DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 31 <-- 31 --> PDF |
3. Fagetum croat. montanum Horv. Pored bukve (Fagus silvatica) u plohi 17. pojedinačno dolazi i javor gluhać (Acer obtusatum) dok se u prizemnom rašću ističe Mercurialis perennis. U sloju drveća na plohi 16 zastupljena je čista bukva. Tlo u plohi 16 pripada tipu smeđeg tla na dolomitu a u plohi 17 tipu smeđeg tla na dolomitiziranom vapnencu. Osnovni podaci o ovim tlima doneseni su u tab. 3. 4. Fagetum croat. seslerietosum Horv. U sloju drveća pored bukve (Fagus silvatica) pojedinačno je zastupljen i javor gluhać (Acer obtusatum). U sloju prizemnog rašća ističe se Sesleria autumnalis koja gusto obrašćuje tlo. Na istraživanim plohama u ovoj zajednici zastupljena su ova tla: smeđe tlo na vapnencu (ploha 13), smeđe ilimerizirano tlo na vapnencu (ploha 14) i duboka posmeđena rendzina na dolomitu (ploha 15). Na neke osobine ovih tala ukazuju podaci u tab. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Podaci o postotnom sadržaju dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u otpadu lišća (iglica) u opisanim uvjetima istraživanja prikazani su u tab. 5 a njihove srednje vrijednosti na slici 1. Već sama činjenica da su dobiveni podaci prvi te vrste sa područja zapadne Hrvatske upućuje na potrebu velikog opreza u diskusiji i pri donošenju zaključaka. Ne malo ograničenje u diskusiji predstavlja i činjenica da je u nekim slučajevima proveden relativno mali broj određivanja (na primjer za brijest te bukvu u pretplaninskoj šumi bukve). Nadalje isto značenje imaju i u manjem broju slučajeva utvrđene znatne razlike između pojedinih određivanja, na primjer sadržaj fosfora u otpadu lišća bukve u zajednici Fagetum croat. montanum Horv. No unatoč navedenih ograničenja postigla su provedena istraživanja važne rezultate za našu šumarsku nauku i praksu. 1. Postotni sadržaj otpada lišća u zajednici Fagetum croat. abietetosum Horv. Prema podacima srednjih vrijednosti (slika 1) najveći postotni sadržaj dušika u otpadu lišća (iglica) ima jela (1,50), zatim brijest (1,37) i javor (1,21) a na posljednjem mjestu stoji bukva (0,80). Po sadržaju fosfora na prvom je mjestu jela (0,12), zatim dolaze brijest (0,09), javor (0,07) i na posljednjem mjestu bukva (0,05). Kalija najviše sadrži brijest (0-77) zatim jela (0,37), javor (0,22) i bukva (0,21). S obzirom na sadržaj kalcija utvrđen je ovaj redoslijed: brijest (4,05), javor (2,55), bukva (1,82) i jela (1,43). Najviše magnezija sadrži javor (0,27) a zatim dolaze brijest (0,24), jela (0,14) i bukva (0,14). Podaci o postotnom sadržaju biogenih elemenata u otpadu lišća ukazuju da u istraživanim uvjetima unutar zajednice Fagetum croat. abietetosum Horv. postoje dosta značajne razlike između pojedinih vrsta drveća. U istraživanim se uvjetima utvrđene razlike u najvećoj mjeri mogu pripisati prirodnim (biološkim) svojstvima proučavanih vrsta drveća. Premda su istraživanja provedena u pojednakim ekološkim, a s obzirom na zastrtost površine tla krošnjama i sastojinskim uvjetima nesmije se kod ocjene rezultata istraživanja ispustiti činjenica da javor i brijest dolaze u sastojinama kao pojedinačna stabla ili manje grupe stabala, dok su bukva i jela glavne vrste drveća. Sa šumarskog gledišta važna je činjenica da najmanji postotni sdržaj N, P, K i Mg u otpadu lišća sadrži bukva dok Ca manje od bukve sadrži jedino jela. Gorski javor sadrži N, P i K više od bukve a manje od bri |