku krivulju visoke regularne šume dolazi u obzir parabola drugog reda: h,, = ao + ai d + a2 d2 Ističe se poznata činjenica, da visinska krivulja u uravnoteženoj prebornoj šumi ima više manje konstantan oblik za razliku od visinskih krivulja pojedinih jednodobnih sastojina koje se sa starošću pomiču na više (»Verlagerung der Höhenkurve im gleichaltrigen Hochwald«). Nadalje autor obrađuje različite srednje sastojinske visine kao što su ona po Loreyevo j formuli, aritmetički srednja visina, srednja visina dominantnih stabala (Die Oberhöhe) itd. O obličnim brojevima i oblikovisinama autor govori vrlo detaljno na gotovo dvadesetak stranica. Zatim slijedi objašnjenje kako se vrši obračun drvne mase uz obradu pogrešaka koje pritom nastaju. Peto poglavlje ima veliku praktičnu vrijednost, jer se u njemu govori o utvrđivanju drvne mase sastojina u praksi (str. 219 do 276). Tu su navedene gotovo sve metode od najstarijih (Draut, Urich, Har t ig) do onih najnovijih, koje se osnivaju na uređajnim tablicama ili takozvanim »tarifama«. Dakako, da je detaljno obrađena metoda L a e r-a i Spiecker a, navedene su tarife u silvama, A 1 g a n i Schaefferove tarife, Huramelove, Kraut erove, Krennove i o- stale tarife. Šesto poglavlje je u stvari biometrika. Prikazana je vrlo dobro i sažeto na tridesetak stranica. U sedmom poglavlju (310 do 358 str.) autor obrađuje nove dendrometrijske metode s naročitim osvrtom na upotrebu B i 11 e r 1 i c h-ova relaskopa. Najprije je teoretski rastumačena upotreba prizme za određivanje temeljnice u sastojini a zatim objašnjava novi relaskop koji ima tu prednost da automatski otklanja utjecaj nagiba terena pri mjerenju. Osmo poglavlje (359—398 str.) Proda nov e dendrometrije predstavlja također jednu modernizaciju u toj oblasti, jer autor kaže »da određivanje drvnih sortimenata u sastojini nije važno samo za prodaju drvne mase na panju, nego također |