DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 16 <-- 16 --> PDF |
dužica, krovna daščica, vesla, manji jarboli, kolarska građa, obruči, gredice, motke, kolje. Drvo se najviše izrađivalo za proizvodnju ugljena i zatim pepe- Ijike. Kad su se prema moru izgradili bolji putovi, izrađivali su se veći i teži sortimenti: obla građa (trupci, jarboli), cijepana građa, tesana građa (bordonali dužine 7—11 m), izvozilo se i ogrjevno drvo. Kad se pronašao postupak za impregniranje bukovine, mnogo se izrađuju bukovi pragovi. Kasnije, kad se usavršila metoda kemijske prerade listača, bukovina se izrađuje i za proizvodnju celuloze. 1.6 Mehanička prerada drva Razmjerno mala udaljenost od privredno razvijenijih zemalja evropskog Zapada utjecala je da se na području sjevernih Dinarida Hrvatske razmjerno vrlo rano razvila mehanička prerada drva. Prva pilana osnovana je g. 1428. na potoku Dubračina kod Crikvenice; kasnije, na Rječini pokraj Rijeke; na Čabranki g. 1651., na Kupici i Kupi nedaleko Broda na/K odnosno Delnica g. 1770. U području šumskog bazena Fužine—Lokve prve pilane osnovane su također veoma rano: u lokvama g. 1685, u Fužinama g. 1762. i 1792. Ukupno na području zapadnohrvatskog visočja poslovalo je u drugoj polovici XVIII stoljeća oko 10 pilana na vodeni pogon. Njihova energija iznosila je oko 60 HP, a godišnji kapacitet pogona bio je oko 7.400 m;! jelove i smrekove građe i oko 2.000 m3 bukove. Broj pilana na vodeni pogon u području bazena Fužine—Lokve naglo se povećava oko polovine XIX stoljeća. Prva veća pilana na parni pogon osnovana je u Lokvama g. 1874. Dakle, iskorišćavanje četinjača za preradu bilo je tada veoma maleno. 2. Spaljivanje bukovine Bukva je nekad bila malo vrijedna vrsta drveća. Njeno drvo upotrebljavalo se uglavnom za ogrjev i izradu vesala. U doba vrlo rijetke mreže osnovnih saobraćajnica i nepostojanja boljih šumskih putova iznošenje i prevoženje drva bio je težak i skup posao, trgovina drvom bila je slabo razvijena, pa se ogrjevno drvo iz Gorskog kotara tada malo izvozilo u primorje i neznatno otpremalo preko morskih luka na inozemna tržišta. Mnogo je ekonomičnije bilo prenošenje i prevoženje kemijski i fizikalno prerađene bukovine, jer takve prerađevine u odnosu na njihovu specifičnu vrijednost imaju mnogo manju težinu i manji obujam nego neprerađeno drvo. Kao i u mnogim drugim krajevima, ne samo naše zemlje nego i inozemstva, bukovina se u neprerađenom stanju trošila uglavnom kao ogrjev, a najracionalniji postupak eksploatacije bukve bio je pretvorba drva u ugljen i pepeo koji su se mogli lagano i jeftino iznositi, prevoziti i eksportirati. 2.1 Potrošnja u domaćinstvima Broj domaćinstava u naseljima Gorskog kotara bio je u doba feudalnog gospodarstva a i u doba merkantilističkih i revolucionarnih pokreta razmjerno veoma malen. Naseljenost (s njom i krčenje šuma) povećava se poslije izgradnje Karolinške ceste. U pisanim dokumentima prva se poznata naselja spominju u XVII stoljeću, prvenstveno ona u dolini Čabranke i Kupe te u blizini submediterana. Kad su otvorene bolje cestovne saobraćajnice i željeznička pru 442 |