DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 60 <-- 60 --> PDF |
vanja na tanjem kraju komada, površina prepiljivanja za 1 m3 drvne mase manja je od 1 m-— tabela 4. Promjeri panja mogu poslužiti kao baza za određivanje utroška vremena kod obaranja stabala. Poliščuk (27) kod određivanja utroška vremena za obaranje stabala dovodi utrošak vremena u vezu s promjerom panja, odnosno s prsnim promjerom stabla i koeficijentom promjera panja u odnosu na prsni promjer. U tabeli 6 i na si. 8 prikazani su promjeri panjeva, za stabla raznih debljina, koji su dobiveni računskim izjednačenjem. Također su prikazani i koeficijenti promjera panjeva. Promjeri i koeficijenti panjeva Tabela 6 Prsni premier stabla, cm 27,5 32,5 37,5 42.5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 Promjer panja, cm 39,5 44,9 51,7 58,2 64,5 70,6 76,6 82,5 88,3 Koeficijent promjera panja u odnosu na prsni promjer stabla 1,37 1,38 1,38 1,37 1,36 1,34 1,33 1,32 1,31 Kako se iz gornje tabele i slike vidi, koeficijenti promjera panjeva u odnosu na prsni promjer stabla variraju u dosta uskim granicama i s povećanjem debljine stabala dosta pravilno blago opadaju. Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja mogu se donijeti slijedeći V ZAKLJUČCI 1. Ukupna dužina oblovine trupaca po stablu povećava se s porastom debljine stabala i to od najtanjih do najdebljih stabala oko tri puta. Isti je slučaj i sa ukupnom dužinom prostornog drva po stablu. Ukupna dužina rudničkog drva po stablu s porastom debljine stabala opada od najtanjih do najdebljih stabala za oko 3,3 puta. 2. Apsolutne vrijednosti srednjih promjera ukupne dužine trupaca bez kore, s porastom debljine stabala rastu, a njihove relativne vrijednosti (postotak) u odnosu na prsni promjer stabla istovremeno opadaju. Sličnu tendenciju kretanja, kako u apsolutnom tako i u relativnom iznosu, pokazuju i srednji promjeri prostornog drva. Srednji promjeri rudničkog drva ostaju u apsolutnom iznosu kod stabala svih debljina približno isti, pa prema tome postotak promjera u odnosu na prsni promjer stabla s porastom debljine stabala opada 3. Obzirom da je dužina pojedinih trupaca kod stabala raznih debljina gotovo konstantna, a ukupna dužina po stablu raste, broj prepiljivanja s porastom debljine stabala se povećava. Također se povećava i dužina hoda duž stabla. Budući da se i prosječni promjeri prepiljivanja povećavaju, može se očekivati i povećanje utroška vremena za trupljenje po stablu. Broj trupaca, odnosno broj prepiljivanja po 1 m3 drvne mase s povećanjem debljine stabala opada, a također opada i dužina hoda duž stabla. 4. Broj komada rudničkog drva po stablu s povećanjem debljine stabala opada, a opada i ukupna dužina, pa prema tome i dužina hoda duž stabla. Promjeri prepiljivanja, međutim, ostaju gotovo isti. S porastom debljine stabala može se prema tome očekivati smanjenje utroška vremena za prepiljivanje po stablu. Broj komada rudničkog drva po 1 m3 drvne mase, odnosno broj prepi390 |