DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 28 <-- 28 --> PDF |
uzorci sabrani u grupama drveća koje krošnjama potpuno zastiru površinu tla. Unutar područja pojedinih klimazonalnih šumskih fitocenoza također su na različitim tipovima tala provedena istraživanja o količini i sastavu otpada. Rezultate tih istraživanja razmotrit ćemo na drugom mjestu*. OBJEKTI ISTRAŽIVANJA Nakon pregleda šireg područja istraživanja ograničenog pravcima Štirovača— Lešće—Viševica—Senjsko Bilo odabrano je za istraživanje 18 primjernih objekata. Nazivi lokaliteta i neki podaci o položaju primjernih objekata prikazani su u tab. 5. Klimatske prilike okoliša primjernih objekata mogu se samo približno predočiti podacima područnih, dosta udaljenih, meteoroloških stanica. Da dobijemo općeniti uvid u klimatske prilike našeg područja, poslužit ćemo se podacima meteoroloških stanica Zavižan, Senj, Crikvenica, što ih je za razdoblje 1948—1960. obradio Kirigi n (1968). Prema navedenom autoru u predjelima iznad 1200 m prevladava hladna snježna šumska klima čije su osnovne karakteristike da je mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca niža od —3" C, a temperatura najtoplijeg mjeseca je ispod 22° C ali su ipak četiri mjeseca s temperaturom iznad 10° C. Tlo je pokriveno dugotrajnim snježnim pokrivačem. Obilno oborina ima kroz cijelu godinu, ali najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Izražen je sporedni maksimum oborina u proljeće (travanj), dok se glavni i veoma izraženi maksimum pojavljuje u jesen (studenti). Područje između 400—1200 m nadmorske visine u kojem se nalazi veliki broj naših ploha (15 od ukupno 18) ima karakteristike toplo umjerene klime. Temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se između —3 i 1,8° C. Ljeta su svježa sa mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22° C. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, a najsuši dio padne u toplo godišnje doba. Sporednom maksimumu oborina u početku toplog dijela godine (travanj) pridružuje se glavni maksimum oborina u kasnoj jeseni (studeni) koji je znatno veći od sporednog. Oba područja prema utvrđenom indeksu efektivnosti oborina ubrajaju se u perhumidnu klimu (P/E sL 128). Podatke o pedološkim značajkama istraživanih objekata donosimo grupirane prema šumskim fitocenozama. 1. Fagetum croat. subalpinum Horv. uz bukvu (Fagus silvatica) kao glavnu vrstu pojedinačno se nalazi i gorski javor (Acer pseudoplatanus). U prizemnom rašću ističu se Adenostyles alliariae i Ranunculus platanifolius. Tla pripadaju tipu smeđeg tla na vapnencu sa vrlo visokim sadržajem muli humusa. Osnovni podaci o ovim tlima prikazani su u tab. 1. 2. Fagetum croat, abietetosum Horv. Glavnim vrstama bukvi (Fagus silvatica) i jeli (Abies alba) pridruženi su u manjim grupama ili pojedinačno gorski javor (Acer pseudoplatanus) i gorski brijest (Ulmus montana). Na istraživanim objektima zastupljeni su facijes sa Petasites albus i facijes typicum. Tla pripadaju uglavnom smeđem tlu na vapnencu a manje su zastupljeni (ploha 3 i 8) prelazi prema ilimeriziranom tlu. Neki podaci o svojstvima tala prikazani su u tab. 2. * Kod terenskih radova u određivanju šumskih fitocenoza pružio mi je veliku pomoć drug ing. Z. P e 1 c e r, pa mu se i ovdje toplo zahvaljujem. |