DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Analizom stanja šumskog fonda utvrdili smo slijedeće: — veliki udio degradiranih visokih šuma 21.552 ha ili 8,188/o; — veliki udio šuma pan jača. 110.190 ha ili 41,82 «V»; — veliki udio neobraslog šumskog tla 30.931 ha ili 11,72 B/o; — relativno malen udio četinara u ukupnom drvnom fondu, 5,686.620 m3 ili 26,2n/o; — slab kvalitet u strukturi drvne mase očuvanih šuma, jer struktura u godišnjem etatu pokazuje da bukova oblovina učestvuje u bruto masi sa 26,71%. a jelova oblovima sa 52,5 ´°/o. Šumsko gospodarstvo učestvuje u površini šuma čitavog Jugobazena sa 61,2°/», a u drvnoj masi sa 33,5 "Vo. Odnos; lišćara spram četinara u Jugobazenu je 53:47, a kod nas taj odnos je 74:26. Sa godišnjim tečajnim prirastom učestvujemo sa 36,5*/o. a sa etatom učestvujemo sa 34°/o. Svi ovi podaci ukazuju na našu trenutno nepovoljnu situaciju prema prosjeku jugobazena, a istovremeno ukazuju i na ciljeve, koje moramo dostići, ako želimo postići rezultate koji odgovaraju današnjem prosjeku Jugobazena. U vezi sa time u narednih deset godina, na rekonstrukciji i obnovi šumskog fonda, kao i na osvajanju novih površina, treba poduzeti slijedeće: — popraviti stanje u degra diranim šumama, njihovim poboljšanjem na površini od cea 9.000 ha; — izvršiti konverzije, očetinjavanjem i oslobađanjem četinara, na mezofilnim panjačama na površini od cea 26.000 ha; — unošenje sadnica u visoke šume i osvajanje novih površina na površini od cea 5.000 ha; — povećati drvni fond četinara na cea 7,000.000 m3; — smanjiti drvni fond lišćara na 14,000.000 m3 ili ga barem kroz cijelo vrijeme trajanja razvojnog perioda održati na istom, današnjem nivou. Ovi ciljevi mogu se postići, ako se poduzmu takve mjere koje će garantirati izvršenje trenda razvoja prema predviđenom planu. Osim toga, odnosi između sredstava dobivenih iskorištavanjem šuma i sredstava potrebnih za prirodnu regeneraciju šuma. prostu i proširenu reprodukciju, moraju se izbalansirati, tako da osiguraju financiranje svih mjera za dostignuće postavljenih ciljeva, jer ma kakva bila veličina optimalno utvrđenog etata ona mora biti uvijek u korelaciji sa odgovarajućim obimom potrebnih šumsko-kulturnih zahvata — i sa ekonomskom snagom radne organizacije. S druge strane to znači da volumiinozmii obim sječa (najveći mogući etat) pokriven adekvatnim obimom šumsko -kulturnih radova povlači automatski za sobom i jačanje ekonomskog potencijala radne organizacije i njenu ekspanzionu moć. Izvršenje ovih zadataka vezano je i za osiguranje kvalitetnog sadnog materijala. Sadašnja rasadsnička proizvodnja, po svom kapacitetu i primjeni modernih metoda u proizvodnji, omogućava realizaciju uzgojnih zahvata u narednom periodu. 2. Lovna privreda Za intenzivniji razvoj lovne privrede na području radne organizacije, potrebno je u narednom periodu poduzeti slijedeće mjere: — djelatnost na području lovstva treba objediniti u jednu cjelinu, koja bi obuhvatila sva lovišta radne organizacije; — izabrat: objekte, koji obzirom na ekološke i geografske uvjete omogućuju optimalnu proizvodnju divljači i razvoj lovnog turizma; — izgraditi potrebne lovnotehničke objekte na svim odabranim objektima; — povećati proizvodnju na 20.000 kom fazana i poljskih jarebica, kao i površinu lovišta na 15—16.000 ha na području novoosvojenih površina plantaža i intenzivnih kultura. Povećanjem proizvodnje pernate divljači povećao bi se priliv deviznih sredstava u narednom periodu na 50—60 mil. deviznih dinara godišnje; — organizirati lovočuvarsiku službu, preko postojeće službe na čuvanju šuma. U cilju sprovođenja ovih mjera, treba izraditi program razvoja lovne privrede ma području radne organizacije do kraja 1968. godine. Izvršenjem postavljenih zadataka stvorile bi se ekonomske mogućnosti, da lovna privreda posluje rentabilno i da zauzme odgovarajuće mjesto u sklopu šumske privrede na području Like. 3. Otvaranje šuma Za prvu fazu otvorenosti (komunikacije za kamionski prijevoz) potrebno je, pored izgradnje koja je u toku (43 km) 1 narednih pet godina (do 1973. god.) izgraditi još 160 km šumskih komunikacija ili godišnje 32 km, uz ulaganja cea 500 rail, din godišnje. Predviđeni tempo izgradnje je neophodan, jer se mora osigurati normalan proizvodni proces i omogućiti optimalnije korištenje prirasta drvne mase. Time bi 1973. godine imali 780 km šum. komuni |