DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 92 <-- 92 --> PDF |
priloženim uputstvima sadržanim u »I etaipi «. Za spomenuti posao se zadužuje ing. T. Horvat, koji će prethodno dobiti odgovarajuće podatke od ing. V. Štetića. — Ing. D. Kiraslić je predložio da U. O. Saveza tokom jeseni uspostavi kontakt sa studentskom i srednjoškolskom omladinom, što je U. O. prihtavio. ad 3) Na prijedlog ing. V. Fašaića prihvaćeno je da se ing. T. Horvat imenuje 3z Ijidtacije na$e& Sumatdlva predsjedniikom komisije za kadrove s tim, da se dosadašnjem predsjedniku ing. I. Šavoru u ime U. O. Saveza zahvali na dosadašnjem radu uz napomenu da i dalje ostaje član spomenute komisije. — DIP-u Karlovac može se izdati tražena prostorija na određeno vrijeme. Ing. D. Kirasić će sa predstavniicima DIP-a, Karlovac biti u kontaktu. Tajnik: Predsjednik: Mr Ante Krstinić Inž. Vid Fašaić NA MARGINAMA NAŠE HISTORIJE UZGOJA MEKIH LIŠCARA Iako se uzgoju mekih lišćara (topola i vrba), radi deficitarnosti drveta prvenstveno četinara, u našoj zemlji u posljednje vreme poklanja velika pažnja, ovaj poduhvat mije baš tako mlad. kako bi se to moglo pomisliti. Pored prirodnog nastanka topolika i vrbika u polojima reka, i veštačkom uzgoju ovih vrsta našli preci su poklanjali dužnu pažnju. Istina, pisani dokumenti su retki i zato ćemo u ovom članku citirati jedan dokument s kraja XVIII veka, koji tretira prednju problematiku. Mada je šumski fond naše zemlje bio u to vreme daleko bogatiji nego što je danas, a i potrebe za drvetom su bile daleko skromnije, ipak se već i´ u to vreme osećala potreba za očuvanjem šuma odnosno njihovim proširenjem. 1. Zakonski propisi za očuvanje šuma u tadašnjoj Trojednoj kraljevini Iz goirnjih razloga 1767. godiine je carica Marija Terezija za tadašnju Trojednu kraljevinu osnovala kraljevsko veće (Consilium regnum in regnis Croatiae, Slavoniae et Dalmatiiae) i već 11. avgusta 1767. god. je izdala instrukciju, koja u tački 6. izričito veli »šume treba sačuvati (»svlvae omni probabili modo conserventur«) (Laszowski, 1902.). Sledeće godine na sedmici kraljevskog veća 22. marta 1768. godiine je pokrenuto pitanje očuvanja šuma. Kao razlozi propadanju šuma navedeni su: — izgradnja mnogih drvenih mostova, — običaj da seljaci grade ne samo kuće, nego i manje vredne zgrade od čvrstih greda, pa čak i za plotove upotrebljavaju hrastove kolce, — podgrađivanje cesta drvima, — trulež panjeva po šumama, — seča mladih stabala za gorivo, — zanemarivanje sađenja šuma, te — zlobno sečenje I već te iste godine 18. novembra 1768. godine kraljevsko veće je na osnovu mi^ šljenja Županija Zagrebačke, Križevacke i Varaždinske predložilo imperatoru sledeće mere za očuvanje šuma: 1. Suči je (odgovara otprilike teritoriji današnjeg sela) imaju postaviti šumske nadzornike (lugare) čija će dužnost biti pregled šume prijava štetočinilaca (prekršitelja) bilo da šume oštećuju šeeom, vatrom ili guljenjem kore. Prekršitelji su bili dužni štetu »nadoknaditi, pošto su bili telesno kažnjeni«; 2. kmetovi su morali čistiti šume od polomljenih i trulih stabala kako bi se podigao podmladak; 3. bez dozvole kmetovi nisu mogli šeći drvo, a za seču odabrano stablo se moglo poseći jedino zimi; 4. da se sade vrbe i drugo drveće; 5. protiv plemića koji su ušli u tuđe šume imao se povesti kod županije postupak; 422 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 93 <-- 93 --> PDF |
6. veće zgrade se imaju graditi od blata, kamena ili cigalja, a manje pak zgrade od pletera; 7. za ogrev i plotove (ograde) kmetovi su dobijali polomljeno drvo ili pak ono koje je bez vrednosti?; 8. seljacima se seča dozvoljava samo onda kad na mesto posečenog drveta posade »stanoviti broj mladih stabala, a naročito ondje gdje je šuma rietka«; 9. mostovi manje potrebni imaju se ukloniti, a oni koji su potrebni imaju se sazidati. Carica Marija Terezija je 22. decembra 1769. g|od. sankcionisala odredbe za uvođenjem šumskog reda u Ugarskoj, čiji su propisi važili i za Trojednu kraljevinu. 2. Obim kulturnih radova No. pre nego što su gornje odredbe bile sankoi»nišane, Kraljevsko veće se pobrinulo da se po županijama sade vrbe na »sgodnim« mestima. Ovaj nalog urodio je dobrim plodom naročito u Zagorju d prema podacima 1772. god. posađeno je u gornje-zagorskcm kotaru — 1076 kom vrba, a u donje-zagorskom — 1113 komada, jedino je u brdskim delovima, ovog kotara slabije uspela akcija sađenja vrba. U gornje-poljskom kotaru, naročito oko Vinice zasađeno je 3537 komada, a u donje -poljskom — 2149 komada vrba. Na teritoriji Sremske županije je posađeno 6443, vrba, a čega u Rumi 1102 kom. Županija Zagrebačka je 1772. god. prijavila da je posađeno 12.787 vrba. od čega u zagrebačkom kotaru — 3286 komada, u Zelinskom — 6170 kom, a u prekosavskom — 2621 komad. Te iste godine Županija Virovitička je prijavila da je posadila — 111.161 komad vrba, i to u kotoru: Osijek — 40.773 komada, Virovitica — 18,169 kom, Valpovo — 40.147, Đakovo — 9.0OO kom i Našice — 3072 komada. Križevačka Županja posadila je — 4013 kom vrba, a županija požeška — 6443 komada. Ukupno je 1772. god. na području Hrvatske i Slavonije (bez Vojne Krajine) posađeno 156.449 kom. vrba, o čemu je izveštena i imperatorka Marija Terezija. Tokom 1773. godine je posađeno vrba: u Župan ji Virovitičkoj 24.714 kom od čega kotoru samo u Osijeckom u Županiji Varaždinskoj .. ,, u ,, Požeškoj Zagrebačkoj Srem skoj Križevačkoj i na području gradova: Požega Varaždin 20.25619.16547.02121.1867.7936.8241.1231.400 „ „ „ „ „ „ „ „ Zagreb 1.200 „ Ukupno : 130.426 kom Sadnja je u 1774. godini imala sledeći bil ans: Županija Križevačka 8.203 kom ,, Požeška 29.000 „ ,, Sremsika 18.000 „ ,, Varaždinska 6.897 „ ,, Zagrebačka 15.013 „ ,, Virovitička 1.412 „ i gradovi : Zagreb, Požega, Kopravnica, Križevci i Varaždin 4.700 „ Svega: 83.225 kom Podbačaj je naročito izrazit u Virovitičkoj, Varaždinskoj i Požeškoj županiji. Jedino je obim posumljavanja bio u Sremsikoj županiji za 23 B/o veći nego prethodne godine. Prema prispellm izveštajima 1775 godine je zasađeno vrbama na području Županije Križevci 11.503 kom Varaždin 10.651 „ Srem 65.227 „ Ukupno: 87.381 kom Zamah posumljavanja na području Srema je bio ove godine 3,6 puta veći nego prethodne, dok su i ostale dve županije bile agilnije. Dokumentacija za 1776. godinu je sledeća: Županija Varaždinska 9.420 kom Virovitička 27.835 „ Sremska 25.383 „ „ Zagrebačka 2.400 „ i grad Požega 2.000 „ Svega: 67.088 kom 423 |