DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 43 <-- 43 --> PDF |
DK 634.0.352:634.0.323.4:634.0.174.7 Abies alba ELEMENTI ZA ODREĐIVANJE UTROŠKA VREMENA KOD TRUPLJENJA JELOVIH DEBALA (BROJ PREPILJIVANJA PO DEBLU I 1 m´ DRVNE MASE TE PROSJEČNI PROMJERI PREPILJIVANJA ZA POJEDINE SORTIMENTE) Dr STEVAN BOJANIN, Zagreb I UVOD U eksploataciji šuma, kod rada na sječi i izradi uz upotrebu ručne pile i sjekire, pila se za obaranje stabala upotrebljava djelomično, dok se trupljenje (prepiljivanje) vrši isključivo pilom, a kresanje grana sjekirom i izuzetno pilom. Upotreba motorne lančane pile dovela je do izvjesnih promjena u tehnici rada, tako da se stabla obaraju samo pilom, a i za kresanje grana se sve više upotrebljava motorna pila. Ipak se kresanje grana u izvjesnim slučajevima može ekonomičnije izvesti sjekirom, Peine (24). U oba navedena slučaja kod sječe i izrade, tj. kod upotrebe ručne pile i sjekire, kao i kod upotrebe motorne lančane pile, trupljenje se izvodi pilom, pa je u ovim istraživanjima posvećena pažnja određivanju onih elemenata, o kojima ovisi učinak rada kod trupljenja. II PROBLEMATIKA I CILJ ISTRAŽIVANJA Utrošak vremena koji je potreban za izradu jednog sortimenta oblovine. kako navodi Hilf (13), ovisi o njegovoj drvnoj masi, zapravo o ulazima pomoću kojih se masa određuje: debljini i dužini. Ista zakonitost se odnosi i na trupljenje, kao na jednu od radnih operacija kod sječe i izrade. Kako su pokazali rezultati istraživanja više raznih autora, utrošak vremena za izradu 1 m3 drvne mase tehničke oblovine opada s povećanjem drvne mase stabla, Hilf (12 i 13), Gläser (9), Evers (7) i drugi. Utrošak vremena za potpiljivanje kod obaranja jednog stabla raste s njegovim prsnim promjerom. Utrošak vremena za ovaj radni zahvat preračunat po 1 m3 izrađene drvne mase, smanjuje se s povećanjem prsnog promjera stabala, odnosno s povećanjem drvne mase stabala. Ovi rezultati su dobiveni kod obaranja dvoručnom pilom, Hilf (14). Istu tendenciju povećanja utroška vremena po stablu, kod obaranja stabala jednoručnom motornom pilom pokazuju rezultati ostalih istraživanja. Prema Georgijevu (8), utrošak vremena ove radne operacije po 1 m:! drvne mase s povećanjem prsnog promjera stabala opada. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Sličnu tendenciju utroška vremena kod obaranja stabala, samo nešto ne pravilniju, pokazuju i rezultati istraživanja Stackelberga (33). Učinak rada, odnosno utrošak vremena kod prepiljivanja iskazuje se različito prema tome, da li je rad radničkih grupa na sječi i izradi organiziran po brigadnom sistemu (posebne radne grupe za obaranje stabala, kresanje grana itd.) ili ista radnička grupa vrši sve poslove oko obaranja stabala i izrade sortimenata. U slučaju da radnička grupa vrši samo prepiljivanje (trupljenje), učinak se može iskazati u m2 po jedinici vremena, uzimajući u obzir promjere oblovine za trupljenje, Ugrenović i Benić (40), Stackelberg (36). Učinak kod trupljenja može se iskazati i u m:! drvne mase. Ovdje učinak ovisi o volumenu debla, odnosno volumenu pojedinih izrađenih sortimenata, pri čemu se uzima u obzir srednji promjer i dužina debla, odnosno dužina sortimenta. Tako prema Ovsjanikovu i Plaksinu (23), učinak rada kod trupljenja određuje se prema slijedećoj formuli: 7 3600 Tp U = učinak rada kod trupljenja ,izražen u m:!/7h 7 = sedam satno radno vrijeme na sječini iznosi 0,25—0,30 od ukupnog vremena M = srednji volumen debla za trupljenje T,, = vrijeme čistog prepiljivanja u sekundama, koje otpada na jedno deblo za »n« prereza. Kako su autori dalje prikazali, »Tp« ovisi o srednjem promjeru debala koja se prepiljuju te o efektu čistog trupljenja (cm2/sec). Na sličan način određuje učinak trupljenja i Douda (6), ali on uzima u obzir srednji volumen sortimenta i utrošak vremena za njegovo trupljenje (prepiljivanje). Hilf i Eckert (15) te Stackelberg (36) iskazali su utrošak vremena za trupljenje utroškom po jednom rezu za stabla pojedinih prsnih promjera. Taj se utrošak s povećanjem prsnog promjera stabala povećava. Georgijev (8), određuje utrošak vremena kod trupljenja tehničke oblovine prema promjeru sortimenta na tanjem kraju. Pokazalo se da utrošak vremena s povećanjem debljine sortimenata raste. Ovako dobiveni utrošci vremena, preračunati po 1 m3 oblovine, za trupce istih dužina a raznih promjera na tanjem kraju najveći su kod najtanjih sortimenata. S povećanjem njihove debljine utrošak vremena za trupljenje po 1 m3 opada. Hilscher (17) kod određivanja norme vremena za 1 m3 tehničke oblovine raznih promjera, uzima u obzir dužinu pojedinih sortimenata. Prema rezultatima istraživanja Trišina i Borodina (39), utrošak vremena po komadu za prepiljivanje, kod izrade sortimenata određene jednake dužine a raznih volumnih sadržina, odnosno promjera, s povećanjem debljine komada se povećava, dok utrošak vremena po 1 m3 drvne mase opada. Autori navode rezultate utroška vremena za promjere od 8 cm do 40 cm te dužine od 1, 2, 6 i 6,5 m. I 374 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Kako se iz gornjeg izlaganja vidi, ako se radi o trupljenju jednog sortimenta tehničkog drva (prepiljivanje na tanjem kraju), utrošak vremena ovisi o promjeru oblovine. Međutim, utrošak vremena iskazan po 1 m:! izrađenih sortimenata ovisi o promjeru oblovine i dužini pojedinih sortimenata. Gornje napomene za trupljenje tehničke oblovine odnose se do izvjesne granice i na prepiljivanje oblovine kod izrade prostornog drva. Međutim, kako napominje Stackelberg (33), komadi prostornog drva su kraći, pa na operativno vrijeme više utječe utrošak vremena radnih zahvata, koji ne ovise o promjeru oblovine. O tome će biti detaljnije raspravljano u poglavlju »Rezultati istraživanja «. Uzevši u obzir gore navedena izlaganja, da učinak kod trupljenja ovisi o promjeru i dužini sortimenata, postavljen je u ovoj radnji cilj, da se kod jelovih stabala s 2. bonitetnog razreda odredi po stablu za pojedine debljinskc stepene stabala: 1. prosječna dužina trupaca i njihov broj, 2. srednji promjer i promjer na tanjem kraju, 3. isti ovi elementi za rudničko i prostorno drvo, 4. promjer panja. III PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I METODA RADA Istraživanja su vršena na području šumarije Zalesina , u šumsko-gospodarskoj jedinici »Jasle«, šumski predjel »Gornja Bukova Kosa«, odjel VI — le i u š. g. jedinici »B e 1 e v i n e«, šumski predjel »S u š i c a«, odjel VII — 2a. Stojbinske i sastojinske prilike u navedenim sastojinama su gotovo podjednake: nadmorska visina 650—800 m; nagib terena blag, mjestimično strmiji, tlo silikatno, duboko svježe; fitocenoza jele s rebračom (Abieto-Blechnetum). To su visoke preborne jelove sastojine, grupimične strukture, s primjesom smreke te nešto bukve i javora. Drvna masa po ha iznosi cea 500 m3; srednje plošno stablo je oko 40 cm prsnog promjera; stabla su visoka, zdrava, umjereno razvijene krošnje; 2. boniteta. Istraživanje je izvršeno na 260 jelovih stabala, raznih debljinskih stepena kako slijedi: Debljinski stepen, prsni promjer cm 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 Broj stabala: 6 10 18 32 51 49 46 26 13 7 Visina panja oborenih stabala iznosila je najviše 1/3 promjera panja, što znači da se promjeri panja odnose na navedenu visinu od tla. Kod svakog stabla nakon sječe i izrade određen je broj komada pojedinih sortimenata, njihova dužina, promjer na debljem i tanjem kraju te u sredini. Ti su podaci služili za određivanje elemenata navedenih kod postavljenog cilja istraživanja. Kod izrade sortimenata, nastojalo se da dužina trupaca bude 4 m, a samo u izuzetnim slučajevima se odstupalo od toga zahtjeva; dužina komada prostornog drva iznosila je 1 m, dok dužine komada rudničkog drva nisu unaprijed određivane. S obzirom da su se dimenzije trupaca raznih kvalitetnih klasa kretale gotovo u istim granicama, svi su trupci tretirani zajedno, bez razvrstavanja na pojedine klase kvaliteta. Rudničko i prostorno drvo tretirano je svako za sebe. 375 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Kod debala su, u pravilu, od donjeg dijela »napadali« prvo trupci, zatim rudničko, a iza toga prostorno drvo. Ipak je od ovog redoslijeda sortimenata na deblu bilo odstupanja, tako da su ponekad u donjem i srednjem dijelu uzi mani isječci kao prostorno drvo. Isto tako je ponekad u gornjem dijelu bio izmijenjen i redoslijed trupaca, rudničkog i prostornog drva. Sortimenti su prema tome grupirani u tri grupe: trupci, rudničko drvo i prostorno drvo. Svi ovi sortimenti potjecali su isključivo od debla, budući da su grane bile tanje od minimalne propisane dužine za naprijed navedene Sortimente. Zbog gore navedenog razloga, tj. da pojedini sortimenti na deblu mogu biti izmiješani, kod obrade podataka prosječni srednji promjeri, ukupne dužine pojedinih sortimenata po stablu, kao i prosječni promjeri na tanjem kraju pojedinih sortimenata nisu mogli biti određeni pomoću prsnog promjera stabla, ukupne dužine pojedinih sortimenata po stablu i pada promjera. Pad promjera po tekućem metru dužine određen je posebno za trupce, rudničko drvo, prostorno drvo, odvojeno po debljinskim stepenima stabala. Pokazalo se da postoji stohastička veza između prsnih promjera stabala i drvne mase pojedinih sortimenata, pa je izračunata korelacija između prsnih promjera i drvne mase. Dalje je zasebno određena korelaciona veza između prsnih promjera prema: 1. ukupnoj dužini određenih sortimenata po stablu, 2. padu promjera i 3. promjeru panja. Jednadžbe za izračunavanje korelacije bit će prikazane u poglavlju »Rezultati istraživanja«. Srednji promjeri za ukupnu dužinu određenog sortimenta na stablu dobiveni su iz izjednačenih vrijednosti drvne mase i dužine. Diobom drvne mase dužinom dobivene su temeljnice iz kojih su zatim određeni srednji promjeri. Dužine komada pojedinih sortimenata nisu izjednačavane nego su uzete kao prosječne vrijednosti prema dobivenim podacima mjerenja. Ove prosječne dužine računate su posebno za pojedine dcbljinske stepene stabala i to za trupce i rudničko drvo. Dužina komada prostornog drva bila je konstantna i iznosila je 1 m. Na osnovu srednjeg promjera pojedinih sortimenata, odvojeno po debljinskim stepenima stabala i pada promjera određen je prosječni promjer piljenja po stablu, tj. promjer na tanjem kraju na osnovu slijedeće formule: 1 ´ Ppr dp = dri 2 ds = srednji promjer ukupne dužine sortimenta u cm, na stablu određene debljine, u cm 1 = prosječna dužina komada sortimenta u m, na stablu određene debljine u cm dp = prosječni promjer piljenja (promjer na tanjem kraju sortimenta u cm, na stablu određene debljine). Broj prepiljivanja za određeni sortiment po stablu jednak je broju komada »n« toga sortimenta na stablu. Iz ovih podataka može se odrediti i ukupni broj prepiljivanja za sve Sortimente po stablu te ukupna površina prepiljivanja po stablu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Broj komada određenog sortimenta po 1 m´1 drvne mase ovog sortimenta. za stabla pojedinih debljinskih stepena, određen je pomoću prosječne drvne mase komada. Broj komada predstavlja ujedno i broj prepiljivanja. Množenjem broja komada određenog sortimenta po 1 m:i njegove drvne mase s dužinom jednog komada, određena je dužina hoda duž stabla. Ovu dužinu je potrebno prijeći radi prepiljavanja 1 m:! oblovine određenog sortimenta. IV REZULTATI I DISKUSIJA O DOBIVENIM REZULTATIMA U tabeli 1 prikazane su jednadžbe pomoću kojih je izračunata korelaciona veza između pojedinih veličina kao ovisnih varijabli i prsnih promjera stabala kao neovisnih varijabli. U istoj tabeli prikazani su parametri pojedinih jednadžbi, koeficijenti, odnosno indeksi korelacije i njihove greške. Iz prikazanih koeficijenta, odnosno indeksa korelacije vidi se da između veličina koja se odnose na trupce i prsnih promjera slabala postoji vrlo uska, odnosno uska korelacija ,dok između veličina koje se odnose na rudničko, odnosno prostorno drvo i prsnih promjera postoji značajna korelaciona veza. Uska korelaciona veza postoji i između temeljnica (prema tome i promjera panja) i prsnih promjera stabala. Prema Chaddoku, Serdar (32), obzirom na dobivene stepene jačine korelacione veze, na osnovu dobivenih izjednačenih rezultata mogu se donositi zaključci. Izjednačene vrijednosti obračunate su u odnosu na prsne promjere stabala, koja su razvrstana u debljinske stepene od po 5 cm. Pod sortimentom »trupci« uzete su zajedno sve kvalitetne klase pilanskib trupaca, a također i furnirski trupci, kojih je bilo u veoma malom postotku u odnosu na ukupnu količinu trupaca. Trupci su tretirani zajedno, obzirom da se i učinak kod sječe i izrade za sve trupce, bez obzira na njihov kvalitet određuje zajedno, Benić (3), Hilscher (17), Stackelberg (33). U tabeli 2 i na si. I prikazane su dužine pojedinih sortimenata po stablu. Dužina trupaca raste s porastom debljine, a obzirom da su sva stabla istog boniteta i visine stabala istodobno. Jedino kod dva najjača debljinska stepena ova se dužina zbog lošeg kvaliteta vršnog dijela stabala neznatno smanjuje. Dužina rudničkog drva po stablu opada s povećanjem debljine stabla, a dužina prostornog drva raste. Do smanjenja dužine rudničkog drva dolazi djelomično zbog toga što se s povećanjem debljine stabala smanjuje dio dužine, koji obzirom na debljinu odgovara rudničkom drvu. Osim toga, dio dužine koji bi po debljini i odgovarao zahtjevima za rudničko drvo, mora se zbog neodgovarajućeg kvaliteta uzeti kao prostorno drvo. Kod debljih stabala, a to za isti bonitetni razred znači ujedno i kod viših stabala, povećava se dio dužine debla pri vrhu, koji zbog lošeg kvaliteta odgovara samo uvjetima za prostorno drvo. Zbroj dužine rudničkog i prostornog drva po stablu, počev od najtanjih do najdebljih stabala, u apsolutnom se iznosu malo mijenja iako se visina stabala znatno povećava. Tako za debljinski stepen stabala od 27,5 cm ovaj zbroj iznosi 11,4 m; kod stabala od 57,5 cm prsnog promjera postiže minimum od 7,2 m, da bi se dalje lagano povećavao i kod stabala od 77,5 cm pr. promjera postigao dužinu od 9,4 m. Ukupna dužina tehničkih sortimenata (trupaca i rudničkog drva) pokazuje s povećanjem debljine stabala sličnu tendenciju povećanja kao i sama dužina trupaca. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Postotak dužine trupaca i rudničkog drva (tabela 2), u odnosu na ukupnu dužinu tehničkog drva, s povećanjem debljine stabala se mijenja. Tako postotak dužine trupaca od najtanjeg do najdebljeg debljinskog stepena stabala raste od 42,1´% do 91,2%, dok postotak rudničkog drva opada od 57,9% na 8,8%. e´ 30 tehnička oblovina trupci 10 prostorno drvo rudnićko drvo OL w 30 40 —r~ 50 60 70 80 cm. SI. 1. Dužine trupaca, rudničkog drva, ukupne tehničke oblovine i prostornog drva po stablu. Dužina hoda kod prepiljivanja navedenih sortimenata jednog stabla. Postotak tehničke oblovine u odnosu na ukupno iskorištenu drvnu masu. od najtanjih stabala do stabala prsnog promjera 62,5 cm ostaje gotovo isti (87%—90%), da bi se zatim postepeno počeo smanjivati i kod najdebljeg ste |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 51 <-- 51 --> PDF |
pena stabala opao na 77,7%. Međutim postotak dužine prostornog drva u odnosu na ukupno iskorištenu dužinu stabla s porastom debljine stabala povećava se od 12,1% do 22,3%. Postoci dužina navedenih sortimenata u odnosu prema ukupnoj tehničkoj dužini, dužini ukupnog iskorištenja po stablu, kao i prema totalnoj visini stabla, pokazuju s povećanjem debljine stabala približno iste tendencije kretanja. Postotak tehničke oblovine prema dužini ukupnog iskorištenja po stablu, a isto tako i prema totalnoj visini stabla, u početku se s povećanjem debljine stabala povećava, a zatim se smanjuje. Postotak dužine ukupno iskorištene drvne mase po deblu prema totalnoj visini stabla pokazuje s povećanjem debljine stabala prilično pravilno povećanje od 84,2% do 96,4%. U tabeli 3 prikazani su srednji promjeri bez kore pojedinih sortimenata. mm I DRVNA MASA I SREDNJI PROMJERI BEZ KORE POJEDINIH SORTIMENATA,´ ODN. GRUPE SORTIMENATA ZA UKUPNU DUŽINU PO STABLU TE POSTOCI PROMJERA U ODNOSU NA PRSNI PROMJER STABLA Tabela 3 Sred nj i p r o rr i j er bez kore Iskorištena drvna masa oblovine rudnič. ukupne prostornog sortimenata bez kore po stablu CP trupaca drva teh . obi. drva m3 bi BJC be Ci L? o o o o o 3 2 6 L g o a ta c a" a .OJ S2 i a a. <" „ .V. o P cü ft "4 o 3 22« B til s Hl ´o od rom tabli blov kup c3 o > s s 3 h & ft PH to o B ft OI u B~ ft W u .-> a w 5 B ft "1 n T3 ft´O 27,5 24,8 86,1 19,4 67,4 21,9 76,0 11,3 39,2 0,33 0,27 0,60 0,02 0,62 32,5 27,1 83,3 19,5 60,0 23,9 73,5 13,0 40,0 0,56 0,24 0,80 0,03 0,83 37,5 28,6 76.3 19,2 51,2 25,7 68,5 14,4 38,4 0,85 0,21 1,06 0,04 1,10 42.5 31,9 75.1 19,0 44,7 28,9 68.0 15,7 36,9 1,30 0,18 1,48 0,05 1,53 47,5 35,4 74.5 18,9 39,8 32,5 68 4 17,5 36,8 1,85 0,15 2,00 0,07 2,07 52,5 38,8 73,9 18,9 36,0 36,1 68,8 19,9 37,9 2,46 0,13 2,59 0,09 2,68 57,5 41,9 72,9 18,9 32,9 39,3 68,3 22,6 39,3 3,05 0,11 3,16 0,14 3,30 62,5 44,8 71,7 18,9 30.2 42,5 68.0 25,2 40,3 3,64 0,09 3,73 0,20 3,93 67,5 47,3 70,1 19,2 28,4 45,2 67,0 27,5 40,7 4,12 0,08 4,20 0,29 4,49 72,5 49.4 68,1 19,6 27,0 47,4 65,4 29.2 40,3 4,46 0,07 4,53 0,40 4,93 77,5 50,6 66,6 20,0 26,3 48,7 64,1 30,0 39,5 4,59 0,07 4,66 0,51 5,17 kao i tehničkog drva ukupno (trupaca i rudničkog drva). Ovi promjeri su izračunati na način koji je prikazan u poglavlju »Metodika rada« i to diobom računski izjednačenih drvnih masa s dužinom pojedinih sortimenata, odnosno s ukupnom dužinom po stablu. Apsolutna vrijednost srednjeg promjera trupaca se povećava s debljinom stabala, a njegova relativna vrijednost (postotak) se smanjuje u odnosu na prsne promjere stabala, s povećanjem debljine stabala. Minimalni srednji promjeri pilanskih trupaca su po JUS-u fiksirani i po veličini su nešto niži od srednjih promjera oblovine za pilanske trupce najtanjih stabala koja su ovdje tretirana. To je razlog da su srednji promjeri trupaca kod tanjih stabala bliži prsnim promjerima nego što je to slučaj kod debljih stabala. Srednji promjer rudničkog drva je kod stabala svih debljinskih stepena gotovo isti, pa stoga njegova relativna vrijednost (postotak) u odnosu na prsni promjer opada s povećanjem debljine stabala . |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Promjena srednjih promjera ukupne tehničke oblovine po stablu, obzirom na debljinu (prsni promjer stabla), ima sličnu tendenciju kretanja kao srednji promjeri trupaca. Srednji promjer prostornog drva po stablu u apsolutnom se iznosu s povećanjem debljine stabala povećava, dok se njegov relativni iznos (postotak) u odnosu na prsni promjer stabla kreće u uskim granicama, između 36,8% i 40,7% i to neovisno o debljini stabala. Prema tome može se reći da taj relativni odnos ostaje gotovo isti. U tabeli 3 prikazane su također izjednačene vrijednosti drvnih masa pojedinih sortimenata po debljinskim stepenima stabala, pomoću kojih smo ,kako je naprijed objašnjeno, odredili srednje promjere za ukupnu dužinu sortimenata po stablu. Karakteristično je za drvnu masu rudničkog drva da ona s povećanjem debljine stabala opada, dok drvna masa ostalih sortimenata i ukupnog tehničkog drva pravilno raste. Prosječni promjeri na tanjem kraju komada pojedinih sortimenata prikazani su u tabeli 4 i na si. 2. Ovi promjeri izračunati su iz veličina srednjih promjera sortimenata i pada promjera, kako je objašnjeno u »Metodici rada«. trupci 1.0 prostorno drvo 3o 2o rudničko drvo 1o I L. -~r~ —2o r~ 3´0 4o 5o 6o 7 77o oo 8o cm. To~ prsni promjer SI. 2. Prosječni promjeri na tanjem kraju -pojedinih sortimenata (prosječni promjeri prepiljivanja) Izjednačene vrijednosti pada promjera za pojedine Sortimente prikazane su u tabeli 5 i na si. 3. Tabela 5 Debljinski stepen (prsni promjer) stabla, cm 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 Pad promjera em/m za — trupce 0,65 0,74 0,85 0,97 1,08 1,20 1,31 1,43 1,54 — rudničko drvo 1,08 1,36 1,70 1,98 2,21 2,38 2,50 2,56 2,57 — ukupno iskorištenu dužinu debla 1,05 1,12 1,20 1,29 1,37 1,46 1,54 1,62 1,71 383 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Budući da se prostorno drvo izrađivalo ne samo od vršnog dijela debla nego i od isječaka duž cijelog debla, za izračunavanje promjera na tanjem kraju komada prostornog drva primijenjen je pad promjera za ukupno iskorištenu dužinu debla. Pad promjera je najveći za rudničko drvo, obzirom da se, izuzev kod najtanjih stabala, odnosi na drvnu masu u krošnjama i u vršnom dijelu debla. 3,0 rudničko drvo 25 2,0 ukupno iskorištena oblovina trupci 1.5 1,0 0,5 0,0 -I , 1 L_ 7o~ 30 40 50 60 70 80cm. prtini promjer SI. 3. Prosječan pad promjera pojedinih sortimenata. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Za tendenciju kretanja prosječnog promjera na tanjem kraju komada pojedinih sortimenata, obzirom na debljinu stabala, važe napomene koje su naprijed iznesene za srednje promjere komada. Ukoliko bi se kod stabala određene debljine unaprijed moglo odrediti na kojoj udaljenosti od donjeg kraja debla će se za pojedine Sortimente (na njihovom tanjem kraju) vršiti trupljenje, promjeri prepiljivanja mogli bi se odrediti jednostavnije, pomoću prsnog promjera i prosječnog pada promjera po tekućem metru dužine. E trupci o,9 0,8 o,7 o,5 prostorno drvo 0,3 o,2 0,1 o,oL rudničko drvo, _L L-^-J 1 , I J I , I U 2o 3o Ao 5o 6o 7o 8o cm. prsni promjer SI. 4. Površina prepiljivanja (trupljenja) po stablu, za pojedine Sortimente. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Broj komada pojedinih sortimenata na deblu — tabela 4, si. 5 — predstavlja ujedno i broj prepiljivanja na deblu. Što se tiče trupaca, ovaj broj se s povećanjem debljine stabala povećava, a uz to se povećavaju i promjeri prepiljivanja. U tabeli 2 i na si. 1 nalazi se za trupce i ostale Sortimente njihova ukupna dužina po stablu. Ova dužina predstavlja ujedno i dužinu hoda duž stabla, koju radnik treba prijeći prilikom prepiljivanja. Ponekad pojedini komadi određenog sortimenta na istom deblu ne moraju slijediti jedan za drugim kontinuirano ,nego se između njih nalazi neki drugi Sortiment. Ukupna dužina svih komada toga sortimenta ipak predstavlja ukupnu potrebnu dužinu hoda duž stabla za taj sortimenat, budući da se dužina hoda duž određenog sortimenta pripisuje tome sortimentu. L O JL 8 7_ 6 _ 20 30 40 50 60 7 0 8 0 cm. prsni promjef SI. 5. Broj komada, odnosno broj prepiljivanja pojedinih sortimenata po stablu. Iz navedenih rezultata istraživanja (srednji promjeri, broj prepiljivanja, ukupna dužina trupaca po stablu), može se očekivati da će se s povećanjem debljine stabala povećati i utrošak vremena za prepiljivanje po stablu kod izrade trupaca. U tabeli 4 i na si. 4 vidi se osim toga i porast površine prepiljivanja po stablu za trupce, s povećanjem debljine stabala. Isto tako u tabeli 4 i na si. 6 prikazan je i broj komada pojedinih sortimenata koji dolaze kod stabala raznih debljina po 1 m3 drvne mase odnosnog sortimenta. Ovaj broj komada pomnožen s prosječnom dužinom komada daje ukupnu dužinu oblovine odnosnog sortimenta po 1 m3 drvne mase. To je |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ujedno i dužina puta koju je potrebno prijeći duž stabla, radi prepiljivanja, kod izrade 1 m3 odnosnog sortimenta (tabela 4, si. 7). Broj komada trupaca po 1 m3 drvne mase opada s porastom debljine stabala, jer su dužine pojedinih komada kod stabala raznih debljina gotovo iste (tabela 4). On opada zbog porasta prosječnih srednjih promjera trupaca. Tako broj komada (prepiljivanja) po 1 m3 drvne mase, kod stabala debljinskog stepena od 27,5 cm iznosi 5,2, a njihova ukupna dužina ili hod duž stabla radi prepiljivanja iznosi 20,1 m. Kod debljinskog stepena stabala od 77,5 cm broj komada opada na 1,2, a ukupna dužina trupaca ili dužina hoda na 5 m. Broj prepiljivanja i dužina hoda smanjili su se od najtanjih do najdebljih stabala oko četiri puta. Rezultati istraživanja Hilfa (31) pokazuju da se ukupni utrošak vremena za izradu 1 m3 drvne mase tehničke oblovine i to kako stablovno tako i sortimentno vrijeme smanjuje s povećanjem debljine stabala, odnosno tehničke oblovine. 1oo: §90 80. 7 U 60 50 A0 30 20 prostorno drvo 10 rudničko drvo 0 trupci I 20 30 40 50 60 70 80 cm. prsni promjer SI. 6. Broj komada, odnosno broj prepiljivanja po 1 m3 drvne mase pojedinih sortimenata. Rezultati naših istraživanja o prepiljivanju oblovine u trupce, koji su prikazani u tabeli 4 i na si. 6 i 7, ukazuju na to da se s povećanjem debljine stabala može očekivati smanjenje utroška vremena prepiljivanja za 1 m3 drvne mase. Tome u prilog bi išli i rezultati istraživanja autora pomenutih u uvodnom dijelu: Stackelberga, Georgijeva, Trišina i Borodina. Površina prepiljivanja po 1 m3 izrađene drvne mase trupaca (tabela 4), obzirom da su dužine trupaca kod stabala raznih debljina gotovo iste, neznatno se smanjuje s povećanjem debljina stabala. To nastaje zbog povećanja pada promjera. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Srednji promjeri komada rudničkog drva, kod stabala raznih debljina približno su jednaki. To se odnosi i na prosječne promjere prepiljivanja (promjer na tanjem kraju komada, tabela 4 i si. 2). Prosječni broj komada (prepiljivanja) po stablu smanjuje se s povećanjem debljine stabala. Prema tome smanjit će se i utrošak vremena za prepiljivanje po stablu. Broj komada rudničkog drva po 1 m:i drvne mase, tj. broj prepiljivanja budući da su promjeri i dužine komada približno jednaki kod stabala svih debljina, također ostaje približno jednak kod stabala raznih debljina. Iz istog razloga i dužina hoda duž stabla za trupljenje 1 m:l drvne mase ostaje približno ista. Sličan je slučaj i s površinom prepiljivanja — tabela 4, si. 6 i 7. loo 90 80 70 60 50 *0 rudnička 30 drvo 20 10 Ü 70 80 cm. prsni promjer SI. 7. Dužina hoda duž debla kod prepiljivanja 1 m3 drvne mase pojedinih sortimenata. Iz gore navedenih rezultata istraživanja, može se zaključiti da će utrošak vremena trupljenja po 1 m3 drvne mase rudničkog drva ostati približno isti bez obzira na debljinu stabla od kojega ova drvna masa potječe. Prosječni promjeri na tanjem kraju komada prostornog drva povećavaju se s porastom debljine stabala, kao što je to slučaj i sa srednjim promjerima tih komada, koji su prikazani u tabeli 3, 4 i na si. 2. Dužine komada prostornog drva iznose 1 m te je broj komada po stablu jednak broju metara dužine prostornog drva po stablu (tabela 2 i si. 1 i 5). S povećanjem debljine stabala povećava se promjer komada prostornog drva i broj prepiljivanja, kao i površina prepiljivanja te dužina hoda duž stabla prilikom trupljenja — tabela 4, si. 1, 2, 4 i 5. Dalje se u tabeli 4 i na si. 6 vidi da broj komada, tj. broj prepiljivanja po 1 m:! drvne mase prostornog drva s povećanjem debljine stabala opada. Ujedno opada i dužina hoda duž stabla prilikom prepiljivanja — tabela 4, si. 7. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Prema Stackelbergu (33), utrošak vremena za prepiljivanje prostornog drva motornom pilom ovisi o broju komada po stablu. Debljina komada malo utječe na utrošak operativnog vremena. Stackelberg dalje navodi da je za utrošak operativnog vremena kod prepiljivanja prostornog drva jednoručnom motornom pilom od malog utjecaja utrošak čistog vremena za prepiljivanje. Veći utjecaj ima vrijeme koje ne ovisi o promjeru oblovine, kao što je vrijeme prelaza do slijedećeg reza, postavljanje pile, vrijeme potrebno da se započne s piljenjem te odstranjenje otpiljenog komada. Međutim, prema istom autoru (36), utrošak vremena samog prepiljivanja raste s promjerom oblovine. Ovi rezultati se odnose na izradu prostornog drva od stabala do 40 cm prsnog promjera. , E u 1oo 9o - 8o 7o 6o 5o 4o - 3o . 2o 3o 4o 5o 6o 7o 8o cm. prsni promjer SI. 8 .Promjeri panjeva. Prema Trišinu i Borodinu (39), kod prepiljivanja oblovine dcbala prsnog promjera od 8 cm do 40 cm, raznih vrsta četinjača te tvrdih i mekih l´stača na 1 m dužine, raste utrošak čistog vremena za prepiljivanje po jednom prerezivanju s povećanjem promjera stabala (oblovine), dok po jednom m:! drvne mase izrađene (prepiljene) oblovine opada. Obzirom na gore izloženo, čisto vrijeme prepiljivanja po stablu treba s povećanjem debljine stabala da raste. Utrošak čistog vremena prepiljivanja po 1 m:!, odnosno 1 pm drvne mase, treba iz gore navedenih razloga s povećanjem debljine stabala da opada. Uzevši u obzir prikazanu dužinu hoda duž stabla prilikom prepiljivanja također će se i operativno vrijeme prepiljivanja po stablu povećati s porastom debljine stabala, dok će ono po 1 m3, odnosno 1 pm izrađene drvne mase opadati. Površina prepiljivanja po stablu, s porastom debljine stabala raste, obzirom na povećanje promjera prepiljivanja i broj prepiljivanja. Međutim, po 1 m:! izrađene drvne mase površina prepiljivanja i s porastom debljine stabala ostaje približno ista, obzirom na jednaku dužinu komada (1 m). Zbog prepilji 389 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 60 <-- 60 --> PDF |
vanja na tanjem kraju komada, površina prepiljivanja za 1 m3 drvne mase manja je od 1 m-— tabela 4. Promjeri panja mogu poslužiti kao baza za određivanje utroška vremena kod obaranja stabala. Poliščuk (27) kod određivanja utroška vremena za obaranje stabala dovodi utrošak vremena u vezu s promjerom panja, odnosno s prsnim promjerom stabla i koeficijentom promjera panja u odnosu na prsni promjer. U tabeli 6 i na si. 8 prikazani su promjeri panjeva, za stabla raznih debljina, koji su dobiveni računskim izjednačenjem. Također su prikazani i koeficijenti promjera panjeva. Promjeri i koeficijenti panjeva Tabela 6 Prsni premier stabla, cm 27,5 32,5 37,5 42.5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 Promjer panja, cm 39,5 44,9 51,7 58,2 64,5 70,6 76,6 82,5 88,3 Koeficijent promjera panja u odnosu na prsni promjer stabla 1,37 1,38 1,38 1,37 1,36 1,34 1,33 1,32 1,31 Kako se iz gornje tabele i slike vidi, koeficijenti promjera panjeva u odnosu na prsni promjer stabla variraju u dosta uskim granicama i s povećanjem debljine stabala dosta pravilno blago opadaju. Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja mogu se donijeti slijedeći V ZAKLJUČCI 1. Ukupna dužina oblovine trupaca po stablu povećava se s porastom debljine stabala i to od najtanjih do najdebljih stabala oko tri puta. Isti je slučaj i sa ukupnom dužinom prostornog drva po stablu. Ukupna dužina rudničkog drva po stablu s porastom debljine stabala opada od najtanjih do najdebljih stabala za oko 3,3 puta. 2. Apsolutne vrijednosti srednjih promjera ukupne dužine trupaca bez kore, s porastom debljine stabala rastu, a njihove relativne vrijednosti (postotak) u odnosu na prsni promjer stabla istovremeno opadaju. Sličnu tendenciju kretanja, kako u apsolutnom tako i u relativnom iznosu, pokazuju i srednji promjeri prostornog drva. Srednji promjeri rudničkog drva ostaju u apsolutnom iznosu kod stabala svih debljina približno isti, pa prema tome postotak promjera u odnosu na prsni promjer stabla s porastom debljine stabala opada 3. Obzirom da je dužina pojedinih trupaca kod stabala raznih debljina gotovo konstantna, a ukupna dužina po stablu raste, broj prepiljivanja s porastom debljine stabala se povećava. Također se povećava i dužina hoda duž stabla. Budući da se i prosječni promjeri prepiljivanja povećavaju, može se očekivati i povećanje utroška vremena za trupljenje po stablu. Broj trupaca, odnosno broj prepiljivanja po 1 m3 drvne mase s povećanjem debljine stabala opada, a također opada i dužina hoda duž stabla. 4. Broj komada rudničkog drva po stablu s povećanjem debljine stabala opada, a opada i ukupna dužina, pa prema tome i dužina hoda duž stabla. Promjeri prepiljivanja, međutim, ostaju gotovo isti. S porastom debljine stabala može se prema tome očekivati smanjenje utroška vremena za prepiljivanje po stablu. Broj komada rudničkog drva po 1 m3 drvne mase, odnosno broj prepi390 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 61 <-- 61 --> PDF |
ljivanja .približno je isti kod stabala svih debljina. Budući da su i promjeri prepiljivanja približno jednaki, može se očekivati i približno isti utrošak vremena za prepiljivanje po 1 m3 rudničkog drva, kod stabala raznih debljina. 5. Kod prostornog drva (računajući po stablu), promjeri prepiljivanja komada, kao i broj prepiljivanja, zatim površina prepiljivanja te dužina hoda duž stabla povećavaju se s porastom debljine stabala, pa će se tako povećavati i utrošak vremena za prepiljivanje po stablu. Broj komada prostornog drva po 1 m3 kao i dužina hoda duž stabla s povećanjem debljine stabala se smanjuju. 6. Koeficijenti promjera panjeva u odnosu na prsni promjer stabla pokazuju s porastom debljine stabala blago opadanje i kreću se od 1,38 do 1,26. LITERATURA 1. Anonymus: Allgemeine Anweisung für Arbeitsstudien (Arbeitsablauf- und Zeitstudien) bei der Waldarbeit. 6. Auflage. KFW, Frankfurt/Main, 1964. 2. Aro P., ja Ni.su la P.: Kubik- und Aufnahmetabellen für Fichten und Kiefern- Faserlangholz, Communicationes Instituti Forestalls Fenniae 49.8, Helsinki, 1958. 3. Beni ć R.: Utvrđivanje normalnog učinka rada ´kod obaranja i izrade jelovine u ljetnoj sječi. Sum. List, 11/12, 1958. 4. Bojani n S.: Učešće sortimenata i količine gubitaka kod sječe i izrade jelovih stabala u fitocenozi jele s reibračom. Šum, List, 11/12, 1960. 5. Bonneman n A.: Neufassung der Holzmessanweisung (Homa). Forstarchiv, str. 134—138, 1956. 6. Do ud a V.: Mechanizace v lesnim hospodarstvi. Praha, 1965. 7. Evers K: Erfahrungen mit Hauerlohntarifen. Allg. Forst und Jagd Ztg, 5, 1965. 8. G e o r g i e v T.: Normirane na truda pri dobiv na iglolistni materiali s motorni trioni. Gorsko Stopanstvo, 11, 1964. 9. GlaäserH. : Die Ernte des Holzes. Neuwied, 1954. 10. Häberl e S.: Die Bedeutung von Relativzeiten für eine rationelle Richtzeitermittlung. Allg. Forstzeitschrift, 8, 1965. 11. Heiskane n V.: The influence of log grade on the cutting difficulty of pine saw logs. Communicationes Instituti forestalls fenniae, 45.8, Helsinki, 1955. 12. Hil f H. H.: Vorgabezeit für Hauerlohntarife. Forstarchiv, 2, 1966. 13. Hil f H. H.: Die Arbeitsleistung im Hauungsbetrieb. Forstarchiv, 5—6, 1952. 14. Hilf H. H., und Eckert K. H.: Baumzeittafeln. Einige vorläufige Mitteilung über Aufarbeitungszeiten in Fichten u. Buchenbeständen auf Grund von Tagesstudien. Forstarchiv, str. 131—134, 1955. 15. Hilf H. H., und Ecker t K. IL: Festmetterzeitafeln für Buche und Fichte. Forstarchiv, str. 109—112, 1956. 16. Hilf H. H.: Begriffe, Masse und Methoden der Leistungsuntersuchungen im Hauungsbetrieb .International Union of Forest Researchorganisation, 11-iemž Congres, Rome 1953, Firenze, 3954. 17. Hilsche r A.: Die österreichische Normalleistungstafel. Mitt, Forstl. Bundesvers. Anst. Mariabrunn, 50/1954. 18. Levant o S.: Investigations into cutting 2,2 metre birch pulpwood alongside the striiproad. Työtehoseuran Julkaisuja No: 99, Helsinki, 1963. 19. Linde r A.: Statistische Methoden für Naturwissenschaftler, Mediziner und Ingenieure, Basel-Stuttgart, 1960. 20. M a k k o n e n O.: Practical Application of the Results of Time Studies in Logging. Metsäteho, Publication No: 25, Helsinki, 1950. 21. Meye r R.: Zur Homa. Der Forst und Holzwirt, Sonderheft, 1965. 22. Mirkovi ć D.: Dendrometrija, Beograd, 1956. 23. Ovsjanniko v E., Plaksi n M.: Tehnologija lesorazrabotok. Izdateljstvo lvovskogo universiteta, 1962. 24. Pein e J.: Vorschlag für eine Kombination von Axt und Motorsäge beim Entästen von Fichtenstammholz. Forst und Holzwirt, 23, 1962. 25. Platze r H.: Bewährung und Entwicklung einheitlicher Hauerlohntarife. Forstarchiv, 3/4, 1963. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 62 <-- 62 --> PDF |
26. PI atz er H. B.: Leistungsuntersuchungen (Zeitstudien) mit seciionsweiser Messung von Teilzeiten. Forstarchiv, 8, 1963. 27 P o 1 iš ču´k A.: Valfka lesa. Lesn. Promišlenost, Moskva, 1964. 28. Rehschu h D.: Vergleich zwischen zwei Formen des Haiuerlohntarifs — Einheitshauerlchniarif (EHT) und Sortentarif (ST). Forstarchiv, 4, 1965. 29. Re h schu h D., und Herde n W.: Arbeitverfahrem für den Holzeinschlag. Forettechn. Informationen, 12, 1965. 30. Roter t F.: Hat die Arbeitsablaufstudie eine Bedeutung für die Waldarbeit, Der Forst und Holzwirt, 3, 1965. 31. Rubne r K : Neudammer forstliches Lehrbuch, 4. Lieferung, Berlin, 1955. 32. Serda r V.: Udžbenik statistike, 5. izdanje, Zagreb, 1961. 33. S t a c!k el´b e r g S : Leiis´tungsuntersuchungen im Buchen — Hauungsbetrieb bei der Verwendung von Einmann — Motorsägen. Allg. Forst und Jgd Ztg (135), 8, 1964. 34. Stackeiber g S.: Vergleich zwischen dem Zeitverbrauch beim Bündeln von Buchen — Schichtholz und beim Setzen in den Stoss. Allg. Forst und Jagd Ztg, 4, 1967. 35. Stackeiber g S.: Zeitvergleich bei Verwendung von Handsäge und Motorsäge ten Buchen Hauung´.betrieb. Allg. Forst Ztschrift, 28, 1965. 36. Stackeiber g S.: Schneidezeit der Einmann — Motorsäge in Abhängigkeit vom Holzdurchmesser. Allg. Forst und Jgd Ztg. 12. 1967. 37. Strehlk e B.: Zur Frage des Nichtaufarbeitens von Laub — Schichtderbholz im Krcnenbereich. Forsttechn. Informal 1966, S. 9—14. 38. Strehlk e E.: Zur Frage der Erstellung neuer Einheitshauerlohntarife. Der Forst- und Holzwirt, 20, 1963. 39. Triši n V., Borodi n M.: Tehničeskoje nornVrovanije truda v lesnom hozja.jstve. Lesnaja promyslennost, Moskva, 1965. 40. Ugrenovi ć A., Beni ć R.: Eksploatacija šuma. Zagreb, 1957. 41. Wibb e J.: Die Gewichtung der Merkmale bei der Arbeitsbewertung. Arbeit und Leistung. 12, 1965. ELEMENTS FOR DETERMINING TIME CONSUMPTION IN CROSS-CÜTTING SILVER FIR STEMS Summary In his experimental study the author deals with the problem of setting up a basis for determining the time consuption when cross-cutting stems of trees with diameters t>. h. ranging between 27,5 and 77,5 cm. into individual assortments, i. e.: sawlogs, pitprops and stacked wood. The average mid-diameters of sawlogs and stacked wood as well as the average diameters at the small end of pieces increase with trees becoming stouter, and in like manner also increases the number of pieces of these assortments, i. e. the number of cross-cuts per tree. However, the results of investigations show that the diameters of pitprcps pieces remain approximately equal irrespective of stem diameters, while the total length and number of pieces per tree — thus also the number of cross-cuts — decrease with increasing diameters of trees. From these results it can be concluded that the time consumption per tree for cross-cutting (pure t;me for cross-cutting and walking along the tree) for sawlogs and stacked wood will increase with increasing tree diameters, while for pitprops it will decrease. The number of pieces of sawlogs assortments and stacked wood per 1 cu. m. of volume decreases with the increasing tree diameter, and, accordingly, also the number of cross-cuts and the length of walking along the tree will decrease. In pitprops — with regard to ihe approximately same diameters and the length of individual pieces in stemn of various legths — the number of cross-cuts and the length of walking along the tree remains per 1 cu. m. of volume approximately the same. As a basis for determining the time consuption in felling trees was determined the quotient of diameter at stump-height and the diameter at breast height. With increasing the diameter at breast height this quotient decreases fairly regularly from 1,38 to 1,31. 392 |