DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 51     <-- 51 -->        PDF

pena stabala opao na 77,7%. Međutim postotak dužine prostornog drva u odnosu
na ukupno iskorištenu dužinu stabla s porastom debljine stabala povećava
se od 12,1% do 22,3%.


Postoci dužina navedenih sortimenata u odnosu prema ukupnoj tehničkoj
dužini, dužini ukupnog iskorištenja po stablu, kao i prema totalnoj visini stabla,
pokazuju s povećanjem debljine stabala približno iste tendencije kretanja.


Postotak tehničke oblovine prema dužini ukupnog iskorištenja po stablu,
a isto tako i prema totalnoj visini stabla, u početku se s povećanjem debljine
stabala povećava, a zatim se smanjuje.


Postotak dužine ukupno iskorištene drvne mase po deblu prema totalnoj
visini stabla pokazuje s povećanjem debljine stabala prilično pravilno povećanje
od 84,2% do 96,4%.


U tabeli 3 prikazani su srednji promjeri bez kore pojedinih sortimenata.


mm I
DRVNA MASA I SREDNJI PROMJERI BEZ KORE POJEDINIH SORTIMENATA,´
ODN. GRUPE SORTIMENATA ZA UKUPNU DUŽINU PO STABLU TE POSTOCI


PROMJERA U ODNOSU NA PRSNI PROMJER STABLA


Tabela 3


Sred nj i p r o rr i j er bez kore Iskorištena drvna masa
oblovine rudnič. ukupne prostornog sortimenata bez kore po stablu
CP trupaca drva teh . obi. drva m3


bi BJC be Ci


L? o o o o


o 3
2 6 L g o a ta c


a" a .OJ S2 i a a. <" „ .V. o P cü


ft "4 o


3


22« B til s Hl


´o od
rom
tabli


blov
kup


c3


o >
s


s


3 h


& ft


PH to o B ft OI u B~ ft W u .-> a w 5 B ft "1 n T3 ft´O


27,5 24,8 86,1 19,4 67,4 21,9 76,0 11,3 39,2 0,33 0,27 0,60 0,02 0,62
32,5 27,1 83,3 19,5 60,0 23,9 73,5 13,0 40,0 0,56 0,24 0,80 0,03 0,83
37,5 28,6 76.3 19,2 51,2 25,7 68,5 14,4 38,4 0,85 0,21 1,06 0,04 1,10
42.5 31,9 75.1 19,0 44,7 28,9 68.0 15,7 36,9 1,30 0,18 1,48 0,05 1,53
47,5 35,4 74.5 18,9 39,8 32,5 68 4 17,5 36,8 1,85 0,15 2,00 0,07 2,07
52,5 38,8 73,9 18,9 36,0 36,1 68,8 19,9 37,9 2,46 0,13 2,59 0,09 2,68
57,5 41,9 72,9 18,9 32,9 39,3 68,3 22,6 39,3 3,05 0,11 3,16 0,14 3,30
62,5 44,8 71,7 18,9 30.2 42,5 68.0 25,2 40,3 3,64 0,09 3,73 0,20 3,93
67,5 47,3 70,1 19,2 28,4 45,2 67,0 27,5 40,7 4,12 0,08 4,20 0,29 4,49
72,5 49.4 68,1 19,6 27,0 47,4 65,4 29.2 40,3 4,46 0,07 4,53 0,40 4,93
77,5 50,6 66,6 20,0 26,3 48,7 64,1 30,0 39,5 4,59 0,07 4,66 0,51 5,17


kao i tehničkog drva ukupno (trupaca i rudničkog drva). Ovi promjeri su izračunati
na način koji je prikazan u poglavlju »Metodika rada« i to diobom
računski izjednačenih drvnih masa s dužinom pojedinih sortimenata, odnosno
s ukupnom dužinom po stablu.


Apsolutna vrijednost srednjeg promjera trupaca se povećava s debljinom
stabala, a njegova relativna vrijednost (postotak) se smanjuje u odnosu na
prsne promjere stabala, s povećanjem debljine stabala. Minimalni srednji promjeri
pilanskih trupaca su po JUS-u fiksirani i po veličini su nešto niži od
srednjih promjera oblovine za pilanske trupce najtanjih stabala koja su ovdje
tretirana. To je razlog da su srednji promjeri trupaca kod tanjih stabala bliži
prsnim promjerima nego što je to slučaj kod debljih stabala.


Srednji promjer rudničkog drva je kod stabala svih debljinskih stepena
gotovo isti, pa stoga njegova relativna vrijednost (postotak) u odnosu na prsni
promjer opada s povećanjem debljine stabala .