DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 92     <-- 92 -->        PDF

priloženim uputstvima sadržanim u »I etaipi
«. Za spomenuti posao se zadužuje ing.


T. Horvat, koji će prethodno dobiti odgovarajuće
podatke od ing. V. Štetića.
— Ing. D. Kiraslić je predložio da U. O.
Saveza tokom jeseni uspostavi kontakt sa
studentskom i srednjoškolskom omladinom,
što je U. O. prihtavio.
ad 3) Na prijedlog ing. V. Fašaića prihvaćeno
je da se ing. T. Horvat imenuje


3z Ijidtacije na$e& Sumatdlva


predsjedniikom komisije za kadrove s tim,
da se dosadašnjem predsjedniku ing. I.
Šavoru u ime U. O. Saveza zahvali na
dosadašnjem radu uz napomenu da i dalje
ostaje član spomenute komisije.


— DIP-u Karlovac može se izdati tražena
prostorija na određeno vrijeme. Ing.
D. Kirasić će sa predstavniicima DIP-a,
Karlovac biti u kontaktu.
Tajnik: Predsjednik:
Mr Ante Krstinić Inž. Vid Fašaić


NA MARGINAMA NAŠE HISTORIJE
UZGOJA MEKIH LIŠCARA


Iako se uzgoju mekih lišćara (topola i
vrba), radi deficitarnosti drveta prvenstveno
četinara, u našoj zemlji u posljednje
vreme poklanja velika pažnja, ovaj
poduhvat mije baš tako mlad. kako bi se
to moglo pomisliti.


Pored prirodnog nastanka topolika i vrbika
u polojima reka, i veštačkom uzgoju
ovih vrsta našli preci su poklanjali dužnu
pažnju. Istina, pisani dokumenti su retki
i zato ćemo u ovom članku citirati jedan
dokument s kraja XVIII veka, koji tretira
prednju problematiku.


Mada je šumski fond naše zemlje bio
u to vreme daleko bogatiji nego što je danas,
a i potrebe za drvetom su bile daleko
skromnije, ipak se već i´ u to vreme osećala
potreba za očuvanjem šuma odnosno
njihovim proširenjem.


1.
Zakonski propisi za očuvanje šuma
u tadašnjoj Trojednoj kraljevini
Iz goirnjih razloga 1767. godiine je carica
Marija Terezija za tadašnju Trojednu kraljevinu
osnovala kraljevsko veće (Consilium
regnum in regnis Croatiae, Slavoniae
et Dalmatiiae) i već 11. avgusta 1767. god.
je izdala instrukciju, koja u tački 6. izričito
veli »šume treba sačuvati (»svlvae
omni probabili modo conserventur«) (Laszowski,
1902.).


Sledeće godine na sedmici kraljevskog
veća 22. marta 1768. godiine je pokrenuto


pitanje očuvanja šuma. Kao razlozi propadanju
šuma navedeni su:



izgradnja mnogih drvenih mostova,
— običaj da seljaci grade ne samo kuće,
nego i manje vredne zgrade od čvrstih
greda, pa čak i za plotove upotrebljavaju
hrastove kolce,



podgrađivanje cesta drvima,
— trulež panjeva po šumama,
— seča mladih stabala za gorivo,
— zanemarivanje sađenja šuma, te
— zlobno sečenje
I već te iste godine 18. novembra 1768.
godine kraljevsko veće je na osnovu mi^
šljenja Županija Zagrebačke, Križevacke i
Varaždinske predložilo imperatoru sledeće
mere za očuvanje šuma:


1. Suči je (odgovara otprilike teritoriji
današnjeg sela) imaju postaviti šumske
nadzornike (lugare) čija će dužnost biti
pregled šume prijava štetočinilaca (prekršitelja)
bilo da šume oštećuju šeeom,
vatrom ili guljenjem kore. Prekršitelji su
bili dužni štetu »nadoknaditi, pošto su bili
telesno kažnjeni«;
2. kmetovi su morali čistiti šume od polomljenih
i trulih stabala kako bi se podigao
podmladak;
3. bez dozvole kmetovi nisu mogli šeći
drvo, a za seču odabrano stablo se moglo
poseći jedino zimi;
4. da se sade vrbe i drugo drveće;
5. protiv plemića koji su ušli u tuđe šume
imao se povesti kod županije postupak;
422




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 93     <-- 93 -->        PDF

6. veće zgrade se imaju graditi od blata,
kamena ili cigalja, a manje pak zgrade od
pletera;
7. za ogrev i plotove (ograde) kmetovi
su dobijali polomljeno drvo ili pak ono
koje je bez vrednosti?;
8. seljacima se seča dozvoljava samo onda
kad na mesto posečenog drveta posade
»stanoviti broj mladih stabala, a naročito
ondje gdje je šuma rietka«;
9. mostovi manje potrebni imaju se ukloniti,
a oni koji su potrebni imaju se
sazidati.
Carica Marija Terezija je 22. decembra
1769. g|od. sankcionisala odredbe za uvođenjem
šumskog reda u Ugarskoj, čiji su
propisi važili i za Trojednu kraljevinu.


2. Obim kulturnih radova
No. pre nego što su gornje odredbe bile
sankoi»nišane, Kraljevsko veće se pobrinulo
da se po županijama sade vrbe na
»sgodnim« mestima.


Ovaj nalog urodio je dobrim plodom naročito
u Zagorju d prema podacima 1772.
god. posađeno je u gornje-zagorskcm kotaru
— 1076 kom vrba, a u donje-zagorskom
— 1113 komada, jedino je u brdskim
delovima, ovog kotara slabije uspela akcija
sađenja vrba.


U gornje-poljskom kotaru, naročito oko
Vinice zasađeno je 3537 komada, a u donje
-poljskom — 2149 komada vrba.


Na teritoriji Sremske županije je posađeno
6443, vrba, a čega u Rumi 1102 kom.


Županija Zagrebačka je 1772. god. prijavila
da je posađeno 12.787 vrba. od čega
u zagrebačkom kotaru — 3286 komada, u
Zelinskom — 6170 kom, a u prekosavskom


— 2621 komad.
Te iste godine Županija Virovitička je
prijavila da je posadila — 111.161 komad
vrba, i to u kotoru: Osijek — 40.773 komada,
Virovitica — 18,169 kom, Valpovo —
40.147, Đakovo — 9.0OO kom i Našice —
3072 komada.


Križevačka Županja posadila je — 4013
kom vrba, a županija požeška — 6443 komada.


Ukupno je 1772. god. na području Hrvatske
i Slavonije (bez Vojne Krajine) posađeno
156.449 kom. vrba, o čemu je izveštena
i imperatorka Marija Terezija.


Tokom 1773. godine je posađeno vrba:


u Župan ji Virovitičkoj 24.714 kom
od čega
kotoru
samo u Osijeckom
u Županiji Varaždinskoj
..
,,
u
,,
Požeškoj
Zagrebačkoj
Srem skoj
Križevačkoj
i na području gradova:
Požega
Varaždin
20.25619.16547.02121.1867.7936.8241.1231.400








Zagreb 1.200 „
Ukupno : 130.426 kom


Sadnja je u 1774. godini imala sledeći
bil ans:
Županija Križevačka 8.203 kom


,, Požeška 29.000 „


,, Sremsika 18.000 „


,, Varaždinska 6.897 „


,, Zagrebačka 15.013 „


,, Virovitička 1.412 „
i gradovi : Zagreb, Požega, Kopravnica,
Križevci i Varaždin 4.700 „


Svega: 83.225 kom


Podbačaj je naročito izrazit u Virovitičkoj,
Varaždinskoj i Požeškoj županiji. Jedino
je obim posumljavanja bio u Sremsikoj
županiji za 23 B/o veći nego prethodne
godine.


Prema prispellm izveštajima 1775 godine
je zasađeno vrbama na području
Županije Križevci 11.503 kom


Varaždin 10.651 „
Srem 65.227 „


Ukupno: 87.381 kom


Zamah posumljavanja na području Srema
je bio ove godine 3,6 puta veći nego
prethodne, dok su i ostale dve županije
bile agilnije.


Dokumentacija za 1776. godinu je sledeća:
Županija Varaždinska 9.420 kom


Virovitička 27.835 „


Sremska 25.383 „


„ Zagrebačka 2.400 „
i grad Požega 2.000 „


Svega: 67.088 kom


423