DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Qz naže pz´wtede. IZVJEŠTAJ o poslovanju Šumskog gospodarstva Gospić Podnoseći izvještaj Radničkom savjetu povodom reizbornosti direktora radne organizacije želim govoriti o dva pitanja: I. O poslovanju radne organizacije u periodu 1961—1968. godine i II. O nekim pitanjima daljeg razvoja radne organizacije. Ovim pitanjima treba prići sa stanovišta postignutih rezultata, ocjene sadanjeg stanja i utvrđivanja zadataka u narednom periodu u svjetlu ciljeva društvene i privredne reforme, usvojenih smjernica na sjednici Predsjedništva i Izvršnog komiteta CK — SKJ, kao i samoupravnih i demokratskih odnosa u našem društvu. Zbog dužine proteklog perioda: namjera mi je da u presjeku iznesem neka najvažnija pitanja o dosadanjem poslovanju, a radi pomanjkanja istraživačkih radova i analiza da se osvrnem na neke razvojne tendencije u narednom periodu. * * * Šumsko gospodarstvo, kao osnovna šumsko- privredna organizacija za neposredno upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u društvenom vlasništvu, osnovano je rješenjem bivšeg Narodnog odbora kotara Gospić 6. 7. 1960. godine. Poduzeće je konstituirano u 12. mjesecu iste godine. Time je po prvi puta u šumskoj privredi Like uvedeno radničko samoupravljanje i poslovanje na principu formiranja i raspodjele dohotka. Razvoj šumarstva Like u proteklom periodu bio je uvjetovan, objektivnim položajem i uslovima privređivanja, njegovom tehničkom bazom, uslovima i tehničkim nivoom prerađivačkih kapaciteta, te materijalnim i potencijalnim uvjetima. Osnova za organiziranje Šumskog gospodarstva je biološka proizvodnja (uzgoj i iskorištavanje šume), u stvari su glavni faktor koji definira karakter i intenzitet materijalne osnove proizvodnje i ekonomski položaj radnih jedinica. Radna organizacija, razvija svoju djelatnost na površini od 263.458,83 ha šuma. Struktura šume izgleda ovako: Na ekonomske šume (visoke i degradirane šume) do lazi 40,27 l0/o, na poteneijalno-ekonomske (panjače i dr.) 41,82?/» i ostalo (zaštitne šume, neobraslo i neplodno zemljište) 17,91 °/o. Prema aproksimaciji izvršenoj krajem 1967. godine, drvni fond iznosio je 21,823.404 m3. od čega otpada na četinare 26,2B/o i na lišćare 73,8,0/o. Karakter šumske privrede, prostornost i funkcionalnost organizacije, uvjetovao je da se radna organizacija u svojoj djelatnosti bavi: uzgojem, iskorištavanjem šuma, plantažnom i rasadničkom proizvodni´om, unapređenjem lovne privrede građevinarstvom i održavanjem mehanizacije. Na početku svoga rada, radna organizacija našla se je pred vrlo krupnim i složenim problemima i zadacima (pomanjkanje obrtnih sredstava, stambenog i poslovnog prostora, bez veće tradicije i iskustva za suvremeniji način gospodarenja i izvršenja obimnih planova, sa nedovoljnim brojem stručnih kadrova i bez elementarne dokumentacije, programa i naučnih radova za intenzivniji način proizvodnje i gospodarenja). Međutim, brži razvoj društvenih i proizvodnih odnosa, napredak tehnike i tehnologije, te promjene u ekonomskoj politici. uvjetovali su nove organizacijske ohlike, kako samoupravne, tako isto i tehničke organizacije radne organizacije. U poslovnoj politicii, rukovodili smo se aktivnošću na izradi koncepcije razvoja, stalnim povećanjem i pravilnim usmjeravanjem sredstava za prostu i proširenu reprodukciju, povećanjem poslovnog fonda i fonda obrtnih sredstava, unapređenjem sistema samoupravljanja, planiranja i raspodjele dohotka, izgradnjom fizionomije radne organizacije, školovanjem kadrova i drugim pitanjima, koja je praksa postavljala pred radni kolektiv. Bili smo svjesni i činjenice da djelujemo na nedovoljno razvijenom području, čiji osnovni pravac privrednog razvoja predstavlja šumarstvo s preradom drva. Sve je to nametalo nove zadatke, a naročito na usvajanju progresivnih tendencija u poslovnoj politici, afirmirajući radinu organizaciju u širim relacijama zemlje, što smo i postigli putem ostvarenih rezultata, održanih savjetovanja 1962. i 1964. o proizvodnoj koncepciji, te održanih nekoliko savjetovanja SK-a. gdje su izloženi i zauzeti stavovi o poslovnoj politici, raspo 409 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 80 <-- 80 --> PDF |
djeli, samoupravljanju i drugim aktivnoBilans drvnog fonda, kao jedan od glavstima radne organizacije. Posebno je zanih indikatora gospodarenja sa šumskim bilježena značajna aktivnost na razvijanju fondom, pokazuje slijedeća kretanja sječe odnosa sa poslovnim partnerima, naročito i prirasta (1961—1967). Stanje 1. IVrsta drva 1961. god. 3 u m četinari 5.413.388(jela) ili 26,4»/» lišćari 15,107.411(bukva) ili 73,Ö%> Svega : 20,520.799 Posjećeno od 1. 161—31.12. 1967. u m3 590.858 ili 24,6»/o 1,815.623 ili 75,4»/» 2.406.481 Stanje 1 I Sveukup. 1968. god. prirast fonda 3 3 u m u m 5.686.620 864.000 ili 26,2% ili 23,4»/o 16.136.784 2.844.996 ili 73,8B/o ili 76,6ls/o 21.823.404 3.709.086 sa poduzećima Dl-e, zatim sa društvenopolitičkim organizacijama i općinskim skupštinama na području Like, iznoseći pred njih stavove, programe i akcije koje je radna organizacija zauzimala i sprovodila u proteklom periodu. * * I POSLOVANJE RADNE ORGANIZACIJE (1961—1968) 1. Iskorištavanje šuma Najveća koneetracija snaga i sredstava, bila je usmjerena na izvršavanju palnova u iskorištavanju šuma. U periodu (1961. do 1967), posječeno je 2-406.481 m3 dubeće drvne mase od toga: četinara 24,8´%> i li- šćara 75,2B/o. 1961. god´ine sveukupni etat iznosio je 341.000 m3, a 1967. porastao je na 418.000 m" ili za 23lo/o. Značajan porast bilježi se u proizvodnji i isporuci oblovine u izvještajnom periodu. godina bukva jela ukupno 1961. proiz. i isporuka 40.760 m3 38.376 m3 79.136 m3 1967. „ 84.2:25 m3 50.643 m3 134.898 m3 ili za 70,5 ´%> više, u odnosu na 1961. godinu. Visoka stopa rasta postignuta je na osnovu planskih postavki, boljeg korištenja drvne mase, mehaniziranoisti 100´V» prve faze (sječa i izrada), povoljnijim uslovima rada i većim zahtjevima dirvne industrije za prijem pilanske oblovine. U tom periodu, (1961—1967), isporučeno je drvnoj industriji, na preradu oblovine u količini od 740.000 m3, od čega jelove oblovine 308.000 i bukove oblovine 432.000 m3. Iz ovog pregleda slijedi zaključak da smo u periodu 1961—1967, proizveli stojeće drvne mase 3,709.086 m3 od čega smo realizirali 2.406.481 m3 ili drugim riječima iskoristili smo cea 65*/o prirasta. 2. Tržište i izvoz Na području tržišta, imali smo dva različita perioda. Prvi period do Reforme karakteriziraju, određene — neekonomske cijene proizvodima šumarstva, te regresi i premije za izvoz robe na vanjsko tržište. Drugi period, period Reforme, karakteriziraju, izmjene u primarnoj raspodjeli (povećanje cijena drvnih sortiimenata), ukidanje regresa i premija za izvoz robe, kao i veća mogućnost realizacije robe na šire područje izvan lokalnog tržišta. Radna organizacija, stalno je težila ka tome. da sinhronizira sve faze (proizvodnju, privlačenje sortiimenata, realizaciju i zalihe). Najveći uspjeh u sinhronizaciji i skraćivanju rokova u proizovdnji, postignut je u prvom polugodištu ove godine. Izvoz robe je značajan sa stanovišta radne organizacije, a također i sa stanovišta društvene zajednice. U proteklom periodu realizirali smo robe na vanjsko tržište: — bukove celuloze 214.683 prm — bukovog ogrjeva 138.495 „ — bukovo rudno drvo 658 m5 i — bukovih trupaca 2.079 m3 ili u vrijednosti 2.634.0 milijuna dinara. Od toga izvezeno ije na konvertibilno područje 6O!0/o vrijednosti rotoe. Izvoz za radnu organizaciju i dalje ostaje interesantan. Time se otvaraju veće mogućnosti za plasman drvnih sortimenata. Modernizacija saobraćajnica na području Lkie i izgradnja utovarmih rampi u Karlobagu, Loskunu i drugim mjestima, stvorit 410 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 81 <-- 81 --> PDF |
će znatno povoljnije uvjete za izvoz robe na vanjsko tržište. Izvozom se najefikasnije realiziraju dinarska i devizna sredstva, što utječe na povećanu likvidnost radne organizacije i čini je sposobnijom za uvoz opreme i repromaterijala. Treba ukazati u sadanjem trenutku i na težinu problema za plasman bukovih sortimenata. Tvornica šper-ploča prestala je radom početkom 1968. godine. Poduzeća drvne industrije na području Like ´maju visoke obaveze prema fondovima društveno -političkih zajednica i prema Šumskom gospodarstvu, radi čega smo u VI mj. obustavili isporuku sirovine poduzećima drvne industrije. Sada se ponovo isporučuje sirovina DliP-a. Također u SRH imamo nerazvijenu kemijsku preradu na bazi bukovine, a zatim kolebanja i oscilacije u izvozu robe na vanjsko tržište. Sve to nameće da se radna organizacija elastičnije ponaša u tehnologiji rađa i u proizvodnoj politici i drugo da intenzivno prati tuzemno i vanjsko tržište u cilju osiguranja plasmana proizvedene robe. Prema tome u uslovima društvene i privredne reforme, sve slobodnijeg djelovanja ekonomskih zakona ponude i potražnje, treba u punoj mjeri .respektirati zahtjeve tržišta. To je moguće postići sinhromizacijom proizvodnje, stručnim ajnlegovan´em i kvalitetnijom obradom drvnih sortimenata, kao i poštivanjem rokova koji se sa kupcima utvrđuju. U vezi sa time, pred neposrednim proizvođačima, stručnim i rukovodećim kadrovima, stoji neposredan i odgovoran zadatak, na sprovođenju ovih zadataka, a pred komercijalnom službom da sistematski izučava i prati tržište za osiguranje plasmana proizvedene robe. 3. Investicije a) Tehničke investicije Jedan od značajnih zadataka na području usmjeravanja proste i proširene reprodukcije, bio je izgradnja šumskih komunikacija. U izdvajanju većih sredstava u amortizaciju na vrijednost šuma i u fondove, radni kolektiv, u izvjesnim periodima svjesno je vršio samoodricanje. Svjesni veličine zadataka na izgradnji komunikacija i drugih građevinskih objekata, već na početku osnovan je pogon građevinarstva sa ciljem da u vlastitoj režiji izvodimo radove, brže i jeftinije. Također je organizirana i grupa za izradu projekata za šumske komunikacije. U proteklom periodu izgrađeno je 146 km šumskih komunikacija ili prosječno 21 km godišnje. Utrošena sredstva iznose 2,2 milijardi din. ili prosječno po 1 km 15 0 mil/din. U 1968. godini prema planu, treba izgraditi cea 43,0 km šumskih komunikacija uz ulaganja od 441,0 mil/din. Otvorenost na 1000 ha ekonomskih šuma dolazi 5,8 km, a na sveukupne šumske površine na 1000 ha dolazi 2,2 km šumskih cesta. Otvorenost šuma 1967. godine veća je za 30l0/o u odnosu na 1981. godinu. Otvorenost je tretirana sa stanovišta izgrađenih šumskih komunikacija i nisu uzete u obzir sacbraćajnice javnog karaktera (ceste i žepezničke pruge). Mehaniziranju proizvodnje u svim djelatnostima posvećena je značajna pažnja u razvojnom periodu radne organizacije. Za nabavu opreme (motorne pile, dizalice, traktori, motorna i druga vozila, stočna sprega i dr.), uloženo je 732,0 mil/din. Dostignuti stepen u mehaniziranju proizvodnje izgleda ovako: — u prvoj fazi, sječa i izrada lOO´Vo — u drugoj fazi, privlačenje 60 %> — u uzogjnim radovima i rasadničkoj proizvodnji 50"/»i — u građevinarstvu, radovi su m&hanizirani 80n/o. Također je oformljena i radna jedinica za popravljanje i održavanje mehaničkih sredstava. Analizirajući raspoložive kapacitete mehaničke opreme u odnosu na proizvodne zadatke, dolazi se do zaključka da je osiguran veći stepen mahaniziranja proizvodnje u odnosu na iznesene podatke, posmatramo sa stanovišta većeg i racionalnijeg korištenja raspoloživih kapaciteta i boljeg održavanja mehaničkih sredstava. U cilju efikasnijeg korišćenja tehničkih sredstava nužno je osposobljavati rukovodioce mašina i strojeva i utvrditi stimulativne kriterije za nagrađivanje radnika prema radu. Za puni je korišćeinje kapaciteta mehaničkih sredstava, treba permanentno pratiti i analizirati efekte koji se njihovom primjenom ostvaruju. b) Biološke investicije Zadaci na rekonstrukciji i obnovi šumskog fonda, obzirom na njegovu strukturu i potencijalne mogućnosti za osvajanje no1vih površina, premašuju materijalne mogućnosti radne organizacije. U izvještajnom periodu, izvršeni su uzgojni radovi na površini od 20.229 ha. Od toga otpada: na pošumljavanje 9:o/o, njegu sastojina 47 *Vo i na melioraciju 44l0A>. Također je podig 411 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 82 <-- 82 --> PDF |
nuto 1.174 ha, brzorastućih kultura četinjara. Ovo je jedan cd većih objekata ove vr--te u zemlji. Uložena sredstva za uzgojne radove, brzorastuće kulture četinjara i dr. iznose 1.504 m´-l/din, od čega dolazi na Investicije 747 mil´din, (uzgoj i brzerastuće kulture) a 757 mil/dim za pokriće troškova uređivanja i održavanja šuma (čuvari, zaštita i služba uređivanja). Za podizanje brzorastućih kultura četinara, korišten je kredit Jugoslavenske poljoprivredne ban´^e u iznosu od 280,8 mil. din, odobren pod povoljnim uvjetima w, rok otplate nakon 15 godina, kamatu 3"/o i vlastito učešće radne organizacije sa 30.Vo, U protekle tri godine, značajno mjesto zauzima unapređenie i proširenje rasadničke .proizvodnje. U rasadnicima se nalazi 8.2 mil kom sadnica četinara što podmiruje i više od naših sađamjih potreba. Podignuta je i sjemenska plantaža na površini od tri ha crnog i bijelog bora. prva ove vrste u zemlji. Prilikom osnivanja Šumskog gospodarstva, velike površine šuma nisu b:le uređene, iu smislu pozitivnih propisa o sastavlian´u šumsko privrednih osnova. Preko 70.000 ha imalo je primitivne i aproksimativne uređajne elaborate, poznate pod imenom »dugoročne "snove«, koje radi s"0j´ih osnovnih manjkavosti, nisu mogle služiti kao podloga (šumsko privredne osnove) naprednom gospodarenju. Prema tome. bilo je potrebno, da se hitno priđe c-i´iivaniu vlastite službe za uređivanje šuma. Za sve gospodarske jedinice sač´njene su šumsko privredne osnove, a sada se radi na redovnoj lO-godišnjoj reviziji svih onih osnova, kojima ističe rok važenja. Godišnje je tim radovima obuhvaćeno 18.0-00—25.000 ha. Od 1961—1967. godine izvršeno je raznih uređajnih elaborata za površinu od cea 176.000 ha, ođ čega novih osnova za 59.069 ha. Intenzivnija djelatnost na području lovne privrede započeta je u 1964. godini, formiranjem radne jedinice »Centra za lovnu privredu«, čija je osnovna djelatnost područje lovstva i lovnog turizm-v Podignuta je fazanerija, kapaciteta 15.000 kom fazana i poljskih jarebica. Ovaj objekat opremljen je savremenom tehničkom opremom. U podizanje fazanerije uloženo je 65,0 mil. din od čega 20.0 mil. dim za opremu, a 45 0 mil din za građevinske radove i dovod električne energije. U izgradnji objekta, korišten je kredit od 25 n ´! d;n kod Jugoslavenske poljoprivredne banke. Prva znatnija devizna sredstva iz lovnog turizma ostvarena su u prošloj godini u iznosu od 16 mil deviznih dinara. U 1968. godini očekuje se da će se iz lovnog turizma ostvariti oko 25 mil deviznih dinara. Na području ostalih šumarija intenzivnije se radi na lovnoj privredi u šumariji T. Korenica u lovištima »Laudonov Gaj« i >Lička Plješivica«, gdje postoje dobri uvjeti za razvoj lovne privrede. Lovište »Laudonov Gaj« ima fazaneriju koin rad: već više godina s kapacitetom od 2—3.000 kom fazanske divljači. Postoji prijedlog da se proizvodnja divljači za ovo lovište vrši u fazaneriji u Gospiću što bi znatno smanjilo troškove proizvodnje. Lovište »Lička Plješivica« bogato je kvalitetnom srnećorn divljači, čije je brojčano stanje znatno poraslo, tako da ovo lovište ima dobre uvjete za plansko iskorištavanje. Na području ostalin šumarija za sada se intenzivnije ne radi, iako postoje objektivne mogućnosti za intenzivniji rad. c) Naučnoistraživački rad Naučnoistraživačkim rađorn i njegovom primjenom šumarstvo Like počima se baviti, tek osnivanjem Šumskog gospodarstva. Na principima suvremenih dostignuća nauke u šumarstvu, putem instituta i zavoda izrađene su slijedeće studije: — perspektivne mogućnosti proizvodnje industrijskog drveta na području Like; — istraživanje proizvodnosti i načina gospodarenja za šume Plješivice; — istraživanje i kartiranje tipova šuma i šumskih staništa za šumarije: Vrhovine, Perušić i Otočac; — studija o bonitetnim razredima i ekenomskom kapacitetu lovišta, sjevernog i južnog Velebita i M. Kapele; i — elaborat za podizanje 2.000 ha brzorastućih kultura četinjara; Za naučni rad utrošeno je cea 50,0 mu dinara. U radnoj organizaciji, organiziran je Centar za uređivanje, projektiranje i unapređenje proizvodnje, koji ima zadatak da se svestranije i studioznije bavi, proučavanjem prakse i primjenom naučnih dostignuća. Na stručnim ekskurzijama u cilju proširenja znanja i izmjene iskustava, boravilo je 28 radnika u inostranstvu (stručni kadrovi). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 83 <-- 83 --> PDF |
d) Društveni standard Radna organizacija u periodu osnivanja raspolagala je malim stambenim prostorom, i gotovo se našla bez radničkih nastambi, društvene prehrane, HTZ opreme i drugih neophodnih uslova za normalan rad radnika. JTrebalo je uložiti ozbiljne napore i sredstva na stvaranju tih uslova za radnog čovjeka u radnoj organizaciji. Sistematska briga i kontinuirano usmjeravanje sredstava u društveni standard, pod iglo je na viši nivo uslove rađa u radnoj organizaciji. U tom periodu, uloženo je u izgradnju 44 stana 237,0 mil, a u isto vrijeme je radna organizacija odobrila 39torici radnika kredit u iznosu od 47.0 mil din za individualnu stambenu izgradnju, za HTZ opremu (zaštitna sredstva radnika), dosada je uloženo 101,0 mil din. Na širokoim frontu šumskih radilišta podignuto je 20 montažnih radničkih nastambi, uz 10-tak manjeg kapaciteta u vlastitoj režiji radnih jedinica. Centralno radilište u Željeznom polju, po svom kapacitetu, smještaju, snabdijevanju i dr. spada u red bolje uređenih radilišta u šumarstvu u SRH. Također je adaptacijom postojećeg objekta, izgrađeno odmaralište u Karlobagu, kapaciteta od 22 ležaja. I pored uloženih sredstava u društveni standard, javljaju se i dalje problemi smještaja i prehrane radnika na manjim radilištima u eksploataciji šuma i na radilištima (izgradnji šumskih komunikacija) kao i osiguranje stanova za jedan broj radnika, gdje treba naći rješenje u ovoj i narednoj godini. 4. Formiranje i raspodjela ukupnog prihoda, dohotka i financiranja Svi elementi ukupnog prihoda u proteklom periodu imali su stalnu tendencu porasta. Na povećanje ukupnog prihoda, i dohotka utjecalo je više faktora: povećanje proizvodnje i produktivnosti rada, povećanje cijena proizvodima i repromaterijalu, bolje korištenje drvnih masa i si. Naročito se bilježe pozitivna kretanja u formiranju i raspodjeli ukupnog prihoda u periodu Reforme (1965—1967). Ukupan prihod porastao je sa 1.747 mil din 1961. na 4.062 mil, 1967. godine (naplaćena realizacija), što je za 2,3 puta više. Dohodak je porastao sa 497 mil 1961. na 1.581 mil 1967. godine, ili za 3,2 puta više. Amortizacija na osnovna sredstva i na vrijednost šuma po kriteriju, naplaćene re alizacije porasla je sa 176 mil 1961. ina 894 mil 1966. odnosno na 685 mil 1967. godine, ili za 5,2 puta više, odnosno za 3,9 puta više. Sredstva investicionog održavanja porasla su sa 9 mil 1961. na 107 mil 1967. godine, ili za 12 puta više. Dio dohotka unesen u fondove radne organizacije porastao je sa 21 mil 1961. na 268 mil 1967. godine, ili za 12,8 puta više. Osobni dohoci (bruto) porasli su sa 472 mil 1961. na 1.301 mil 1967. godine, ili za 2,8 puta više, dok su neto prosječni osobni dohoci po jednom zaposlenom radniku mjesečno porasli sa 20.000 din 1961. na 75.000 din 1967. godine, ili za 3,7 puta više. Formirana amortizacija na osnovna sredstva i na vrijednost šuma za analizirani period obračunata je i iznosi 3.480 mil, a sredstva unesena u fondove iznose 1.080 mil din. Iz ovoga se jasno može zaključiti da je radna organizacija vodila pravilnu politiku, vodeći računa u prvom redu o povećanju sredstava za prostu i proširenu reprodukciju, te jačanju poslovnog fonda, a unutar njega fonda obrtnih sredstava. Također su rasli i osobni dohoci u skladu sa porastom proizvodnje i dohotka. Poslovni fond porastao je sa 1.033 mil 1961. na 7.237 mil 1968. godine, ili za 7 puta više. Na visok porast poslovnog fonda pored ulaganja investicionih sredstava utjecala je i izvršena revalorizacija osnovnih sredstava 1962. i 1966. godine, kao i uknjižene ceste 1966. godine u ukupnom iznosu od 3.506 mil/din. Vrijednost šuma (drvnog fonda) iznosi 46.220 mil din. Obrtna sredstva imaju vrlo .značajnu funkciju u realizaciji cjelokupne poslovne i proizvodne politike radne organizacije. Radi toga daje se pregled o kretanju obrtnih sredstava: u 000/dim vremenski izvori obrt. sred. period 30. 6. 1968. 31. 12. 1960. početni fond obrt. sredstava 9.634 625.000 krediti za stalna obrtna sredstva 20.000 300.000 krediti za povrem. obrtna sredstva 30.000 450.000 Ukupno : 59.634 1.375.000 413 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Ovaj pregled pokazuje da smo imali visok porast obrtnih sredstava. U tome je naročito pozitivno povećanje poslovnog fonda (fonda vlastitih obrtn´h sredstava) koja iznose 625 mil´din. Na znatno povećanje kredita za povremena obrtna sredstva najveći utjecaj imaju visoka potraživanja oid kupaca, zatim povećana proizvodnja, oscilacija u proizvodnji, te veličina zaliha nedovršene i dovršene proizvodnje, kao i nizak koeficijent obrtaja u 1967. godini koji je iznosio 2,64, što je enorm.no za šumsku proizvodnju. Ocjenjuje se da bi koeficijent obrtaja trebao biti 5 ili oko 70 dana trajanja pojedine faze (ciklus od proizvodnje do naplate). Uz ove uvjete, te korištenjem vlastitih i trajnih obrtnih sredstava, radnoj organizaciji, potrebna su povremena obrtna sredstva od 150,0 mil/d:n. Postignuti koeficijent pet obrtaja, doveo bi do ekonomičnijeg poslovanja, smanjenjem troškova kroz kamatu i sudske troškove. Potraživanja cd kupaca (drvna industrija Like i Tvornica celuloze Plaški) imaju tendencu porasta, naročito u drugom polugodištu prošle i prvom polugodištu ove godine. Neusklađeni odnosi potraživanja s jedne i obaveze prema dobavljačima s druge strane imaju za posljedicu da radna organizacija sa zakašnjenjem isplaćuje osobme dohotke radnicima, te da koristi povremene kredite kod banke uz kamatu od 3—7,5 !´/o. Provedeni kliring u prvom polugodištu ove godine, dao je nepovoljne rezultate za radnu organizaciju radi nelikvidnosti drvne industrije i Tvornice celuloze Plaški. Radi toga, naročito u pretekla tri mjeseca, poduzeto je na širokom frontu niz mjera uključujući i obustavu isporuke robo poduzećima koja nisu likvidna u cilju poboljšanja likvidnosti radne organizacije. Ove mjere dale su vrlo pozitivne rezultate. Od 15. 5. do 10. 8. tekuće godine naplaćeno je 1,007,0 mil din ili 55 l0/o u odnosu na ukupno naplaćenu realizaciju u proteklih nešto više od sedam mjeseci. To je omogućilo da su isplaćeni osobni dohoci i materijalni troškovi za 6 mjeseci, a u planu je da se osobni dohoci za VII mj. isplate do 20. 8. ove godine. Također, su isplaćena i sredstva radnicima na ime karte K-15 za 1967. godinu. Potraživanja od kupaca sada iznose 984,0 mil din, a obaveze prema dobavljačima 291,5 mil din. Prema tome, potraživanja su smanjena za 134,0 mil. a obaveze prema dobavljačima ja 129,0 mil din, prema stanju po završnom računu. Odobren je kredit za komunikacije i nabavu opreme u iznosu od 170,0 mil din od Jugoslavenske poljoprivredne banke, čija je realizacija u toku. Investiciona ulaganja smanjena su za 150,0 mil dinara, prema planu za 1968. godinu. Ove mjere imale su pozitivan utjecaj na povećanu likvidnost radne organizacije i ažurnije izvršavanje obaveza prema kolektivu, dobavljačima i društvenoj zajednici. Realizirani krediti za osnovna sredstva kod banaka, krajem 1967. godine iznosili su 451 mil dim, od kojih je otplaćeno 155 mil. Godišnji anuitet prema rokovima otplate za 1968. godinu iznosi 37,2 mil din. Usavršavanju sistema raspodjele dohotka i osobnih dohodaka radnika, utvrđivanju kriterija o uvjetima privređivanja radnih jedinica, dato je značajno mjesto u proteklom periodu, kako bi principi raspodjele prema radu, bili u skladu sa osnovnim društvenim intencijama i interesima radne organizacije. U razradi sistema unutrašnje raspodjele ponekad je bilo i još uvijek ima. kampanje u radu, površnosti i improvizacije. U tome se javljaju jednostrana gledanja, odnosno gubi se iz vida uloga radne jedince, a istovremeno uloga i mjesto radne organizacije, kod usmjeravanja proste i proširene reprodukcije u sistemu raspodjele dohotka na principima samoupravljanja i razvojnih tendencija, radne jedinice i radne organizacije kao cjeline. Raspodjela dohotka, kao i usmjeravanje sredstava u prostu i proširenu reprodukciju, dosta realno i stimulativno smo postavili u 1968. godini. Također, se radi na analitičkoj procjeni radnih mjesta, na dogradnji normi i cijena, odnosno utvrđivanju satnice za radove u proizvodnji, te na usklađivanju odredaba Pravilnika o raspodjeli dohotka i osobnih dohodaka sa internim aktima i zakonskim propisima. Ove izmjene bit će predložene organima upravljanja u drugoj polovini IX mjeseca na usvajanje. 5. Organizacija, samoupravljanje i kadrovi Prije osnivanja Šumskog gospodarstva na području Like djelovalo je 16, a u vrijeme osnivanja 10 šumarija sa statusom ustanova sa samostalnim financiranjem. Osnivanjem poduzeća ipomenute šumarije dobile su status radne jedinice. Na principima djelatnosti radne organizacije i izgradnje njene fizionomije došlo 414 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 85 <-- 85 --> PDF |
je do promjena u organizaciji radnih jedinica. Šumarija Karlobag spojena je sa šumarijom Gospić. Formirane su nove radne jedinice: Pogon za građevinarstvo, Pogon za plantažiranje, radna jedinica za mehanizaciju i održavanje i radna jedinica Centar za lovnu privredu. Kvalitetne promjene izvršene su i u organizaciji radne jedinice Zajedničkih službi, kao i na financijsko- knjigovodstvenim poslovima u radnim jedinicama i radnoj organizaciji. Organizirana je proizvodna kontrola u radnim jednicama, a financijska na nivou poduzeća. Radne jedinice (šumarije) formirane su na teritorijalnom, a ostale na funkcionalnom principu. Danas imamo ukupno 15 radnih jedinica. Odnosi unutar radne organizacije regulirani su Statutom i drugim normativnim aktima, te godišnjim planovima i Pravilnicima o raspodjeli dohotka i osobnih dohodaka radnika. U mehanizmu neposrednog i posrednog samoupravljanja, radna organizacija bilježi uspon, naročito u periodu poslije 1964. godine. Od 1964. godine najviši neposredni organ upravljanja je Zbor radnika radne zajednice, a također funkcioniraju na nivou poduzeća Radnički savjet i Upravni odbor, sa odgovarajućim komisijama, a u radnim jedinicama savjeti radnih jedinica. Ocjenjujući po pripremama sjednica, sadržaju rasprava i kvaliteti prihvaćenih zaključaka i odluka, dolazi se do zaključka da imamo razvijen sistem samoupravljanja na nivou radne organizacije. Praksa je pokazala da tamo gdje se ne vrše kvalitetne pripreme i gdje je manjak aktivnost društveno-političkih organizacija i rukovodećih kadrova, nemamo razvijeno samoupravljanje. Primjeri pokazuju da smo putem dobro pripremljenih zborova radnika imali veliki interes za raspravu o bitnim pitanjima, gjdje su zauzimani stavovi za daljnje unapređenje poslovanja radne jedinice i radne organizacije. Činjenica je da se nalazimo na takvom stupnju razvoja, gdje trebaju demokratski i samoupravni odnosi doći što neposrednije do izražaja u proizvodnoj i poslovnoj politici radne organizacije. Školovanju kadrova i podizanju kvalifikaciome strukture radnika, radna organizacija dala je vrlo značajno mjesto u proteklom periodu. Ovu konstataciju potvrđuju slijedeći podaci: od ukupno zaposlenih 1160 radnika 1961. godine na visoku i srednju stručnu spremu dolazi 28´Vo, a u 1968. godini od 1276 zaposlenih radnika dolazi 39»/». U proteklom periodu (1961—1967) poduzeće je stipendiralo na visokim, višim i srednjim školama 110 polaznika. Od toga broja stipendirano je 30 studenata na šumarskim fakultetima, 23 na srednjim šumarskim školama, 10 na ekonomskom fakultetu, visokoj privrednoj, višoj komercijalnoj i srednjoj ekonomskoj školi, 5 na pravnom fakultetu, višoj upravnoj i kadrovskoj školi, 7 na višoj i srednjoj građevinskoj školi i 2 polaznika ,na srednjoj mašinskoj školi. Od ukupnog broja stipendista 20 radnika je na doškolovanju i četvorici šumarskih inženjera odobren je postdiplomski studij. Kroz kurseve i seminare, organizirane unutar radne organizacije prošlo je ukupno 318 radnika, od kojih je 130 dobilo spremu KV, a 60 PKV radnika. Ostali radnici osposobljeni su za vođenje poslova na određenim radnim mjestima. Za osposobljavanje radnika uvedena je stalna praksa, održavanja kurseva i seminara u roku zimskih mjeseci kada je smanjena proizvodnja. Uveden je pripravnički staž u radnoj organizaciji. Sada je zaposleno 18 pripravnika (šumarski inženjeri zatim šumarski i ekonomski tehničari). 6. Poduzeće u Reformi Donošenjem odluke o privrednoj i društvenoj Reformi 1966. godine, šumska privreda našla se je u povoljnijim uvjetima privređivanja u odnosu na raniji period. Izvršene su izmjene u primarnoj raspodjeli (povećanje cijena drvnim sortimentima) i izmjene u sekundarnoj raspodjeli (raspodjela između privrede i društva). Ove promjene imale su za cilj, izjednačavanje uvjeta privređivanja sirovinske i prerađivačke industrije. Postavke Reforme i aktivnost u proteklom periodu imperativno su zahtijevali, dogradnju privrednog sistema, postepenu liberalizaciju tržišta i cijena, povećanje proizvodnje, dohotka i proizvodnosti rada, te brži razvoj demokratskih i samoupravnih odnosa na svim nivoima. Rukovodeći se tim principima, radna organizacija, već na početku (VII mj. 1965. godine), donijela je program mjera na planu aktiviranja unutarnjih rezervi i potpunijeg sprovođenja proizvodne i poslovne politike. O postignutim efektima u tom periodu u odnosu na 1964. godinu pokazuje slijedeća tabela: 415 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Komparativu Godina Ukupan prihod Dohodak Am 1964. 3.018 1.033 1965. 3.830 1.535 1966. 4.786 1.825 1967. 4.062 1.581 Indeks 67:64 135 153,5 Komparativni odnosi pokazuju uspon i razvojnu tendencu u poslovanju radne organizacije, te nisu potrebni posebni komentari. Promatranja su interesantna i sa drugog stanovišta o kretanju akumulativnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja. Akumulativnost mjerena (odnosom neto produkt — osobni izdaci na teret materijalnih troškova — osobni dohoci neto. kroz ukupan prihod puta 100) po godinama i- mala je tendencu porasta od 22,3 (1961.) do 40,0 (1965.), a 1967. godine 21,7B/o. U 1967. godini imali smo nepovoljno djelovanje radi visokih potraživanja od kupaca. Ekonomičnost poslovanja mjerena odnosom ukupnog prihoda i troškova poslovanja, kretala se od 1,14 (1961) do 1,64 (1967. god.). Rentabilnost mjerena odnosom troškova obrazovanja kadrova plus Am. IIosobni dohodak bruto kroz ukupan prihod puta 100 kretala se od 17,5«Vo (1961.) do 45,8"J/o (1967. godine). U sadanjoj fazi našeg samO´Upravnog i demokratskog razvitka, poseban značaj ima govor druga Tita, održan na VI kongresu Sindikata Jugoslavije i usvojene smjernice na sjednici Predsjedništva i Izvršnog komiteta CK SKJ o najvažnijim zadacima Saveza komunista u razvijanju sistema društveno-ekonomskih i političkih odnosa. Nakcn donošenja smjernica, Radnički savjet na svojoj sjednici, usvojio je akcioni program, kojim treba potpunije osigurati izvršenje plana u 1968. godini. Društvenopolitičke organizacije (sindikat i SK) u to vrijeme nisu pokazale neku veću aktivnost na razradi i konikretizaciji smjernica i povećanju mobilnosti članova u praktičnim akcijama. U sadanjem trenutku, neophodno je osigurati veći stepen jedinstva ka.ko u organizacijama SK, tako i u sindikatu, organima upravljanja i čitavom kolektivu. Kada ovo ističem imam u vidu pojave, gdje se daju ocjene izvan SK, Sindikata i organa pokazatelji (u mil. st. din) Bruto I i II Fondovi Društv. izdvaj. osobni dohoci 443 193 542 709 272 677 894 235 762 685 268 604 154,5 158.4 111,5 upravljanja o poslovnoj politici, o u.:i?jehu ili neuspjehu poduzeća, radne jedinice i pojedinca,, a ne predlažu rješenja, programi i akcije. Diskusije izvan postojećih institucija i društveno-političkih organizacija su štetne i u suprotnosti su sa usvojenim stavovima i smjernicama CK SKJ, kao i zahtjevima i ciljevima Reforme. Radi toga imperativno se nameće da se poveća aktivnost i odgovornost svih činioca u radnom kolektivu na sprovođenju programa mjera i akcija koje su u duhu smjernica razrađene i usvojene u cilju izvršenja planskih zadataka i bržeg razvoja samoupravnih odnosa u radnoj organizaciji. * II. NEKA PITANJA DALJNJEG RAVOJA Za analizu i obradu tendencija razvoja, naročito u šumskoj proizvodnji, potrebna su prethodna istraživanja studije i analize, koje se, osim nekih, ne posjeduju. U toku je izrada projekcije dugoročnog razvoja šumarstva Jugoslavije do 1985. godine, u sklopu koje će biti izrađena i detaljnija koncepcija razvoja naše radne organizacije. Radi toga, u ovom dijelu bit će istaknuta samo neka pitanja razvojnih tendencija radne organizacije. 1. Unapređenje šumskog fonda Kao generalni cilj postavlja se uzgoj visokih šuma sa takvim vrstama koje će najbolje koristiti potencijalne produktivne mogućnosti zemljišta, uz takve metode gospodarenja koje će proizvesti najbolji i najveći prirast drvne mase. Metode, obim i dinamika radova na postizanju postavljenog generalnog cilja, u direktnoj su ovisnosti sa karakterističnom situacijom, odnosno, dijagnozom postojećeg stanja na terenu. 416 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Analizom stanja šumskog fonda utvrdili smo slijedeće: — veliki udio degradiranih visokih šuma 21.552 ha ili 8,188/o; — veliki udio šuma pan jača. 110.190 ha ili 41,82 «V»; — veliki udio neobraslog šumskog tla 30.931 ha ili 11,72 B/o; — relativno malen udio četinara u ukupnom drvnom fondu, 5,686.620 m3 ili 26,2n/o; — slab kvalitet u strukturi drvne mase očuvanih šuma, jer struktura u godišnjem etatu pokazuje da bukova oblovina učestvuje u bruto masi sa 26,71%. a jelova oblovima sa 52,5 ´°/o. Šumsko gospodarstvo učestvuje u površini šuma čitavog Jugobazena sa 61,2°/», a u drvnoj masi sa 33,5 "Vo. Odnos; lišćara spram četinara u Jugobazenu je 53:47, a kod nas taj odnos je 74:26. Sa godišnjim tečajnim prirastom učestvujemo sa 36,5*/o. a sa etatom učestvujemo sa 34°/o. Svi ovi podaci ukazuju na našu trenutno nepovoljnu situaciju prema prosjeku jugobazena, a istovremeno ukazuju i na ciljeve, koje moramo dostići, ako želimo postići rezultate koji odgovaraju današnjem prosjeku Jugobazena. U vezi sa time u narednih deset godina, na rekonstrukciji i obnovi šumskog fonda, kao i na osvajanju novih površina, treba poduzeti slijedeće: — popraviti stanje u degra diranim šumama, njihovim poboljšanjem na površini od cea 9.000 ha; — izvršiti konverzije, očetinjavanjem i oslobađanjem četinara, na mezofilnim panjačama na površini od cea 26.000 ha; — unošenje sadnica u visoke šume i osvajanje novih površina na površini od cea 5.000 ha; — povećati drvni fond četinara na cea 7,000.000 m3; — smanjiti drvni fond lišćara na 14,000.000 m3 ili ga barem kroz cijelo vrijeme trajanja razvojnog perioda održati na istom, današnjem nivou. Ovi ciljevi mogu se postići, ako se poduzmu takve mjere koje će garantirati izvršenje trenda razvoja prema predviđenom planu. Osim toga, odnosi između sredstava dobivenih iskorištavanjem šuma i sredstava potrebnih za prirodnu regeneraciju šuma. prostu i proširenu reprodukciju, moraju se izbalansirati, tako da osiguraju financiranje svih mjera za dostignuće postavljenih ciljeva, jer ma kakva bila veličina optimalno utvrđenog etata ona mora biti uvijek u korelaciji sa odgovarajućim obimom potrebnih šumsko-kulturnih zahvata — i sa ekonomskom snagom radne organizacije. S druge strane to znači da volumiinozmii obim sječa (najveći mogući etat) pokriven adekvatnim obimom šumsko -kulturnih radova povlači automatski za sobom i jačanje ekonomskog potencijala radne organizacije i njenu ekspanzionu moć. Izvršenje ovih zadataka vezano je i za osiguranje kvalitetnog sadnog materijala. Sadašnja rasadsnička proizvodnja, po svom kapacitetu i primjeni modernih metoda u proizvodnji, omogućava realizaciju uzgojnih zahvata u narednom periodu. 2. Lovna privreda Za intenzivniji razvoj lovne privrede na području radne organizacije, potrebno je u narednom periodu poduzeti slijedeće mjere: — djelatnost na području lovstva treba objediniti u jednu cjelinu, koja bi obuhvatila sva lovišta radne organizacije; — izabrat: objekte, koji obzirom na ekološke i geografske uvjete omogućuju optimalnu proizvodnju divljači i razvoj lovnog turizma; — izgraditi potrebne lovnotehničke objekte na svim odabranim objektima; — povećati proizvodnju na 20.000 kom fazana i poljskih jarebica, kao i površinu lovišta na 15—16.000 ha na području novoosvojenih površina plantaža i intenzivnih kultura. Povećanjem proizvodnje pernate divljači povećao bi se priliv deviznih sredstava u narednom periodu na 50—60 mil. deviznih dinara godišnje; — organizirati lovočuvarsiku službu, preko postojeće službe na čuvanju šuma. U cilju sprovođenja ovih mjera, treba izraditi program razvoja lovne privrede ma području radne organizacije do kraja 1968. godine. Izvršenjem postavljenih zadataka stvorile bi se ekonomske mogućnosti, da lovna privreda posluje rentabilno i da zauzme odgovarajuće mjesto u sklopu šumske privrede na području Like. 3. Otvaranje šuma Za prvu fazu otvorenosti (komunikacije za kamionski prijevoz) potrebno je, pored izgradnje koja je u toku (43 km) 1 narednih pet godina (do 1973. god.) izgraditi još 160 km šumskih komunikacija ili godišnje 32 km, uz ulaganja cea 500 rail, din godišnje. Predviđeni tempo izgradnje je neophodan, jer se mora osigurati normalan proizvodni proces i omogućiti optimalnije korištenje prirasta drvne mase. Time bi 1973. godine imali 780 km šum. komuni |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 88 <-- 88 --> PDF |
kacija ili otvorenost 7,3 km´1000 ha ekonomskih šuma. odnosno 3,0 km/10000 ha na -ukupne površine šuma. U drugoj fazi od 1974. do 1985. godine predviđa se izgradnja daljnjih 600 km šumskih cesta i vlaka ili godišnje oko 50 km. Prema tome 1985. godine imali bismo otvcrenost 13,1 km´1000 ha ekonomskih šuma, odnosno 5,3 km 1000 ha ukupne šumske površine, a to znači da bi se približili evropskom prosjeku otvorenosti. Izgradnjom komunikacija u drugoj etapi znatno će se smanjiti troškovi poslovanja (naročito u eksploataciji, a također i na rekonstrukciji i obnovi šumskog fonda). 4. Naučno istraživački rad i racionalizacija proizvodnje Istražvomje je jedan od značajnh faktora u razvoju svake privrede. Budući se na krivim pretpostavkama ne može uspješno zaključivati, i dalje razvijati, potrebno je u naš rad unijeti maksimum objektivizacije. mjerenja i naučnih interpretacija svih pojava. U narednom periodu pred radnom organizacijom stoje zadaci na planu istraživačkog rada: — kompletno tipološko kartiranje cijelog područja šumskog gospodarstva u mjerilu 1:25.000 sa izradom: geološke, pedološke, klimatološke i fitocenološke karte; — kompletno utvrđivanje produktivnih sposobnosti naših šumsk´h zemljišta sa utvrđenjem najpovoljnijeg načina gospodarenja za svako stanište; — redoviti rad na inventarizaciji drvnog fonda (kontinuirana inventarizacija) na bazi statističkih metoda visoke preciznosti; — izrada ekonomske dokumentacije za sve zahvate u budućnosti bilo to na polju investicione izgradnje, nabave opreme i mehanizacije, racionalizacije tehnoloških postupaka itd.; — u periodu 1968/69. godine, treba izraditi dugoročnu projekciju razvoja šumske privrede na području L:ke do 1985, godine. Također treba izraditi plan za školovanje kadrova i podizanja na viši nivo kvaliifikacione strukture radnika do 1970. godine. U tu svrhu bit će potrebno osigurati sredstva za rad istraživačkog centra s tim da se utvrdi stopa izdvajanja iz dohotka kako bi taj rad bio osiguran na dulji rok i reguliran pravilnikom. Ekstenzivan razvoj našeg dosadanjeg privređivanja dostigao je svoju tolerantnu granicu i ako ne želimo, u novim uslovma, zaostajati moramo prići intenzifikaciji i racionalizaciji poslovanja, a to znači jačanju proizvodnih procesa, poboljšanju teh nologije i organizacije rada, da se sa manjim brojem zaposlenih i uz manja ulaganja u proizvodnom procesu dostignemo postavljene ciljeve. Da bi se svi ti procesi ubrzali nužno je, sagledati sve one faktore, u konkretnim izmjerenim veličinama i utvrđenim statističkim parametrima, kako bi se naša aktivnost pravilno usmjerila na ključne i, za p.oizvodnju odlučujuće zahvate. Bez dubljeg ulaženja u detaljne analize, možemo već sada konstatirati, da će se naši napori u tom pogledu morati usmjeravati na slijedeću problematiku: — utvrđivanje optimalnih proizvodnih kapaciteta, njihovo aktiviranje i potpuno korištenje naročito na području mehanizacije (koja se do sada nije povoljno i pravilno koristila); — korištenje i pravilno oblikovanje predmeta rađa (u našem slučaju optimalno prikrajanje drvnih sortimenata itd.) pri čemu treba naročitu pažnju posvetiti konkretnim zahtjevima tržišta. Osim toga, racionalizacijom proizvodnih procesa, koristiti sirovinu tako, da se sav šumski otpadak (škart) svede na minimum,; — pravilno korištenje radnog vremena i sinhronizacija svih faza rada u proizvodnom procesu, pri čemu naročitu pažnju posvetiti izučavanju normiranja, programiranja, lančanog sistema rada, u konkretnoj šumarskoj praksi, sa težnjom da se na minimum svede gubitak rada i radnog vremena ; — poboljšati korištenje pratećih usluga, uvođenjem mehanografije i korištenjem kibernetike (konpjuteri), naročito u službama računovodstva, analize i statistike. Sva ova i druga pitanja perspektivnog razvoja, treba konkretizirati, utvrđujući veličine i odnose, putem statistiičko-matematskih metoda, vodeći pri tome računa o tendencijama i ciljevima privredno-ekonomskog razvoja zemlje, te mikro-i makroproizvodnog razvoja. 5. Sistemska i druga pitanja u šumarstvu, čija rješenja treba očekivati u narednom periodu Izraženi su zahtjevi u smjernicama i na VI kongresu Sindikata Jugoslavije, da se privreda rastereti, veličine društvenih izdvajanja (doprinosa), tj. da se uspostave odnosi 70.W/o kakvi su bili 1966. godine, nakon Reforme. Time bi privreda dobila više sredstava za ulaganja u prostu i proširenu reprodukciju. Predviđa se smanjenje kamate na poslovni fond, a poslije 1970. godine, njeno potpuno ukidanje, što u našem slučaju, godišnje iznosi 42,0 mil. din. 418 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 89 <-- 89 --> PDF |
zatim smanjenje kamate na kredite, doprinosa na investicije (energetika), smanjenje doprinosa za vodoprivredu, za turizam, školstvo i dr. doprinose. Predviđa se znatno povećanje retencione kvote za izvoz robe na vanjsko tržište u cilju stimulacije izvoza, što će omogućiti povećanje deviznih sredstava koja trebaju privredi za nabavu potrebne opreme i repromaterijala za mehaniziranje proizvodnje i održavanje mehaničkih sredstava. Donesen je Zakon o ukupnom prihodu i njegovoj raspodjeli u radnim organizacijama. Ovim Zakonom, predviđa se prijelaz sa naplaćene na fakturiranu realizaciju. Obračun bi se vršio na nivou radne organizacije, zatim su utvrđeni jedinstveni pokazatelji o poslovnim rezultatima i si. Pc+red toga, priprema se donošenje Zakona o planiranju, sa kojim bi se preciznije regulirali principi, metode i nadležnosti, za sve nivoe za razradu i donošenje društvenih ii proizvodno-financijskih planova. Očekuje se izmjena prepisa, kojima se regulira formiranje i trošenje amortizacije šuma, gdje bi trebalo održavanje šuma osiigurati na osnovi vrijednosti godišnje sječe šuma u skladu sa propisima gospodarskih osnova. Također se predviđa da se tačno definira što je privredno područje, pa bi u tom smislu trebalo mijenjati propise Zakona o šumama, jer se smatra da su i neke druge odredbe toga Zakona zastarjele. Za izgradnju šumskih komunikacija banke daju kredit pod nepovoljnim uvjetima (70ffl/o učešća). Postoji mišljenje da bi učešće trebalo iznositi najviše 50!°/<». Također se predlaže da se onemogući nekontrolirani uvoz celuloznog drveta za kemijsku preradu. Društveno usmjeravanje šumske privrede — njeno organiziranje, izgradnja njene materijalne baze i sprovođenje ekonomske politike treba još više uvažavati specifične uslove proizvodnje i uopće privređivanja u ovoj oblasti. Razvoj šumske privrede uvjetovan je razvojem drvne industrije i kemijske prerade drveta. Radi toga, u poslovnoj politici naša radna organizacija mora voditi računa o osposobljavanju prerađivačkih kapaciteta, prije svega na području Like, a zatim i na širem području. Prema tome, potrebna je čvršća poslovno -tehnička i druga suradnja između šumarstva i drvne industrije na tom području, naročito s onim poduzećima koja po svojoj lokaciji, tehničkom nivou i gravitaciji sirovine imaju perspektivu za razvoj. Razumije se da se ti odnosi i kretanja trebaju odvijati na bazi ekonomskog interesa i samoupravnih odnosa. Sve ove mjere i instrumenti ekonomske politike, stavit će radnu organizaciju u povoljniji položaj i uvjete privređivanja, ostavljajući radnom kolektivu više sredstava za prostu i proširenu reprodukciju. Radi toga, je neophodno da se još intenzivnije nastavi aktivnost na izgradnjiusavršavanju unutrašnje organizacije, planiranja, raspodjele, dohotka i osobnih dohodaka, podizanja na viši nivo kvalifikacicme strukture radnika i bržeg razvoja demokratskih i samoupravnih odnosa. U sklopu tih mjera u centru naše aktivnosti treba biti briga o radnom čovjeku, naročito kroz poboljšanje uslova rađa i podizanje društvenog standarda, time da se dostigfcie prosječni osobni dohodak po zaposlenom radniku 100 hiljada dinara 1969, odnosno do 1970. godine. Ovakva politika u proteklom periodu, zahtijevala je zamjenu gotovo čitavog naslijeđenog stanja, instrumentarija ekonomske politike i izgradnju novog, prilagođenog uslovima tržišne privrede, zasnovanog na samoupravljanju i odlučujućoj ulozi proizvođača u određivanju uslova za ostvarenje i raspodjelu dohotka. Izvještajni period nešto više ´od 7 godi^ na, toliko je ispunjen dinamičkim razvojem na koji su imali utjecaj i sve promjene u našoj ekonomskoj politici, radi čega nije bilo moguće da se sva kretanja i manifestacije prezentiraju u jednom izvještaju. Istovremeno radi pomanjkanja analiza i podataka nije bilo moguće u ovom momentu prići kompleksnijem sagledavanju (detaljnoj razradi) perspektivnog razvoja radne organizacije. Izvještaj je pravovremeno dostavljen svim radnim jedinicama na diskusiju (ocjene i primjedbe). Na prošloj sjednici Upravnog odbora, upravitelja radnih jedinica i komisije za raspodjelu izvještaj je prihvaćen u cjelini. Izvještaj o poslovanju, radne organizacije i neka pitanja razvoja pripremio sam na temelju raspoložive dokumentacije (programa, analiza i završnih računa), te konzultacija sa suradnicima, to predlažem Radničkom savjetu da ovaj izvještaj prihvati. Gospić, 16/7-68. Direktor: Nikola Maričić |