DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 75     <-- 75 -->        PDF

izlazi da su ukupni troškovi snimanja u
boji za oko 30°/» skuplji od crno bijelog
snimanja.


Günther Wolff: Zračna snimka,
diagnostičko pomoćno sredstvo za operativne
radove kod zaštite šuma (štete od
dima) i kod gnojenja sastojina (Luftbilder
als diagnostische Hilfsmittel für operative
Arbeiten beim Forstschutz (Rauchschaden)
und bei der Bestandesdüngung) Die
Sozialistische Forstwirtschaft, 5/1966, 7 citirane
literature.


Za racionalizaciju operativnih radova u
zaštiti šuma i uzgoju isprobane su u toku
1965. godine brojne zračne snimke, koje
su načinjene u velikom broju kombinacija
filmova i filtera pod direktnim rukovodstvom
autora.


Upotreba sovjetskog dvoslojnog lažnog
filma u boji SN-2 m (spektrozonalni film)
omogućava na zračnim snimcima velikog
mjerila (1:7.000) razvrstavanje svakog pojedinog
stabla u 3—4 stupnja oštećenja,
odnosno vitaliteta (npr. zdravo, slabije oštećeno,
jače oštećeno, mrtvo). Uzroci štete
ne mogu se prepoznati na slici. Najvažniji
objekat istraživanja bile su sastojine
oštećene od dima. Nastali trošak je
opravdan, jer je analiza oštećenja i njihovo
ograničenje na terenu provedena brže,
mnogo objektivnije i potpunije. Upotreba
panhromatskih zračnih snimaka sa
posebnim kombinacijama filmova i filtera
daju manje sigurne rezultate interpretacije.


Zračne snimke mogu vrlo dobro pokazati
i efekat gnojenja. Ova Iskustva interesantna
su i za naše šumarstvo. U SR
Hrvatskoj se priprema velika akcija istraživanja
obujma i uzroka sušenja hrasta
i jele. Možda bi iskustvo iz Njemačke
DR dobro došlo kod ovih radova.


Hren Vladimir


Günther Wolff, Horst Hetebrueg:
Racionalizacija procjene stanja
sasto,;´ina (Rationalisierung der Zustands


ermittlung) Die Sozialistische Forstwirtschaft,
1/1966, str. 1—3, 2 citirane literature.


Autori su u toku 1964. godine proveli u
3 šumska gospodarstva istraživanja, kojima
su željeli pronaći što bržu 1 jeftiniju
metodu za procjenu privatnih šuma. Cilj
im je bio: 1. da u što kraćem roku centralnim
organima daju tačne podloge za
sastav perspektivnog i državnog gospodarskog
plana i 2. da šumskim gospodarstvima
dadu upotrebljive podatke za planiranje
i provađanje svih gospodarskih
mjera u u privatnim šumama.


U tu svrhu autori su razgradili metode
upotrebe zračnih snimaka. Predlažu tri
mogućnosti racionalizacije:


1. Premjeriti sve podatke koji su na
snimci jasni i mogu se mjeriti (sklop, visina,
promjer krošanja i broj krošanja).
2. Za sastojine jednolične ili približno
jednolične strukture načiniti katalog s reprezentativnim
snimcima iz zraka i terestrički
izmjerenim taksacijskim podacima.
3. Jednake ili slične sastojine spajati u
grupe tzv. stratume. Iz tih stratuma uzeti
samo nekoliko terestričkih proba i njihove
prosječne vrijednosti prenijeti na
cijeli stratum.
U predistraživanjima provedenim u 3
različita područja veličine 135—250 ha,
razlika u drvnoj masi ustanovljenoj ovim
metodama i potpunom premjerbom iznosila
je ± 2—3D/o. Starost, srednja visina i
srednji promjer unutar stratuma imaju
slične vrijednosti grešaka. Za šumsko gospodarstvo
i centralni organ planiranja
potrebne informacije su ustanovljene s
dovoljno tačnosti. Upotrebom novih metoda
procjene sastojina privatnih šuma
mogu se provesti brzo i jeftino. Rezultati
su upotrebljivi za gospodarstvo, kao i kod
standardnih radova. Ne preporučuje se
međutim mjerila manja od 1:15.000.


Autori smatraju da bi se ove metode i
iskustva u budućnosti trebale više koristiti.


Hren Vladimir