DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 21 <-- 21 --> PDF |
3.22 Područje Risnjaka. Način utvrđivanja tokova omjera smjese retrospektivno na temelju podataka inventure i rezultati dobiveni takvim postupkom za područje sjeverozapadne Hrvatske izneseni su pred tri godine (Š a- fa r 1965.). Na risnjačkom području Dinarida razmjerno je velika drvna masa jele. Omjer smjese jele i bukve ovdje iznosi prosječno 62 : 38, tj. mnogo je veće učešće drvne mase jele nego na drugim planinama Hrvatskih Dinarida (M. Kapela 48%, V. Kapela 44%, Lič. Plješevica 22%, Sjev. Velebit 38%, Juž. Velebit 2%). Međutim, kad se razmatra odnos smjese po debljinskim razredima, po našoj metodi tako da svaki debljinski (vi gruboj prosječnosti unekoliko starosni) razred ima ukupan omjer 100%, tada se može razabrati da se tendencija razvitka omjera smjese kreće u smjeru smanjivanja omjera smjese jele, odnosno u smjeru obukovljivanja (v. pril. tabelu). Debljinski razred Bukv a Jela cm % drvne mase 60— 12 88 60—50 19 81 50—40, 32 68 40—30 49 51 30—20 63 37 20—10 65 35 Po podacima te tabele, od najviših debljinskih (u grubom prosjeku, dobnih) razreda prema nižima neprekidno se povećava omjer drvne mase bukve. Dobiva se dojam: što se bukva u prošlosti više sjekla, u novije doba više se podmlađivala. I ne samo po taksacijskim podacima. Po opažanju, ispod taksacijske granice ponajviše prevladava bukva (gdje sloj njenog mladog naraštaja nije uništen poslijeratnim jakim eksploatacijskim sječama debelih stabala). 3.3 Odnos prema bukvi i bukovini U toku razvitka šumske privrede mnogo se mijenjao odnos prema bukovini, dakle i prema bukovim sastojinama. Naprijed smo pokazali da se bukva mnogo iskorišćavala za proizvodnju pepeljike koja se upotrebljavala u tvornicama stakla. Racionalniji način iskorišćivanja bukovine bilo je ugljenarenje, uglavnom za potrebe primitivne proizvodnje željeza. Najbolja stabla sjekla su se za izradu vesala, kućne i poljoprivredne alate. Poslije početka industrijske revolucije i pronalaska jeftinih postupaka impregnacije, od bukovine se izrađuju željeznički pragovi i dr. Suhom destilacijom racionalnije se iskorišćuju lošiji dijelovi stabala. Sve više se smanjuje izrada bukovine u šumi i prelazi se na mehaničku i kemijsku preradu. Ipak, unatoč takvom povećavanju vrijednosti bukovine, odnos znatnog broja šumarskih stručnjaka prema bukvi bio je, pod utjecajem nauke o najvećoj zemljišnoj renti, nepovoljan. Razlozi su ovi: prosječan prirast bukovih sastojina je manji i mnogo manji nego prirast sastojina važnijih četinjača; ophodnja u bukovim sastojinama mora biti veća nego u sastojinama četinjača, pa je obrtanje uloženog kapitala polaganije; bukova stabla imaju manji postotak tehničke oblovine 447 |