DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Dok županije Varaždin i Virovitica zadržavaju
isti obim pošuml´javamja, dotle
u Sremu posle kulminacije se vraća na
raniji nivo.


Evidentirano je da je u 1777. godini bilo


posađeno vrba u županijama
Križevci 18.468 kom
Požega 32.970 „
Srem 10.470´ „
Varaždin 9.015 „
Zagreb 25.367 „


Uk upao: 96.290 kom


Dakle, uglavnom se održao isti nivo, sa
naročito naglašenim zamahom na području
Zagrebačke županije.


I u sledećoj godini kulturni radovi su
evidentirani kod
Županije Sremske 6.364 kom


Požeške 33.000 „
Varaždinske 7.811 „
i grada Požega 2.000 „


U k u p n o : 49.175 kom


Sem Županije Požega, gde je zadržan
prošlogodišnji domet, na ostalom području
opada zamah.


Za vreme vladavine kraljevskog veća,
koje je ukinuto 16. avgusta 1779, a prema
napred izloženim podacima :na području
Hrvatske i Slavonije sa Sremorn ukupno


cSlcana 6lcučna lltecatuea


Dr Karl Mazek-Fialla:


«DESET GODINA POSTOJANJA
SLUŽBE ZA ZAŠTITU ZEMLJIŠTA
U DONJOJ AUSTRIJI«


(»10 Jahre Bodenschutz
in Niederösterreich«)


Izdanje Österreichischer Agrarverlag,
Wien. 115 st. sa 135 fotografija i crteža.


Prednja publikacija, koja se bazira isključivo
na diokumentovanirn podacima
sopstvenih ili inostranih ispitivanja, obrađuje
sledeća poglavlja:


1. Šta je to Služba za zaštitu zemljišta
i da li je ona potrebna u Donjoj Austriji,
je, u periodu 1772—78. godine, posađeno


— 670.034 komada vrbe, što iznosi prosečno
godišnje — 95720 komada.
Po županijama je u tom periodu najviše
posađeno u Virovitici — 165.172 kom, zatim
u Požegi 141.991 kom, pa u Sremu


— 139.680 kom.
Nije nam poznat razmak sadnje, ali se
u to vreme primenjivala vrlo gusta sadnja
(1X1 do 2X1 m) pa ako usvojimo da
je po ha upotrebljeno 5.000 kom sadnica,
izlazi da je u toku 7 godina pošumljeno
vrbom — 134 hektara ili prosečno godišnje
19 hektara.


3. Zaključak
Za naše današnje pojmove napred izneti
podaci su simbolični, ali je karakteristično
da se i pre 200 godina tadašnji fond šuma
želeo sanirati drvetom vrbe odnosno topole.
To znači da su i naši preoi već u
to doba znali za bujan porast ovih vrsta,
i za mnogostruku primenu njihovog drveta
u svakodnevnom životu.


Dr ing. Jovan Mutibarić,
Novi Sad,
Institut za topolarstvo


Literatura


E. Laszowski: »Rad kraljevskog veća za
Kraljevine Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju
oko sacuvanja i gajenja šuma 1767.
do 1779.«, Šumarski list, Zagreb, br. 8 1902.
2. Privredni značaj i rentabilnost predun
zetih mera na zaštiti zemljišta,
3. Organizacija i tehnika izvođenja radova
i
4. Obim preliminarnih radova sa zaključkom.
U pokrajini Donja Austrija, koja se graniči
sa Mađarskom i Čehoslovačkom, se
smenjuju četiri klime: panonska, panonsko
-mediteranska, baltijska i subalpijska, ali
od svih njih najveći uticaj na useve ima
panonska ili pontijska klima, koja je suva
i pri tome ima veliki uticaj na zadržavanje
vlage u zemljištu i na eroziju vetra.
Preovladavajući vetrovi dolaze iz N i W
kvadranta, ali takođe i iz SO pravca. Ovi


424




ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 95     <-- 95 -->        PDF

poslednji su suvi i u velikoj meri utiču
na evaporaeiju zemljišne vlage.


Za biljnu vegetaciju štetni vetrovi duvaju
u ovom području preko 170 dana godišnje
i to najčešće u vremenu razvitka
i sazrevanja poljoprivrednih useva.


U ovom regionu koji ima približno oko
1,0 miliioin ha ukupne površine, od štetnog
delovanja jbi trebalo zaštititi obradivo zemljište,
saobraćajnice, industrijska postrojenja
i naselja na približno 1/3 ukupne
površine.


Osnovna načela pri podizanju zaštitnih
zasada su sledeća:


1. zauzeta površina pod pojasevlma treba
da je što manja,
2. zavisnu´ od godišnjih doba treba preduzimati
najefikasnije mere zaštite zemljišta,
3. prilikom izbora vrsta drveća treba
imati u vidu njihovu rezistentnost na razne
ablotske i biotske štetočine,
4. odgovarajuću pažnju treba obratiti i
biološkom dejstvu zaštitnih nasada,
5. da bi se osigurao rentabilnost investicija
mora se imati u vidu i prihod od
drveta,
6. pored zaštitne funkcije pojasevi moraju
istovremeno biti i regulatori klime,
7. naročitu pažnju treba obratiti izboru
vrsta drveća, kako bi im se osigurao dekorativni
i estetski izgled,
8. štetno delovanje pojaseva (zasena, konkurencija
žilja, oduzimanje vode, taloženje
snega i si.) se mora svesti na minimum,
ukoliko se ne može potpuno izbeći.
Austrijska iskustva govore da je najpovoljniji
odnos ako je 2°/o zemljišta pod
pojasevima. Preporučuje se podizanje trodo
petorednih zasada sa rastojanjem 200
do 350 m, što znači da bi na 1000 ha ukupne
površine trebalo podići 33 km linijskih
zasada.


Najcenjenije i najbrojnije zastupljene
vrste drveća u predmetnim plantacijama
su:


a) od grmlja: Cornus alba, Syringa vulgaris,
Rhammus cathairtica, Viburnum lantana,
Ligustrum vulgare i atrovirens, Eleagnus
angustifolia i sl.


b) od drveća fotofitne vrste: Populus sp.,
Salix sp. Robinia pseudoacacia i sl.


Ispitivanjima je utvrđeno da je na zaštićenim
površinama povećanje vodenih taloga
iznosilo do 17 "Vo, smanjenje evapora


cije, zavisno od godišnjih doba iznosi do
70°/», stvaranje rose i do 200 "/o. Povišenje
žetvenih prinosa se kretalo


kod ozime pšenice do 5,4´°/o


kod šećerne repe do 21,0 "Vo


kod povrtarskih useva,


deteline i voća do 30,0 đ/o.


Štetno delovanje ovih zasada se ogleda
u povećanom taloženju snežnih nanosa, koji
se u proleće duže zadržavaju, pa na taj
način ometaju pravovremenu obradu, zatim
zasena zemljišta, postrani -razvitak žilja
u orničnom sloju, oduzimanje vođe iz zemljišta
od strane drvenastih vrsta, postrano
grananje žbunastih vrsta smeta pri obradi
siuseđnih parcela i sl. Za svaku prednju
štetu dati su dokumentovani podaci.
Iznoseći organizaciju terenske stanice, kojih
sada ima osam, oformljenih, i koje prema
austrijskim normativima treba da se
proatiru na svakih 500—600 km podignutih
pojaseva, informacija daje detaljan prikaz
i plan rada ove.


Unutarnja raspodela jedne ogledne stanice
je sledeća:


a) otsek za plan i evidenciju pored planiranja
i evidencije izvršenih radova, ima
zadatak vođenja pregovora, savetovanja i
zaključenja ugovora o korišćenju zemljišta
sa posednicirna,


b) tehnički otsek koji pored pripreme
zemljišta, izvodi terenske radove na podizanju
i zaštiti objekata, drenažu zemljišta
i sl.,


c) istražvački otsek vrši osmatranje klimatskih
promena, evidenciju žetvenih prinosa
sa ustanovljenjem kvaliteta uroda,
borbu protiv štetnika i sl., i


d) otsek za rasadnik čija je isključiva
dužnost staranje o proizvodnji reprodukcionog
materijala, čija je sadašnja godišnja
potreba oko 1,8 miliona komada, koje glavnih
koje pridruženih vrsta.


Terenski i rasadnički radovi se izvode


mehanizovano i za tu svrhu je svaka sta


nica opremljena potrebnom mehanizacijom.


Prezentirajući ovu informaciju možemo
je toplo preporučiti svim našim stručnjacima,
koji se gornjom problematikom bave,
jer će u njoj naći mnogo iscrpnih i dokumemtovanin
detalja i podataka iz ove
materije.


J. M.
425