DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1968 str. 96 <-- 96 --> PDF |
domaća Sicućna litecatuca ILIJANIĆ LJ.: Potreba osnivanja trajnih ploha a njihovo značenje za proučavanje biljnog pokrova naše Zemlje. Acta botainica croatica XXIV: 83—90. Zagreb, 1965. Biljni pokrov Jugoslavije vrlo je raznolik u tolikoj mjeri izmijenjen uslijed antropogenih utjecaja, da je teško potpuno rekonstruirati sliku primarne, a naročito klimazonalne vegetacije. Fitecanolozi, odnosno fitogeografi se za rekonstrukciju klimazonialne vegetacije služe rasprostranjen jem recentne tj. rasprostranjenjem sekundarne (antropogene). Polazi se od činjenice da rasprostranjen je sadašnje izmijenjene sekundarne vegetacije se podudara prvotnom (primarnom), odnosno klimazonalnom. U pomoć se uzimaju još pedološki, klimatski podaci, te polenova analiza itd. No pravi se odgovor dobije, da se tačno utvrdi kakva je prvotna (klimazonalna) vegetacija u područjima gdje je ona izmijenjena uslijed antropogenih zahvata izmjerena metodom trajnih kvadrata (ploha), kao što su radili neki istraživači (Braun- Blanquet, Lüdi, Tansley, Du Rietz, Ellenberg itd.). Ovo se izvodi na način, da se manja ili veća površina izmijenjene vegetacije ogradi i slobodno pusti da prirodno u sukcesijama obrašćuje. Kroz par decenija dobije se uvjerljiv odgovor. Vegetacija se razvija u smjeru klimaksa (progresija). Na ovaj bi se način, kako autor predlaže mogla dobiti slika o iskonskoj vegetaciji našeg stepskog područja (Vojvodina, Srijem) ili degradirana (antropogena) područja u našem litoralnom i kontinentalnom području. Prof. dr Josip Kovačevu Trinajstić I.: Istraživanja zimzelene šumske vegetacije sjevernog Cresa. Acta botanica croatica. XXIV. 137—142. Zagreb, 1965. Autor je vršio ispitivanja zimzelenih šuma sjevernog Cresa. Otok Cres spada u područje klimatogene zimzelene šume crnike (Orneto-Quercetum ilicis). U zapadnom dijelu je subasocijacija typicum, a na istoku ostryetosum (crnograb). U siubasocijaoiji ernograba (Ostryetosum kojoj je autor uglavnom posvetio pažnju, je jače zastupljena listopadnim vrstama. Nedostaju joj neki tipični zimzeleni elementi (Viburnum tinus, Pistacia lentiscus. Myrtus communis). U ovoj subasooijaciji su zastupane karakteristične vrste asocijacije: Quercus ilex, Cyclamen repondum. Lonicera implexa i rijeđe Rosa sempervirens. Od karakterističnih vrsta sveze Quercion ilicis, reda Quercetea ilioiis ist´če se Phyllirea latifolia, Smilax aspera, Rubia peregrina, Ruscus acuteatus, Juniperus oxycedrus, Asparagus acutifolius, Clematis flammula, Pistacia terenbinthus. Brojni su listopadni florni elementi: Fraximus ornus, Cairpinus orientalis, Acer monspessulanum, Coronilla emeroides. Subasocijacija Orno-Quercetum ilicis ostryetosurn je između horizontalne eumediteranske zone crnike i vertikalnog pojasa šume crnog graba., što jasno dolazi do izražaja baš na otoku Cresu. Prof. dr Josip Kovačević Ispravak U Šum. listu 78 o. g. na 314 str. u 13. retku teksta mjesto 72.000 ha molimo da se stavi 720.000 ha. 426 |