DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Derivacija te funkcije u tački kojoj je apscisa t = A bila bi jednaka sadašnjem volumnom prirastu. Na grafikonu bio bi to nagib tangente na krivulju u tački kojoj je apscisa t = A. Približno se može uzeti da je taj nagib tangente jednak aritmetičkoj sredini nagiba dviju sekanti dV 1 / Vđ — Vd-5 V,i+ 5 — Vd \ + (I) dt (t . A) 2 \ TI Ta (Lachaussee) Ti — vrijeme prijelaza koje je bilo potrebno da prsni promjer stabla, kojem je danas prsni promjer d, naraste od d — 5 do d. T2 = vrijeme prijelaza koje će biti potrebno da prsni promjer stabla naraste od d do d + 5. 2. Kod određivanja prirasta sastojine treba računati prosječno vrijeme prijelaza. Vađenjem izvrtaka (Presslerovim svrdlom) na stablima u debljinskom stepenu (kojemu je sredina d), računanjem prosjeka (medijana), crtanjem grafikona i grafičkim izjednačenjem (ili računskim izjednačenjem) može se odrediti prosječno vrijeme prijelaza Ti za svaki debljinski stepen. 3. T2 tj. vrijeme prijelaza (prosječno) potrebno da stabla sadašnjega đebljinskog stepena d prijeđu u slijedeći viši debljinski stepen d + 5, može se dobiti samo procjenom budućeg razvitka (procjenom budućega debljinskog prirasta). 3.1. T2 bi se mogao odrediti ekstrapolacijom dosadašnjeg toka debljinskog prirasta pojedinih stabala koja se sada nalaze u stepenu d te računanjem prosjeka. Taj način bio bi najpouzdaniji, ali zahtijeva previše posla, pa nije prikladan za praksu. 3.2. T2 mogao bi se očitati s grafikona (izjednačenoga), tj. moglo bi se uzeti Ti = Tj, T2 = T u 5 (a tako se u praksi često i radi). Taj način nije ispravan jer krivulja izjednačenih prosječnih Ti iznosa pada, tj. Tđ+ 5 jer je kod većine stabala u debljinskom stepenu nastupila već kulminacija debljinskog prirasta nakon koje debljinski prirast pada (odnosno vrijeme prijelaza postaje veće). Tako je to kod većine pojedinih stabala u debljinskom stepenu, pa prema tome i kod prosjeka za taj debljinski stepen. Tako je to kod svih debljinskih steptnova pa i kod onih najtanjih (kod kojih se može dogoditi da je debljinski prirast — u prosjeku — upravo u kulminaciji). 3.3. Može se pokušati da buduće vrijeme prijelaza T2 iskažemo pomoću veličine Ti (tj. pomoću prošlog vremena prijelaza), i to tako da stavimo T2 = k . Ti, a faktor k mogli bismo izračunati na osnovi izvjesnih hipoteza. Uvršten" u Lachausseeovu formulu izlazi 1 1 iv = (Vđ — Vd 5) + — (Vđ + s — Vd) (II), 2 Ti L k (Modificirana formula Lachausseea — opći oblik) |