DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 76 <-- 76 --> PDF |
cAekc&log. AKADEMIK DR ING. MILAN ANlC redovni sveučilišni profesor Dana 20. VI 1968. g. umro je u Zagrebu akademik prof, dr Milan Anić. Istoga dana prije podne izabran je za redovnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i u.mjetnosli, a navečer nas je zauvijek napustio. Umro je učenjak, pedagog i neumorni radnik u naponu stvaralaštva, veliki šumarski stručnjak, dugogodišnji predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma, redovni profesor dendrologije, fitocenologije i uzgajanja šuma na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Čitav je život posvetio nastojanju da spozna i pokaže koliko je značen´e šume ne samo za privredu nego i za rekreaciju tijela i duha čovjeka. Svim srcem i umom borio se za njezino održavanje i proširenje. Dugogodišnjim istraživanjima u šumarstvu, misiju koju je vjerno i neštedimice vršio, mnogo je doprinio razvoju šumarske nauke i obogatio našu struku. Svojim znanstvenim djelima, predavanjima i neposrednim kontaktima sa istaknutim šu marskim stručnjacima i naučnim radnicima doprinosio je razvoju šumarstva i biološke nauke. Uvijek pristupačan, blizak, neposredan i spontano srdačan sa svojim studentima i suradnicima bio je od svih cijenjen i poštovan. Veličanstveni sprovod na zagrebačkom groblju Mirogoju kojemu su prisustvovali njegovi mnogobrojni suradnici, prijatelji, studenti i pošiovaoci, uz dirljive oproštajne govore, bila je zadnja počast i priznanje velikom šumarskom znalcu za njegov dugogodišnji rad u odgajanju brojnih stručnjaka koji djeluju širom naše zemlje i svijeta. Akademik prof, dr Milan Anić rodio se 8. X 1906. god. u Plitvičkom Ljeskovcu. Gimnaziju je polazio u Senju i Sušaku. Studij šumarstva završio je na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Zagrebu 1929. god. kada je izabran i postavljen za asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i postavljen je za šumarskog vježbenika Fakuhetskog dobra. Državni stručni ispit položio je 1931. g., a asistentski 1934. Godine 1939. promoviran je za doktora šumarskih nauka, obranivši na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Zagrebu disertaciju »Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori«. Habilitirao je na istom fakultetu 1840. god. na temelju radnje »Sociologija bilja i njena važnost za naše šumarstvo«. Iste godine izabran je i postavljen za docenta iz dendrologije i biljno-socioloških osnova uzgajanja šuma. 1945. god. postaje izvanredni profesor, a 1949. izabran je i postavljen za redovnog profesora iz šumarske fitocenologije i uzgajanja šuma. Iste godine postavljen je za predstojnika Zavoda za uzgajanje šuma, na kojoj ga je dužnosti zatekla prerana, iznenadna i neumoljiva smrt. God. 1934. bio je na studijskom boravku u Čehoslovačkoj. Učestvovao je na Sveslavenskom šumarskom kongresu u Pragu 1948. Sudjelovao je na silvikulturnom seminaru FAO-a u Čehoslovačkoj 1956. g., Internacionalnom šumarskom kongresu u Oxfordu 1956., Silvikulturnom seminaru za kulturu smrče i običnog bora u ČSR 1956., Internacionalnoj komisiji FAO-a za kesten u Jugoslaviji i Grčkoj 1958., Radnoj grupi JUFRO-a za primjenu fitocenologije u Oxfordu 1956. i |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Varšavi 1959. God. 1963. boravio je na studijskom putovanju po SSSR-u. Akademik prof, dr Milan Anić bio je u vezi s većim brojem šumarskih ustanova u raznim zemljama. Od 1956. god. bio je član Radne grupe za tipologiju šuma i još nekoliko radnih grupa u sekcijama za ekologiju i silvikulturu Internacionalne unije za šumarska istraživanja pri FAO. Öd 1958. g. dopisni je član Talijanske akademije šumarskih nauka u Firen ci. God. 1965. postao je član Istočno-alpsko- dinarske* isekcije Internacionalnog društva za proučavanje vegetacije. Dekan Poljoprivredno-šumarskog fakulteta bio je u školskoj godini 1951/52,, a prodekan 1952/53. g. Urednik Šumarskog lista je bio 1945. i 1948. g., a predsjednik Šumarske sekcije Društva inženjera i tehničara 1946. Bio je urednik »Glasnika za šumske pokuse«. Od 1935. g. sve do kraja života bio je upravitelj Nastavnih i pokusnih šumskih objekata Šumarskog fakulteta, gdje je osnovao mnogobrojne pokuse s prirodnom obnovom i introdukcijom četinjača u sastojinama listača. Kao upravitelj tih objekata, zaslužan je što je za prošloga rata ostao pošteđen naš najljepši i najstariji park Maksimir, kada su okupatori htjeli da posijeku divne stare hrastove. Više godina je bi očlan Nacionalnog komiteta za šumarska istraživanja Jugoslavije, preds´ednik Savjeta za nacionalne parkove SRH, član Savjeta Jugoslavenskog instituta za četinjače, predsjednik Naučnog savjeta Instituta za šumarska istraživanja, član Savjeta Zavoda za kontrolu šumskog sjemenja i dr. Od 1958. bio je član Savjeta Geološko-mineraloške zbirke i laboratorija za Krš, član Savjeta Arboretuma »Trsteno« i član komisije za naučno istraživanje Krša . Za dopisnog člana Jugoslavenske aka demije znanosti i umjetnosti izabran je u lipnju 1963. god. Prije izbora bio je više godina naučni suradnik Odjela za prirod ne nauke JAZU, a 20. lipnja 1968. g. iza bran je za redovnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Za vrijeme 39>-godišnjeg neumornog, predanog i plodnog rada, odgojio je ple jadu vrsnih stručnjaka, napisao brojna naučna i stručna d.jela, mnoge recenzije, nekrologe i nova izdanja skripata iz »Mor fologije šuma«, 1963, »Geografije šumskog drveća i šuma«, 1966, Šumarske fitoceno logije, I dio, 1967. i »Šumarske fitoceno logije«, II dio, 1968. Uvid u obimnost i specijalnosti iz oblasti šumarstva kojima se posvetio u svom radu najbolje će nam ilustrirati objavljeni Naučni i stručni radovi Ekskurzija zagrebačkih apsolvenata šumarstva u Čehoslovačku, Šum. List, Zagreb, 1929, str. 438—449; Pojava gusjenica gubara i četnjaka u istočnom dijelu zagrebačke okolice, Šum. List, 1930; str. 383—384; Šumarsko-lovačka izložba u Ljubljani, Šum. List, 1930, str. 458—463; Paša koza i šume na otoku Cipru, Šum. List, 1930, str. 510; Oko revizije dugoročnih ugovora, Šum. List, 1931, str. 73—75; O šumarstvu Rumunjske, Šum. List, 1931, str.230—236; Anketa o krizi drvne industrije, Šum. List, 1931, str. 237—241; Poljaci o našim šumama, Šum. List, 1931. str. 242; O prorjeđivanju šuma u državnoj šumskoj upravi Draganac, Šum. List, 1931, str. 319; Još nešto o paši koza u šumama, Šum. Lisi, 1953, str. 207—208; Čuvajmo naše hrastove šume, Narodno kolo, Zagreb, 1933, br. 34; O zelenoj i plavoj duglaziji s naročitim obzirom na bolest Rhabdocline, Šum. List, Zagreb 1933, str. 592—600, sadržaj na franc, jeziku; O niskim prebornim bukovim šumama, Šum. List 1933, str. 697—703, sadržaj na franc, jeziku; Upliv šume na zdravlje naroda, Narodno kolo, 1934, br. 15; O pridizanju šumske privrede u Lici, Lički kalendar, 1935; Zaslužni pokojnici: Cieslar, Weber, Jedlinski, Klimesch i Hickel, Šum. List, 1935, str. 489—493; . Vapaj naroda za vodom, Lička sloga, 1935, br. 16, str. 2 i Novosti 13. VIII 1935; Čuvajmo i njegujmo naše šume, Lički kalendar, 1936, str. 39—44; Postupak sa šumama na Zagrebačkoj Gori, Jutarnji list, Zagreb, 1936, od 20. XI; Talijanski profesor dr F. Palazzo o na šim šumama, Šum. List, 1937, str. 673— 674; Hrvatski planinar i šuma, Hrvatski pla ninar, Zagreb, 1937, str. 165—170; Zuka (Spartium junceum L.) kao indu strijska biljka, Šum. List, 1937, str. 240— 249, sadržaj na franc, jeziku; Šume naše korijen su snage naše, Ka lendar Gospodarske sloge, 1939, str. 148— 151; Povodom katastrofalnih poplava u Sa moborskoj Gori, Jutarnji list, Zagreb, 1939, od 31. V; |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 78 <-- 78 --> PDF |
O šumskim požarima kod nas u ljeti 1939. g., Hrvatski dnevnik, Zagreb, 1939. od 27. VII; Čuvajmo šume, jer su one izvor narodnog blagostanja, Narodno kolo, 1940, str. 111—115; Sto se u budućnosti Hrvatske očekuje ed ličkih šuma, Lički kalendar, 1940, str. 106—109; Cuva´mo naše šume, jer nas one štite od poplava i drugih vremenskih nepogoda. Kalendar Gospodarske sloge, Zagreb 1940, str. 106—109; Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori, Glasnik za šumske pokuse br. 7, Zagreb 1940, str. 103—312, sadržaj na njem. jeziku; Metlica (Osyris alba L.) kao polunametnica na vinovoj lozi, te voćnom i šumskom mediteranskom drveću, Poljodjelska znanstvena smotra br. 4, Zagreb 1941, str. 75—82, sadržaj na njem. jeziku; Spomena vrijedni ipokojnici: HufM, Flahault, Wagner, Kalitsch, Biollcy i dr. Šum. List, 1941, str. 108—11; Osobit nakit naših šuma: božikovinu i veprinac treba sačuvati, Novosti. Zagreb, 1940, od 30. X, Zagreb 1941, od 1. XI; Kakva nas čeka budućnost, ako se i dalje produži naglom s.´ečom naših šuma, Narodno kolo, Zagreb 1941, str. 98—101; Općenito o našim šumama, Narodni napredak, Zagreb 1940, str. 246—252; Kakve nam koristi daju naše šume i kako treba da u njima gospodarimo? Narodni napredak, Zagreb 1941, sr. 5—8 i 22—27; O imovnim općinama i njihovom šumskom gospodarstvu, Gospodarski list, Zagreb, br. 17, str. 2 i 3; Kako ćemo sačuvati naše šume i promicati naše šumsko gospodarstvo, Gospodarski list, 1941, br. 9, str. 3; Čuvajmo i gajimo pitomi kesten, Gospodarski list, 1941, str. 5; Iskoristimo ovogodišnji urod žira za obnovu naših hrastovih šuma i šumica, Gospodarski list, 1941, br .12, str. 5 i Hrvatski narod od 1. X 1941, br. 229, str. 10; Čuvajmo naše šume od požara, Hrvatski narod, Zagreb 1941, str. 10—21; O uzgoju pitomog kestena u Lici, Vila Velebita, Zbornik za 1942, str. 78 i 79; Starost šumskog drveća, Enciklop. zbornik Znanje i radost, Zagreb 1942, str. 235— 237; Dendroflora otoka Brača, Glasnik za šumske pokuse br. 8, Zagreb 1942, str. 239—290, u prilogu 8 stranica fotografija, sadržaj na njem. jeziku; Divuza ili diviza (Styrax officinalis L) na otoku Braču, Glasnik za šumske pokuse br. 8, 1942, str. 291—305, sadržaj na talijanskom jeziku; Pogledi na dendrosociološke odnošaje državnih šuma na otoku Mljetu, Glasnik za šumske pokuse br. 8, 1942, str. 307— 340, sadržaj na talijanskom jeziku; 0 rasprostranjenosti evropskog nitomog kestena s naročitim obzirom na Hrvatsku i susjedne zemlje, Zagreb 1942, posebna knjiga, sadržaj na njem. i tal. jeziku; Šume Hrvatske, Zemljopis Hrvatske, Zagreb 1942, str. 539—558; Dendrologija, Zbornik Naša domovina, Zagreb, 1943, str. 431—432; Biljna sociologija u šumarstvu, Zbornik Naša domovina, i943, str. 434; Članci s dendrološkim podacima za: amorfu, araukariju, ariš, bagrem, borovice, brekinju, breze, brijestove, bukvu, cedrove, čemprese i cugu u Hrvatskoj enciklopediji, sv. I, II, III i IV, te člančić: Dendrologija u sv. IV; Naše šume i njihova gospodarska važnost, Gospodarski list, 1943, br. 4, str. 1—3; Članci s dendrološkim podacima za: dragun ,diviza (divuza), dud, dudovac i duglazija, te članci: drveće šumsko, drveće ukrasno, drvenjak, dvored i drvosjek u Hrv. enciklopediji, sv. V; Šumska paša, Gospodarski list, 1943, br. 35„ str. 7; Čuvajmo naše šume od požara, Gospodarski list, 1943, br. 41, str. 2; Šumsko-gospodarski pogledi o uootrebi brsii i suhog lišća za stočnu hranu, Gospodarski list, 1943, br. 45, str. 4; 01 upotrebi šušnja za nastor. Osvrt s obzirom na čuvanje šuma, Gospodarski list, 1943, br. 47, str. 5; O 50-godišnjici smrti hrvatskog učenjaka Ljudevita Vukotinovića, Šum. List, 1943, str. 273—275; Hrvatske i južnošvicarske šume pitomog kestena sa biljno-sociološkog gledišla, Šum. List, 1943, str. 257—260, sadržaj na njem. jeziku; O klravosti amorfija sjemena, Šum. List 1943, str. 261—263;´ Sociologija bilja i njena važnost za hrvatsko šumarstvo, Šum. List 1943, str. 297—309, sadržaj na n´em. jeziku; Važnost šuma u okolici Zagreba, Nova Hrvatska 28. IV 1944, str. 5; 11. V 1944, str. 3; Gospodarstvo 28. IV 1944, str. 4; Kakve bi trebale biti šume u okolici Zagreba, Gospodarstvo, Zagreb, 7. V 1944, str. 9; Narodno-gospodarska važnost naših nizinskih šuma, Gospodarski list 1944, br. 15, str. 3 i 4; |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Orijaška stabla pitomog kestena kod nas i drugdje u Evropi, Priroda, Zagreb, 1966, p. 102—104; Bijeli jablan (Populus thevestina Dođe) na području Butišnice i Radljevca kod Knina, Ljetopis JAZU, 71, Zagreb, 1966, p. 255—262; Eumediterrane Holzgewächse, besonders Quercus ilex und Phillyrea latifolia, im submediterranen Küstengebiet Jugoslawiens, München, 1967., XIV IUFRO-kongres, III., p. 815—830; Povodom pretvorbe qrnikove šume u borovu kulturu na otoku Rabu, Vjesnik, Zagreb, 18. IV 1967; Utjecaj čehoslovačkog šumarstva na razvoj šumarske nastave u Jugoslaviji, napose u Hrvatskoj. Referat na proslavi 150-gođišnjice visokoäkiolske nastave na Poljoprivrednoj školi u Brnu, novembra 1966; Sbornik Vysoke skoly zemedelske a lesnicke, Brno, 1967, p. 309—316. Sadržaj na češkom; Iz historijata šumarske nastave u Čehoslovačkoj, Šum. List, 1967, p. 426—428; Pored objavljenih radova akademik prof, dr Milan Anić napisao je još slijedeće radove: Bijeli jablan (Populus thevestina Dođe) u iskorišćavanju prirodnih rezerva vode na našem primorskom kršu, Krš Jugoslavije, 17 str. priređeno za tisak 1966; Pitomi kesten u Boki Kotorskoj i kod Budve, Ljetopis JAZU, 7 str., predano za tisak 1966; Die Edelkasitaniö im submediterranen Gebiet Jugoslawiens, Arboretum Mlynany Slovačke akademije nauka, Nitra, 15 str. Nalazi se u tisku; Sftyrax officinalis in Dalmatien, Osta( lpin,-dinarisehe Sektion der Internationalen Vereinigung für Vegetationskunde, Wien, 10 str. Predano za tisak 1967; Proučavanje crnog koprivića i ekstremnih nalazišta česmine i zelenike, Ljetopis JAZU, 69, 1963, p, 301—302. Nekoliko ekstremnih nalazišta zelenike i česmine na području Krke i Cetine, Ljetopis JAZU. Predano za tisak 1966; Šume i šumarstvo na području slavonskog dijela Vojne Krajine, 20 str. Priređeno za tisak. Akademik prof, dr Milan Anić volio je prirodu i bio njezin veliki zaštitnik. Stabilni prirodni elementi šume bili su mu uvijek pokazatelji za stremljenja u istraživalačkim radovima. Bio je veliki dendrograf i tu svoju ljubav prenosio je na brojne doktorante. Za svoj naučni rad odlikovan je 1966. g. ordenom rada sa crvenom zastavom. Njegovi brojni radovi, snažan radni elan, upornost u radu i ljubav prema rodnoj grudi ostat će uzor budućim pokoljenjima šumarskih stručnjaka. Suradnici akademika prof, dr Milana Anića i šumarski stručnjaci koji su poznavali njegova djela, njega kao čovjeka, kao naučenjaka i velikog ljubitelja našeg najvećeg prirodnog bogatstva: šume, sačuvat će prema njemu divljenje i zadržat ga u trajnoj uspomeni. Prof. đr I. Dekanić |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 79 <-- 79 --> PDF |
O obnovi i njezi šumskih sastojina na području Maksimira, Nova Hrvatska, 11. I 1945, str. 5; Šuma i poljodjelstvo, Gospodarski list 1944, br. 37, str. 6; Šuma u vjekovnoj borbi naših naroda za slobodu, Šum. List, 1945, str. 4—12; Pojava zlatokraja i gubara u okolici Zagreba, Šum. List, 1945, str. 68—70; O 22-godišnjici opstanka Šumskog vrta Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, Šum. List, 1945, str. 73—74; Proljetni radovi na pošumljavanju, Gospodarski list, 1947. (travanj); Corylus colurna — krupnije drvo u Vuhredu na Dravi, Šum. List, 1948, str. 185; Pseudolarix Kaempferii — 2 stabla u mariborskom parku, Šum. List, 1948, str. 186; Iz novije literlure o kultiviranim tonolama (Osvrt na 6 radova), Šum. List 1948, str. 192—195; Putevima modernog uzgajanja šuma, Šum. List, 1948, str. 345—363; O nekoliko vrijednih, a manje poznatih egzota prikladnih za parkiranje u Sjev. Primorju (Sterculia platanifolia, Lagerstroemia indica, Osmanthus ilicifolius i Choisya ternata; Šum. List, 1948, str. 382— 384; Smokva penjačica (Ficus stipulata), Šum. List, 1948, str. 246; Rhynchospermum jasminoides kao vrlo vrijedna penjačica za naše Primorje, Šum. List, 1948, str. 427; Najotpornije palme na našem sjev. Primorju, Šum. List, 1948, str. 427—429; _ Thuja oceidentalis var. Malonyana, Šum. List, 1948, str. 430; Dendrologija, Udžbenik i priručnik, Šumarski priručnik I, Zagreb, 1946, str. 457— 582; O izbojnoj snazi prikraćenih jasenovih biljaka, Glasnik za šumske pokuse br. 9, 1948, str. 19—41, sadržaj na engleskom jeziku; O uzgoju sadnica kanadske topole iz reznica, Glasnik za šumske pokuse br. 9, 1948, str. 121—156, sadržaj na engleskom jeziku; Iz uzgoja veza i bukve zbog lika, Šum. List, 1949, str. 240—241; O suzbijanju šteta od krtice u šumskim rasadnicima, Šum. List 1949, str. 241—242; O ekonomskoj važnosti kultiviranih topola u nekim evropskim i američkim državama, Šum. List 1950, str. 418—419; Nagrada za sadnju topola u Engleskoj, Šum. List, 1950, str. 419—420; Rad Internacionalne komisije za topole, Šum. List, 1950, str. 420; Dvije nove četinjače (Abies tazaotana i Metasequoia glyptostroboides), Šum. List, 1950, str. 420; Populus Eugenii kao najbolja topola u engl, pokrajini Norfolku, Šum. List, 1950, str. 419; Najveća duglazija na svijetu, Šum. List, 1950, str. 420; Nekoliko misli u prilog unapređenja nače šumske produkcije, Šum. List, 1951, str. 51—61; Internacionalni tjedan piiomog kestena, Šum. List, 1951, str. 209—210; Podkomisija FAO za probleme mediteranskog područja, Šum. List, 1951, str. 240; Obični jasen (Fraxinus excelsior L.) u Zagrebačkoj Gori, s prof, dr A. Petračićem, Glasnik za šumske pokuse br. 10, 1952. str. 25—62, sadržaj na franc, jeziku; Pitomi kesten na Cresu, Glasnik za šumske pokuse br. 11, 1953, str. 321—356, sadržaj na engleskom jeziku; Osvrt na »ekspresne šume« na Sedreniku, Šum. List, 1953, str. 155—169, sadržaj na engl, jeziku; Dendrološka i uzgojna važnost nekoliko jstarih parkova u području Varaždina, Šum. List 1954, str. 413—433, sadržaj na engl, jeziku; Pogledi na šumsku vegetaciju Istre 1 susjednik zemalja, Šum. List 1954, str. 13— 23, sadržaj na engleskom jeziku; Žuti koprivić (Celtis Tournefortii) na litoralnim padinama Velebita, Anali Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije, Zagreb, 1955, str. 221—281, sadržaj na engl, jeziku; Šumsko-vegetacijski odnosi Istre. Referat na I. Kongresu za ispitivanje tla u Portorožu 1955, Zemljište i biljke VII, Beograd 1955, str. 83—95; Internacionalni silvikulturni studijski put po ČSR, Referat za Drž. sekretarijat za poslove nar. privrede, Tehnička pomoć, Zagreb 1956. Rukopis, 48 str. Utisci sa Šumarskog kongresa o Oxfordu 1956, Šum. List, 1957, str. 452—462; Posjeta prof, dr A. Pavarija Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Sveučilišni vjesnik, Zagreb, 1958; Rapport sur le voyage, d´etudes en Yougoslavie, sa E. Debazac-om i R. Morandini- em; Rapport de la Quaterieme de la Commission internationale du Chataignier 1958; Organisation des Nations Unies pour l´alimentation et l´agriculture, Rome, FAO, 59/9 6966, str. 47—50; Rhythmus des Höhenwachstums bei Pflanzen verschiedener Holzarten im Laufe ihrer Vegetationsperiode, Union internationale des Instituts des recherches fo 329 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 80 <-- 80 --> PDF |
festleres, 12-eme Congree, Oxford 1956, London 1958, str. 90—103; Present conditions and more important problems occurring in Yugoslavien silviculture ,s ing. A. Lovrićem, Referat za Internacionalni silvikulturni seminar održan u Pragu 1956; Nekoliko misli u prilog domaćih topola, Topola — Bilten Jugosl. nacionalne komisije za topolu, Beograd 1957, str. 289—294, sadržaj na engl, jeziku; Crni bor u sjevernom Velebitu, Glasnik za šumske pokuse br. 13, Zagreb 1957, str. 461—507, sadržaj na engl, jeziku; Chataigneraies en Croatie, 10 str. Referat za IV zasjedanje Internacionalne komisije za pitomi kesten održano od 21. IX—5. X 1958. u Jugoslaviji i Grčkoj; Anwendung der Waldtypologie in Forstpraxis Jugoslawiens, 8 str. Referat za sastanak Fitocenološke grupe stručnjaka IUFRO u Varšavi 1959; Oko 300 dendroloških člančića i članaka objavljenih u Šumarskoj enciklopediji, I dio, Zagreb, 1959; Dva stoljeća stara akcija na uzgoju vrba i drugih vrsta brzoga rasta u našim krajevima, Šum. List, 1959, str. 229; Internacionalna konferencija o njezi šuma u Budimpešti 1959, Šum. List, 1960, str. 40; Kongres čehoslovačkih šumara 1958. g., Šum. List, Zagreb, 1960, str. 55—56; Tip šume kao osnovna ekonomska jedinica, Referat na Savjetovanju šumarskih stručnjaka povodom proslave stogodišnjice šumarske nastave u Hrvatskoj, 19. XI 1960, str. 7; Očetinjavanje u svijetlu potrajnosti, Referat na Savjetovanju šumarskih stručnjaka povodom proslave stogodišnjice šumarske nastave u Hrvatskoj, 19. XI 1960, str. 8; Zbornik naučnih radova Šumarskog fakulteta u Pragu, Šum. List, 1960, str. 57; Dekorativni oblici raznog drveća i grmlja, Šum. List, 1960, str. 60—61; Centar za poljoprivredna i šumarska istraživanja u Rimu, Šum. List, 1960, str. 62—63; Sjećanje na dva glasovita Cehoslovaka — prof, dr Konšela i dr Nemeca, Šum. List, 1960, str. 333—334; Anali Akademije šumarskih nauka u Firenci, Šum. List, 1960, str. 342—343; Talijanski Nacionalni savjet za naučni rad (Centar za proučavanje pitomog kestena), Šum. List, 1960, str. 343—344; O javoru gluhaću (Acer obtusatum Kit.), Šum. List, 1962, str. 207—210; Mađarski stručn;ak dr A. Majer o srašćivanju korijenja šumskog drveća, Šum. List, 1962, str. 253—254; Pokusi u Mađarskoj o utjecaju auksina na zakorjenjivanje rožnica topola iz sekcije Leuce, Šum. List, 1962, str. 254; Mjesto i uloga fitocenologije u šumskoj privredi, Referat na Savjetovanju o primjeni fitocenologije u šumskoj privredi, održanom 20. XII 1960. u Zagrebu. Materijali savjetovanja, Sarajevo, 1961, str. 7—17; Perućica — naš najveći prašumski rezervat, Hortikultura, Zagreb, 1960. No 3— 4, str. 1—13; Jubilej jedne prastare, ali vrlo interesantne botanike, Šum. List, 1962, str. 254— 255; Kuningamija kod nas, Šum. List, 1962, str. 445—446; Savjetovanje profesora uzgajanja šuma periaipskih zemalja u Sloveniji 1962. g., uŠm. List, 1962, str. 447—448; Weitere Erfahrungen über den Rhytmus des Höhenwachstums bei verschliedenen Holzarten im Laufe ihrer Vegetationsperiode, Internationaler Verband forstlicher Forschungsanstalten, Berichte des 13. Kongresses in Wien 1961. Bd 1, 2. Teil Wien, 1962. No 23—29, 14 str., sadržaj na engl, jeziku; Prilog proučavanju kultiviranih topola kod nas (Beitrag zur Untersuchung der bei uns kultivierten Pappelsorten), Radovi na istraživanju topola, Jugoslavenska nacionalna komisija za topolu, Beograd, 1962, str. 1—23, sadržaj na njem. jeziku; Kotiledoni i klijanci, Šumarska enciklopedija, II dio, Zagreb, 1963, str. 1—12´ Utjecaj stajskog gnoja na razvitak kultura hrasta lužnjaka, Šum. List, 1963, str. 296—304, Sadržaj na engl, jeziku; II dinamismo di crescita logituđinale di alcuni specie arboree durante il periodo vegetativo, Annali dell´ Accademia Italiana di Scienze Forestall, Vol. XII, Firence, 1964, p. 317—354, sadržaj na franc, jeziku; Šeboj (Cheiranthus cheiri) kao kultivirana i naturalizirana biljka, Priroda, Zagreb, 1964, p. 140—142; Žuti koprivić (Celtis tournefortii Lam.) u Jugoslaviji, Krš Jugoslavije, 4, Zagreb, 1964, p. 65—102. Sadržaj na engl, jeziku; Iz novije fitocenološke nomenklature, Šum. List, Zagreb, 1965, p. 305—315. Sadržaj na engl, jeziku; Povodom 150-godišnjice rođenja Josipa Pančića, Šum. List, Zagreb, 1965, p. 185— 197. Sadržaj na engl, jeziku; Savjetovanje profesora uzgajanja šuma periaipskih zemalja u Bavarskoj i Austriji 1965. g., Šum. List, 1966, p. 258—259; |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 82 <-- 82 --> PDF |
SIMPOSIUM POVODOM 130-GODIŠNJICE (1839—1969) OTKRIVANJA PINUS PEUCE NA PELISTERU (2—6. septembar 1969) Poznati nemački botaničar GRISEBACH otkrio je Pinus peuce na planini Pelisteru kod Bitola u Makedoniji poslednjih dana meseca juna 1839 godine. Poslednjih decenija, a naročito iza drugog svetskog rata, molika (Pinus peuce), pretstavlja interes ne samo za šumsku privredu Jugoslavije, kao i ostalih balkanskih zemalja (Bugarske i Albanije), već i za ostalu stručnu i naučnu javnost evropskih i ostalih zemalja sveta. Intenzivna naučna istraživanja koja su vršena specijalno na Pelisteru, od strane šumara Makedonije i drugih stručnjaka naše zemlje ,daju realnu bazu da se povodom 130-godišnjice otkrivanja molike organizuje Simpozium koji će se održati od 2—6 septembra 1969 godine, na samom Pelisteru. Zainteresovani za daljne informacije mogu se obratiti na adresu: Simpozium za moliku Zemjodelsko-šumarski fakultet Skopje B. Pejoski NATJEČAJ ZA UPIS U I RAZRED DOPISNE ŠUMARSKE ŠKOLE »JOSIP KOZARAC« KARLOVAC 1. Molba za upis u I razred škol. god. 1968/69 biregovana sa 50 st. dinara 2. Izvod iz matične knjige rođenih 3. Svjedodžba original o završenom 8 razredu osmogodišnje škole 4. Potvrda o zaposlenju u šumarstvu 5. Garancija poduzeća u kome je kandidat zaposlen, da će snositi troškove školovanja 6. Ukoliko poduzeće nije voljno snositi troškove školovanja, potrebna je izjava kandidata da će ih sam plaćati 7. Dvije fotografije vel. 4X 6 cm Šumarska škola »Josip Kozarac« Karlovac ŠUMARSKI LIST — glasilo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i urecJništvo: Zagreb, Mažuranića trg 11 — Račun kod Narodne banke Zagreb 301-8-2359 — Godišnja pretplata na Šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 100,00 N. din. Poje dinci 20,00 N. din., stud«nti i učenici 5,00 N. din. Inozemstvo 10$ USA. — Tisak: Izda vačko tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor. |