DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 70 <-- 70 --> PDF |
DK 634.0.0.903:658.14 FINANCIRANJE JEDNOSTAVNE I PROSIRENE REPRODUKCIJE U ŠUMARSTVU ŽARKO BERNETIC, dipl. ing. šum., specijalist ekonomije, Maribor Uvod* Pored opskrbljivanja potreba društva u drvetu, funkcija je šuma i u učincima kojima možemo< pripisati materijalnu prirodu (zaštita pred erozijom, bujicama i poplavama), povećanje prinosa u poljoprivredi idr.) a i nematerijalnu prirodu (uticaj na zdravlje, rekreaciju idr.). Nazovimo proizvodnju drveta primarnim učinkom, dok k sekundarnim učincima ubrajamo učinke, kojima smo u prethodnom stavku pripisali nematerijalnu prirodu. Interes je društva da se jedno´ i drugo djelovanje reproducira na jednakom nivou ,ili drukčije, društvo je zainteresirano prije svega na jednostavnoj reprodukciji učinka koje e´uma daje; ali normalno je da društvo teži za proširenom reprodukcijom, razumije se, uz vođenje računa o pravil:ma ekonomičnosti i rentabilnosti. Svaka reprodukcija je funkcija trošenja proizvodnih faktora tj radne snage, predmeta rada i sredstava za rad. Zadatak dobrog gc spodara je između ostalog i u tome da održava proizvodna sredstva na nivcu koji omogućava, obnavljanje proizvodnog procesa na uvijek višem nivou, ili drukčije, koji omogućava proširenu reprodukciju. Jedan među pokazateljima kojima možemo kontrolirati proizvodne mogućnosti privredne jedinice je stanje sredstava za rad. Smanjivanje vrijednosti sredstava za rad po pravilu znači nazadovanje i obrnuto. Po toj logici kojoj se općenito ne može prigovarati, moglo bi se zaključivati, neka se vrijednost šume kao proizvodnog sredstva ne umanjuje, šsto je u osnovi i intencija, iako se izričito ne naglašava, kod nas važećeg sistema financiranja reprodukcije u šumarstvu. * Ovaj je članak autor iznio na Savjetovanju o problematici amortizacije šuma, održanom 19. I 1968. g. u Ljubljani. 400 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 71 <-- 71 --> PDF |
I. Kritika važećeg načina financiranja reprodukcije u šumarstvu, kojeg karakterizira amortizacija za regeneraciju šuma Po pravilniku o utvrđivanju vrijednosti šuma (SI. list SFRJ br. 36-656/65) vrijednost šuma jednaka je vrijednosti stojećeg drveta koja se utvrđuje tako da se od tržne cijene za Sortimente koji se mogu proizvesti cd stojećeg drveta odbiju troškovi za. iskorištavanje šiuma. Iz navedene definicije vrijednosti šuma izlazi da je vrijednost šume funkcija — količine stojećeg drveta, — tržnih cijena za Sortimente kojli se mogu izraditi i prodati iz stojećeg drveta i — potrošnje proizvodnih faktora tj. radne snage, predmeta rada i sredstava, za rad za eksploataciju te šume. Na taj način utvrđena vrijednost šume je osnovna za izračunavanje amortizacije za regeneraciju šuma ili drukčije sredstava za reprodukciju. Upitajmo se — reprodukciju čega? Sflijedi odgovor — vrijednosti. Analizirajmo navedeno! Reprodukcija vrijednosti osnovnih sredstava je eknomska ´kategorija na o.-ncvi koje se određuje stopa amortizacije. U skladu s tezom da je šuma osnovno sredstvo slijedio je zaključak da se za reprodukciju vrijednosti šuma može upotrijebiti način koji se upotrebljava kod amortizacije osnovnih sredstava uopće. Na osnovi navedenog načelnog ishodišta bio je propisan konkretan režim, iz čega je proizašlo i slijedeće: 1. Vrijednost osnovnih sredstava koja služi kao osnova za amortizaciju tiih sredstava je originalna vrijednost, određena nabavnom cijenom, nezavisna od poslovne efikasnosti pr´o:zvodača koji posluju tim sredstvima., dok je vrijednost šume po navedenom propisu izvedena vrijednost, zavisna od vanjskih faktora, kao´ što su tržne cijene produkata i potrošnja proizvodnih faktora za proizvodnju produkata koje možemo dobiti iz šume. Utjecaj takve subjektivne kategorije (kao što. je stvarna potrošnja proizvodnih faktora) na vrijednost šume (koja bi vrijednost po svom karakteru, trebala da bude objektivna) ne govori baš u prilog teoretskoj opravdanosti na taj način izračunate vrijednosti. 2. Sredstva za rad (komunikacije, strojevi i dr.) podređeni su režimu amortizacije koji važi za privredu uopće, tj. po svojoj originalnoj vrijednosti. Pored toga, u šumarstvu su komunikacije podređene ješ posebnom režimu amortizacije u srazmjeru s učincima, po pravilu, sniženjem troškova, na vrijednost šume. To kazuje na specifičan položaj šumarstva u našim propisima. 3. Činjenica da su se vrijednosti inače otprilike podjednakih Suma, a prema procjenama pojedinih išiumsko privrednih organizacija (a na osnovi istog propisa) odnosile kao jedan prema sto, može ukazivati na neznanje, nemarnost, stvarnu razliku u efikasnosti proizvođača ili na čistu špekulaciju, a u prvom redu na neadekvatnost propisa. Bilo kako bilo, na taj se način utvrđene vrijednosti ne mogu uzimati kao osnove za izračunaranje sredstava za reprodukciju vrijednosti šuma. 4. Minimalna sredstva za amortizaciju šuma su limitirana u visini od najmanje 1 % od vrijednosti šuma. Da li tako izračunata sredstva odgovaraju stvarnim potrebama barem za jednostavnu reprodukciju ili ne, potpuno je prepušteno slučaju. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Iz svega navedenog zaključujemo da vrijednost, utvrđena po važećim propisima, nije solidna osnova za izračunavanje sredstava potrebnih za jednostavnu reprodukciju. Na taj način utvrđena, vrijednost nije ni teoretski korektna, niti pak uvodi u šumarstvo rež´im financiranja reprodukcije kcji važi u ostaloj privredi. Slabosti su u praktičkom izvođenju tolike da je solidnost utvrđivanja potrebnih sredstava za jednostavnu reprodukciju u visini barem minimalnog postotka od vrijednosti Suma. u najboljem slučaju jako sumnjiva. II. Jednostavna reprodukcija proizvodne sposobnosti šuma Nape menimo još jednom da je našim propisima za čitavu privredu utvrđen način financiranja jednostavne reprodukcije sredstava za rad (osnovnih sredstava). Za šumarstvo se osnovnim sredstvom po važećim propisima smatra i šuma. Utvrdili smo već da mehanička primjena režima amortizacije oistalih sredstava ne odgovara i za financiranje reprodukcije vrijednosti išVrma. Bez obzira na to da li je šuma osnovno sredstvo li nije, ostaje činjenica da šumsko privredne organizacije daju na tržište drvo, koje je u obliku, u kojemu se još nalazi na panju, produkat šume. Ako pak (šuma) nešto proizvodi, mora da posjeduje i produkcijsku sposobnost, a ova se može reproducirati na jednakom, proširenom ili umanjem nivou. Produkcijska sposobnost šuma zavisi u glavnom o površini šuma, o visini drvne zalihe, o strukturi drvne zalihe po debljini, starosti i vrstama drveća, o bonitetu tla itd. Ali kod toga se ne radi samo o produkcijskoj sposobnosti gledano kroz primarni učinak već i kroz sekundarne učinke. Sa kojom kvantitetnom i kvalitetnom strukturom radova na održavanju šuma možemo osigurati jednostavnu reprodukciju produkcijske sposobnosti (a na osnovi toga utvrditi potrebna novčana sredstva), nije stvar apriornih shema, knjigovodstvene tehnike ili pak procjene na osnovi trenutačne financijske situacije poduzeća, već temeljitog stručnog prosuđivanja. Na osnovi kvantitetne i kvalitetne strukture radova mogu se izračunati potrebna novčana sredstva, ukoliko se sporazumijemo još i o strukturi cijene. 1) Kvalitetna i kvantitetna struktura radova Prije svega potrebno je odlučiti koje vrste uzgojnih i zaštitnih radova mogu osigurati jednostavnu reprodukciju. Za početak pojednostavljen grubi primjer: u slučaju da posiječemo slabu bukovu sastojinu, reproducirat ćemo na jednakom nivou ako na istom mjestu nakon izvjesnog vremena nastane jednako slaba bukova sastojina. Iz toga proizlazi da u radove koji prouzrokuju jednostavnu reprodukciju možemo ubrajati u svakom konkretnom primjeru samo radove kojima ne mijenjamo produkcijsku sposobnost šume. Granica između jednostavne i proširene reprodukcije je potpuno jasna samo u teoriji, dok je u primjenjivanju manje oštra. Za reprodukciju proizvodne sposobnosti šuma važi to pogotovo. Određivanje količinske i kvalitetne strukture radova sa stanovišta jednostavne i proširene reprodukcije može da bude u određenim uslovima izvanrednog značenja. Jednostavna reprodukcija znači konzervaciju produkcijske sposobnosti, što je adekvatno držanju vrijednosti osnovnih sredstava na istom nivou. Jednostavna reprodukcija osnovnih sredstava je kod nas u privredi obavezna, sank 402 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 73 <-- 73 --> PDF |
cionirana zakonom, a potrebna sredstva se ukalkuliraju u troškove. U slučaju da poduzeće ne može pokriti u tu svrhu ukalkulirana sredstva, iskazat će gubitak. Nema razloga da ne bi i za jednostavnu reprodukciju proizvodne sposobnosti šuma važila jednaka načela i praksa. 2) Cijene Cijena bi trebala da bude sastavljena iz — direktnih varijabilnih troškova (neposrednih troškova izrade), — indirektnih varijabilnih troškova (općih troškova izrade), — fiksnih troškova i — dobitka. Indirektni varijabilni troškovi iznose danas 30 do 40% od bruto ličnih dohodaka izrade. To su troškovi koii u glavnom neposredno zavise o broju radnika, a odnose se na terenske dodatke, razne naknade i tome slično. Fiksni troškovi odnose se u glavnom na troškove stručnog osoblja te troškove obračuna i evidencije. Postoje metode kojima se mogu i ti troškovi objektivizirati. Dobitak je nužan elemenat, barem za pokriće, kako ih danas nazivamo, sredstava fonda za zajedničku potrošniu i rezervnih fondova. Samo na taj način možemo utvrditi realnu cijenu radova na održavanju šuma. 3) Stručno rasuđivanje Stvar stručnog rasuđivanja je da utvrdi koji su radovi i u kom opsegu potrebni, da se osigura jednostavna reprodukcija. Propisi o vrstama i opsegu radova treba da budu sastavni dio šumsko uređajnih elaborata, gdje treba predvidjeti i potrebna novčana sredstva. Naveli smo nekoliko misli o razlikama između jednostavne i proširene reprodukcije proizvodne sposobnosti šuma. Rekli smo da u praksi granica iz među njih nije zacrtana tako oštro kao u teoriji. Ali ipak mislimo da je moguće i kratko i zadovoljavajuće razgraničiti radove u jednom i drugom smislu. Po strogoj definiciji bi, kao što smo već naveli, mogli ubrajati u jedno stavnu reprodukciju samo one radove i u onom opsegu koji ne bi promijenili produkcijsku sposobnost šuma. Takva definicija za praksu nije primjenljiva, pa je treba konkretizirati. Predlažemo slijedeće: 1) Njega i zaštita šuma neka se ubrajaju, po konvenciji, kao mjere u smislu jednostavne reprodukcije. 2) Obnova neka se ubraja u mjere u smislu iednostavne reprodukcije u svim slučajevima kada se ne radi o radovima kao što su introdukcija, konverzija i slično, i to na većim površinama. Ta definicija svakako nije teoretski egzaktna pa bi je trebalo dopuniti, iako bi vjerovatno za praksu odgovarala. 3) Kao radovi u smislu jednostavne reprodukcije smatraju se samo radovi u već postojećim šumama. Razumije se da opseg radova zavisi i od stručnog gledanja sastavljača šumsko uređajnih elaborata. Ali, uprkos tomu, vjerovatno će gotovo svaka šumska privredna organizacija stvarati sama dovoljno sredstava za jednostavnu |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 74 <-- 74 --> PDF |
reprodukciju, jer, ako je šumsko privredna organizacija ekonomski slabija, izvor je tome po pravilu u slabim šumama, a za ove treba malo radova da se reproduciraju na jednakom nivou. Kod toga ne smijemo polaziti iz opsega tih radova kao što ih propisuju sadašnji šumsko uređajni elaborati; ovi, naime, nisu sastavljeni na osnovu potreba za jednostavnom reprodukcijom, pošto u ostalom taj pojam dosada nije ni bio uveden u praksu. Jasno je da će jednostavna reprodukcija visoke jednodobne šume smreke zahtijevati više sredstava nego jednostavna reprodukcija hrastove panjače. Iz toga izlazi da treba sve radove, koje smo po dosadašnjem shvaćanju predviđali kao mjere za održavanje šuma a nisu potrebne za jednostavnu reprodukciju, po predloženom načinu financiranja tretirati kao mjere proširene reprodukcije. 1. Znači, jasno treba odvojiti radove na održavanju šuma od radova na unapređenju šuma, što znači da nije svaka šumsko uzgojna mjera već a priori mjera u smislu održavanja šuma tj. jednostavne reprodukcije, već su to samo one koje osiguravaju, u principu, samo jednostavnu reprodukciju proizvodne sposobnosti šuma. Razumije se da se taj princip, kao što smo već naveli, ne može primijeniti u potpunosti, već u okviru konvencija, što znači da svjesno dopuštamo neka odstupanja regulirana baš konvencijama, a ne ind´vidualnim gledanjima sastavljača šumsko uređajnih elaborata ili šumsko privrednih organizacija. Još nekoliko riječi o sastavljačima propisa, autoritetu uređajnih elaborata i obaveznosti izvođenja tih propisa. Propisi o navedenom treba da budu sastavni dio uređajnih elaborata, ko jima je potrebno dati i u tom pogledu puni autoritet. Smisao uređajnih elaborata jeste u tome: a) da se na neki formalni način sintetiziraju stručni i društveni interesi o najsvrsihodnijem gospodarenju u obliku propisa o visini i načinu sječe i s time usklađenim propisima o obnovi, njezi i zaštiti šuma u smislu jednostavne pa i proširene reprodukcije, b) da omoguće organima inspekcije efikasan nadzor nad izvođenjem propisa koje je prethodno, na prijedlog šumsko privredne organizacije, potvrdio za to nadležan organ u ime društvenih interesa. Autoritet tako sastavljenih uređajnih elaborata, koji treba da budu djelo stručno najjačih šumara ,mora biti bezuslovan. Ako se potrebe društva ili stručna gledanja nakon izvjesnog vremena promijene, neka se elaborat revidira, a sve dotle treba da važe propisi postojećeg elaborata. 2. Po svoj prilici prelazimo u razdoblje u kojemu će sve više šumsko privrednih organizacija, zbog financijskih teškoća, tražiti izlaz u povećanju sječe i smanjivanju radova na održavanju šuma. Formiranje odgovarajućeg mehanizma i načela za propisivanje vrsta i opsega tih radova i novčanih sredstava na način koji će omogućiti efikasnu društvenu kontrolu, je nužno za osiguranje jednostavne reprodukcije proizvodne sposobnosti šuma. 3. U vezi s time bilo bi korisno uvesti položaj stručnog lica (nazovimo ga jednostavno »šumarski računovođa«) koje bi imalo u poduzeću status i dužnosti slično kao i financijski računovođa; rukovodio bi i odgovarao za šumsku evidenciju prateći izvršavanje propisa uređajnih elaborata i dajući podatke nadležnim društvenim i ostalim organima. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Postupak i formalnosti oko imenovanja tog lica bili bi isti kao i za financijskog računovođu. Za taj posao nije potrebno postavljati posebno lice. U poduzećima koja imaju vlastitu službu za uređivanje šuma taj bi posao obavljao rukovodilac te službe, a u ostalim neko drugo odgovarajuće lice. U skladu sa svim navedenim predlažemo slijedeće: 1) Sredstva namijenjena za financiranje jednostavne reprodukcije proizvodne sposobnosti šuma neka se nazivaju »fond za održavanje šuma«. 2) U uređajnim elaboratima potrebno je propisati vrste i opseg radova s kojima se osigurava jednostavna reprodukcija proizvodne sposobnosti šuma za vrijeme važenja elaborata. Šumsko privredne organizacije moraju te radove izvršiti. Odstupanje je dozvoljeno samo u smislu proš´rene reprodukcije, a u tom slučaju se razlika u troškovima mora financirati iz fonda za unapređenje šuma. 3) U uređajnim elaboratima treba izračunati kolika sredstva su "otrebna za izvršenje tih radova na osnovi troškova u godini u kojoj se elaborat sastavlja. U tu svrhu treba da se prikažu odgovarajući normativi i kalkulacije cijene, koje moraju sadržati direktne i indirektne varijabilne troškove, fiksne troškove i dobitak. 4) Ako se za vrijeme izvođenja propisanih radova u elaboratu predviđeni troškovi mijenjaju, dužnost je službe za uređivanje šuma i »šumarskog računovođe « da prilikom sastavljanja godišnjeg gospodarskog plana utvrde potrebna sredstva za neobavljeni dio radova. 5) Šumsko privredne organizacije ukalkuliraju u svoje troškove (utrošena sredstva) svake godine potrebna sredstva utvrđena po tačkama 3) i 4). Neutrošena sredstva se prenose u slijedeće obračunsko razdoblje, a previše utrošena sredstva idu na teret slijedećeg razdoblja. 6) Sredstva »fonda za održavanje šuma« mogu se trošiti samo za radove propisane u uređajnom elaboratu za jednostavnu reprodukciju proizvodne sposobnosti šuma. 7) Sredstva »fonda za održavanje šuma« utvrđuju se i troše odvojeno za društvene i odvojeno za privatne šume. III. Proširena reprodukcija Za financiranje proširene reprodukcije šumsko privredne organizacije raspolažu sa dva (ili tri) financijska izvora, tj. iz fondova iz dobiti i onog dijela amortizacije za regeneraciju šuma i biološke amortizacije (u Sloveniji sredstva za privatne šume, formirana u određenom postotku od postignute prodajne cijene drveta, adekvatna amortizacija za regeneraciju šuma) koji nije potreban za jednostavnu reprodukciju. Na tom području je položaj šumarstva izniman. U principu privredne organizacije mogu financirati proširenu reprodukciju samo iz dobiti, dok šumsko privredne organizacije to mogu i na teret troškova u slučaju ako su sredstva amortizacije za regeneraciju šuma i biološke amortizacije veća od sredstava potrebnih za jednostavnu reprodukciju. Tome ima više razloga: 1) U razdoblju kad je dobitak bio oporezivan, za šumarstvo je bilo interesantno iskazivati rentu kao trošak. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 76 <-- 76 --> PDF |
2) Poslije ukidanja poreza na dobit stanje se nije promijenilo, jer bi pre- nos rente u dobitak značio smanjenje sredstava za investicije za jednu godinu. 3) Još uvijek postoji bojazan da bi iskazivanje rente prozrokovalo donošenje propisa o centralizaciji ili čak oduzimanja dijela ili čitave rente. Uprkos tome mislimo da treba stvar postaviti načelno jasno. Najprije treba odgovoriti na pitanje — da li propisati opseg proširene reprodukcije ili ne. Važeći propisi o amortizaciji za regeneraciju šuma izrično ne pominju ni jednostavnu ni proširenu reprodukciju, ali ipak možemo na osnovi minimalnog obaveznog opsega tih sredstava u postotku od vrijednosti šuma zaključiti, da je u propisima prisutna tendencija osigurati financiranje jednostavne reprodukcije. Baš suprotna je situacija sa biološkom amortizacijom u Sloveniji, gdje sredstva osiguravaju i određeni nivo proširene reprodukcije. Suprotne tendencije su odraz u razlici ekonomske snage najslabijih šumsko privrednih organizacija u Sloveniji, koje udružuju i društvene i privatne šume (a nikako ne ekonomske snage sam o privatnih šuma u postojećoj konstelaciji podjele dohotka između vlasnika šuma i šumsko privrednih organizacija). Dakle, za društvene šume već i danas važeći režim želi u prvom redu osigurati jednostavnu reprodukciju, dok se odluka o opsegu izlučivanja sredstava za proširenu reprodukciju prepušta samim šumsko privrednim organizacijama. Takav izlaz posljedica je čisto praktičkih razloga jer nemamo utvrđene opće priznate kriterije niti za opseg radova za jednostavnu reprodukciju, niti imamo metodologiju utvrđivanja visine financijskih sredstava koje može i mora svaka pojedina šumsko privredna organizacija izdvojiti za proširenu reprodukciju. Postići ovo posljednje značilo bi za svaku pojedinu šumsko privrednu organizaciju utvrditi dobitak i rentu. Na ovom mjestu treba da kažemo nekoliko riječi i o proširenoj reprodukciji ne samo s gledišta mogućnosti šumsko privredne organizacije već i s gledišta šumarstva kao grane. Ono što smo naveli malo prije, naime da je proširena reprodukcija proizvodne sposobnosti šuma kategorija posebnog društvenog značaja, osnova je za diskusiju u slijedećim stavcima. Nastaje pitanje na koji način manifestirati tu specifičnost u pogledu formiranja odgovarajućih sredstava i njihovog trošenja. O tome govori »upitnik za prikupljanje stavova i mišljenja o projekciji dugoročnog razvoja šumske privrede« Savezne privredne komore slijedeće: »Kako je u uslovima razvoja našeg samoupravnog društva teško očekivati da bi se mogla potrebna dopunska sredstva crpsti iz opštedruštvenog izvora, težište društvene regulative u tome pravcu treba da bude u stvaranju mogućnosti da se u ovu svrhu maksimalno koriste sredstva koja se obrazuju u okviru same šumske privrede kao celine. Takve mogućnosti u načelu postoje ostavljanjem šumskoj privredi na raspolaganje rentala koji se u njoj stvara u uslovima robne proizvodnje a koji po svojoj genezi ne bi smeo da bude predmet prisvajanja od strane pojedinih šumsko privrednih organizacija. To, s druge strane, nameće kao društvenu regulativnu meru obavezno izdvajanje sredstava na ovoj osnovi iz dohotka radnih organizacija šumske privrede i iznalaženje najpogodnijeg mehanizma njihovog prikupljanja i raspodele prema stvarnim potrebama u sredstvima za reprodukciju šuma.« |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Da li bi smjela ili ne bi smjela renta da bude predmet prisvanja određene organizacije ili ne, stvar je ekonomskog sistema i ekonomske politike. Ali kakva je razlika između rente u šumarstvu i rente u ostalim ekstraktivnim granama, te na kraju krajeva, i ekstraprofita (ne po svom izvoru već po učinku)? Stvar treba rješavati na nivou privrednog sistema i privredne politike za svu privredu jedinstveno; ne vidimo razloga za poseban tretman šumarstva u tom pogledu. Svi razlozi koji govore za oduzimanje rente u šumarstvu govore i za oduzimanje rente i ekstraprofita i u ostalim privrednim granama. U »upitniku SPK« se govori o oduzimanju i koncentraciji, a druga stvar je usmjeravanje trošenja rente u okviru privredne organizacije koja rentu stvara, u kom pogledu je šumarstvo privredna grana sa specifičnim osobinama. Bez obzira na ishod u rješavanju te problematike, moramo biti načisto ne samo načelno, već i u nekim tehničkim pitanjima. Odrediti rentu znači odrediti i troškove proizvodnje, dobitak i realizaciju. Nećemo se upuštati u detaljniju problematiku određivanja tih kategorija. Mislimo da ih je praktički nemoguće objektno kvantificirati za područje kao što je Jugoslavije, i ako bi to bilo i te kako poželjno. Bilo je pokušaja u tom smislu ali nisu uspjeli zbog zamašnosti i komplikovanosti posla, a u glavnom zbog toga, jer nije moguće uzimati u obzir razlike u radnom i životnom stilu u različitim regionima. Ako prihvatimo objašnjeni stav, ne bi se utvrđivalo za svako šumsko privredno poduzeće neku objektivnu moguću rentu. Kao podlogu za eventualnu koncentraciju dijela rente mogli bi uzeti sredstva za unapređenje šuma (i eventualno poslovni fond iz dobitka) od kojih bi koncentrirali određeni dio, utvrđen na osnovi jedinstvenog postotka ili po nekoj progresiji. Dva su razloga za takvo rješenje: — mogućnost ostvarenja i povećavanja ekstraprofita jak je stimulator u privređivanju, pa bi zbog toga oduzimanje prevelikog dijela ili čak čitavog ekstraprofita djelovalo destimulativno, — sredstva za unapređenja šuma i poslovni fond služe i za proširenu reprodukciju tehničke baze, što govori za to da treba određeni dio sredstava ostaviti privrednim organizacijama. Proširena reprodukcija u šumarstvu znači s jedne strane proširenu reprodukciju tehničkih sredstava za rad i s druge strane proširenu reprodukciju proizvodne sposobnosti šuma i osnivanje novih šuma. Sredstva iz rente i dobiti namijejena za proširenu reprodukciju moraju služiti za obje namjene, jer tek tako shvaćena proširena reprodukcija može osigurati skladan razvoj šumarstva. Zbog svega navedenog predlažemo: 1) šumsko privredne organizacije mogu da formiraju »fond za unapređenje šuma« na teret troškova (netoprodukta), 2) fond za unapređenje šuma mogu šumsko privredne organizacije upotrebljavati u iste namjene kao poslovni fond, 3) za zajednička ulaganja i koncentraciju upotrebljavaju se u prvom redu sredstva fonda za unapređenje šuma, 4) sredstva fonda za unapređenje šuma su jedinstvena i ne dijele se na dio za društvene šume i dio za privatne šume. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 78 <-- 78 --> PDF |
IV. Formalno pravno uređenje financiranja jednostavne proširene reprodukcije S propisima o amortizaciji osnovnih sredstava je regulirano financiranje jednostavne reprodukcije za čitavu privredu, dok je financiranje proširene reprodukcije regulirano uglavnom režimom formiranja fondova iz dobiti te njihovog trošenja. Potrebno je odgovarajućim propisima osigurati financiranje jednostavne reprodukcije proizvodne sposobnosti šuma na osnovi naših prijedloga u glavi II formiranjem »fonda za održavanje šuma«. Odgovarajući propis neka regulira režim , a ne treba da propisuje visin u sredstava. Ispravnost odluka šumsko privrednih organizacija treba da provjeravaju organi šumarske inspekcije na osnovi propisa o uređivanju šuma i drugih propisa, koje bi trebalo u tom smislu dopuniti. Proširena reprodukcija u šumarstvu neka se financira iz »fondova za unapređenje šuma« i poslovnog fonda prema našem prijedlogu u glavi III, a eventualna koncentracija dijela fondova za unapređenje šuma neka bude u kompetenciji republika. Zaključak Odvajanjem sredstava »za održavanje šuma« od sredstava »za unapređenje šuma« i primjenom ostalih naših prijedloga postigli bismo slijedeće: 1) U pogledu jednostavne reprodukcije uvodi se i za šumarstvo režim koji važi za privredu uopće. 2) Obaveze za osiguranje jednostavne reprodukcije iskazane su u fizičkom i financijskom obliku, tako da je moguća kontrola izvođenja, u čemu sadašnja praksa zaostaje. 3) Time što bi postalo jasno kolika su sredstva potrebna je jednostavnu reprodukciju, bit će jasno i to koja šumsko privredna područja nisu sposobna sama pokriti sve troškove za jednostavnu reprodukciju iz vlastitih prihoda. U tim slučajevima šumarstvo će moći lako dokumentirati zahtjeve za dodatna društvena sredstva za osiguranje jednostavne reprodukcije proizvodne sposobnosti šuma. 4) Pošto jednostavna reprodukcija znači isključivo ne samo stagnaciju već, u pravilu, i nazadovanje, proširena reprodukcija je ekonomski imperativ. Međutim, znamo da šumarstvo dolazi u situaciju, kad će financiranje proširene reprodukcije iz vlastitih prihoda biti sve teže; mnoga šumsko privredna poduzeća su već danas u takvoj situaciji da ne mogu izdvojiti za proširenu reprodukciju ništa ili vrlo malo. Predloženi način prikladan je i s toga gledišta. Mogućnost financiranja proširene reprodukcije iz vlastitih prihoda bit će poznata već iz zaključnih računa poduzeća, a još uz neke druge podatke bit će jasna i potencijalna ekonomska snaga poduzeća. 5) Za uvrštavanje »fonda za unapređenje šuma« u troškove (što znači odstupanje od opće prakse) govori razlog, što bi sniženje investicionih ulaganja za jednu godinu (a što bi nužno uslijedilo prenosom tih sredstava u dobitak) značio težak udarac za šumarstvo. 6) Formiranjem posebnih sredstava za unapređenje šuma dobiva se solidna osnova za eventualnu koncentraciju dijela tih sredstava. Navedeni prijedlozi su, razumije se, izvodljivi već na prvi pogled za uređene šume, što ne znači, da se ne mogu podesnim režimom utvrđivanja potrebnog opsega i strukture radova za održavanje neuređenih šuma upotrijebiti i za te šume. 408 |