DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Takva kretanja omjera smjese bila su u području tadašnjih »revira« Brod n/K, Crni Lug, Delnice, Lokve, Zalesina, Skrad i Grobnik (Platak—Suho). Ako bi se event, mogla i pojaviti neka sumnja u tačnost navedenih brojčanih podataka, ne može se ne priznati uvjerljivost u tok razvitka omjera smjese. Možemo, dakle, barem pretpostaviti da se bukva mnogo sjekla i tako, posredno, forsi ral a j e 1 a, pa se prvotni omjer smjese veoma izmijenio. Budući da spontana izmjena omjera smjese ne može biti tako nagla, nema razloga da ne smatramo da se ta pojava razvila pod direktnim utjecajem antropogenog faktora. U vezi s iznesenom pojavom interesantni su podaci istog pisca (1938.) o iskoristavanim drvnim masama na navedenom području. Te podatke smo zbog boljeg pregleda sredili po petgodišnjim periodima za razdoblje od g. 1875. do 1938. (v. pril. tabelu). Postoci iskorištene drvne mase jele i bukve Periodi % drvne mase iskorišćavanja listače četinjače (bukva) (jela) 1875- 1880. 52 48 1881- 1885. 66 34 1886- 1890. 78 22 1891- 1895. 57 43 1896- 1900. 29 71 1901- 1905. 26 74 1906- 1910. 41 59 1911- 1915. 55 45 1916- 1920. 42 58 1921- 1925. 29 71 1926- 1930. 33 07 1931- 1935. 33 67 1935- 1938. 46 54 Iz te tabele može se razabrati da se do potkraj prošlog stoljeća viš e sjekl a bukv a nego jela. Poslije I. svjetskog rata, zJ" -g bojazni od agrarne reforme i eksproprijacije, sječe su se mnogo usredotočile na tržišno vrijedniju jelu. Prijašnjim jakim sječama bukve posredno se povećavao omjer jele, kako je naprijed brojčano navedeno, od 1/3 do 4/5. Ipak, unatoč razmjerno vrlo povećanom omjeru drvne mase jele, pojavio se i razvio obilan i često gust bukov mladi naraštaj (ukoliko nije uništen pod utjecajem jakih eksploatacijskih sječa poslije II. svjetskog rata). Slična pojava, kao na navedenom veleposjedu, razvila se u mnogim sastojinama biv. zemljišnih zajednica i države u području planinskog masiva Risnjak: poslije čestih sječa bukve razvile su se često dvoslojne sastojine: u gornjem sloju jela s nešto bukve, u donjem sloju bukva s malo jele. Podrobnije podatke za fužinski bazen (gdje se jela mnogo suši) iznest ćemo u narednom studijskom radu. |