DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Kako se iz gornjeg izlaganja vidi, ako se radi o trupljenju jednog sortimenta
tehničkog drva (prepiljivanje na tanjem kraju), utrošak vremena ovisi


o promjeru oblovine. Međutim, utrošak vremena iskazan po 1 m:! izrađenih
sortimenata ovisi o promjeru oblovine i dužini pojedinih sortimenata.
Gornje napomene za trupljenje tehničke oblovine odnose se do izvjesne
granice i na prepiljivanje oblovine kod izrade prostornog drva. Međutim, kako
napominje Stackelberg (33), komadi prostornog drva su kraći, pa na operativno
vrijeme više utječe utrošak vremena radnih zahvata, koji ne ovise o promjeru
oblovine. O tome će biti detaljnije raspravljano u poglavlju »Rezultati istraživanja
«.


Uzevši u obzir gore navedena izlaganja, da učinak kod trupljenja ovisi o
promjeru i dužini sortimenata, postavljen je u ovoj radnji cilj, da se kod jelovih
stabala s 2. bonitetnog razreda odredi po stablu za pojedine debljinskc
stepene stabala: 1. prosječna dužina trupaca i njihov broj, 2. srednji promjer
i promjer na tanjem kraju, 3. isti ovi elementi za rudničko i prostorno drvo,


4. promjer panja.
III PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I METODA RADA


Istraživanja su vršena na području šumarije Zalesina , u šumsko-gospodarskoj
jedinici »Jasle«, šumski predjel »Gornja Bukova Kosa«,
odjel VI — le i u š. g. jedinici »B e 1 e v i n e«, šumski predjel »S u š i c a«,
odjel VII — 2a.


Stojbinske i sastojinske prilike u navedenim sastojinama su gotovo podjednake:
nadmorska visina 650—800 m; nagib terena blag, mjestimično strmiji,
tlo silikatno, duboko svježe; fitocenoza jele s rebračom (Abieto-Blechnetum).
To su visoke preborne jelove sastojine, grupimične strukture, s primjesom
smreke te nešto bukve i javora. Drvna masa po ha iznosi cea 500 m3; srednje
plošno stablo je oko 40 cm prsnog promjera; stabla su visoka, zdrava, umjereno
razvijene krošnje; 2. boniteta.


Istraživanje je izvršeno na 260 jelovih stabala, raznih debljinskih stepena
kako slijedi:


Debljinski stepen,
prsni promjer cm 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5
Broj stabala: 6 10 18 32 51 49 46 26 13 7


Visina panja oborenih stabala iznosila je najviše 1/3 promjera panja, što
znači da se promjeri panja odnose na navedenu visinu od tla.


Kod svakog stabla nakon sječe i izrade određen je broj komada pojedinih
sortimenata, njihova dužina, promjer na debljem i tanjem kraju te u sredini.
Ti su podaci služili za određivanje elemenata navedenih kod postavljenog cilja
istraživanja.


Kod izrade sortimenata, nastojalo se da dužina trupaca bude 4 m, a samo
u izuzetnim slučajevima se odstupalo od toga zahtjeva; dužina komada prostornog
drva iznosila je 1 m, dok dužine komada rudničkog drva nisu unaprijed
određivane.


S obzirom da su se dimenzije trupaca raznih kvalitetnih klasa kretale gotovo
u istim granicama, svi su trupci tretirani zajedno, bez razvrstavanja na
pojedine klase kvaliteta. Rudničko i prostorno drvo tretirano je svako za sebe.


375