DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Kod debala su, u pravilu, od donjeg dijela »napadali« prvo trupci, zatim rudničko, a iza toga prostorno drvo. Ipak je od ovog redoslijeda sortimenata na deblu bilo odstupanja, tako da su ponekad u donjem i srednjem dijelu uzi mani isječci kao prostorno drvo. Isto tako je ponekad u gornjem dijelu bio izmijenjen i redoslijed trupaca, rudničkog i prostornog drva. Sortimenti su prema tome grupirani u tri grupe: trupci, rudničko drvo i prostorno drvo. Svi ovi sortimenti potjecali su isključivo od debla, budući da su grane bile tanje od minimalne propisane dužine za naprijed navedene Sortimente. Zbog gore navedenog razloga, tj. da pojedini sortimenti na deblu mogu biti izmiješani, kod obrade podataka prosječni srednji promjeri, ukupne dužine pojedinih sortimenata po stablu, kao i prosječni promjeri na tanjem kraju pojedinih sortimenata nisu mogli biti određeni pomoću prsnog promjera stabla, ukupne dužine pojedinih sortimenata po stablu i pada promjera. Pad promjera po tekućem metru dužine određen je posebno za trupce, rudničko drvo, prostorno drvo, odvojeno po debljinskim stepenima stabala. Pokazalo se da postoji stohastička veza između prsnih promjera stabala i drvne mase pojedinih sortimenata, pa je izračunata korelacija između prsnih promjera i drvne mase. Dalje je zasebno određena korelaciona veza između prsnih promjera prema: 1. ukupnoj dužini određenih sortimenata po stablu, 2. padu promjera i 3. promjeru panja. Jednadžbe za izračunavanje korelacije bit će prikazane u poglavlju »Rezultati istraživanja«. Srednji promjeri za ukupnu dužinu određenog sortimenta na stablu dobiveni su iz izjednačenih vrijednosti drvne mase i dužine. Diobom drvne mase dužinom dobivene su temeljnice iz kojih su zatim određeni srednji promjeri. Dužine komada pojedinih sortimenata nisu izjednačavane nego su uzete kao prosječne vrijednosti prema dobivenim podacima mjerenja. Ove prosječne dužine računate su posebno za pojedine dcbljinske stepene stabala i to za trupce i rudničko drvo. Dužina komada prostornog drva bila je konstantna i iznosila je 1 m. Na osnovu srednjeg promjera pojedinih sortimenata, odvojeno po debljinskim stepenima stabala i pada promjera određen je prosječni promjer piljenja po stablu, tj. promjer na tanjem kraju na osnovu slijedeće formule: 1 ´ Ppr dp = dri 2 ds = srednji promjer ukupne dužine sortimenta u cm, na stablu određene debljine, u cm 1 = prosječna dužina komada sortimenta u m, na stablu određene debljine u cm dp = prosječni promjer piljenja (promjer na tanjem kraju sortimenta u cm, na stablu određene debljine). Broj prepiljivanja za određeni sortiment po stablu jednak je broju komada »n« toga sortimenta na stablu. Iz ovih podataka može se odrediti i ukupni broj prepiljivanja za sve Sortimente po stablu te ukupna površina prepiljivanja po stablu. |