DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 42 <-- 42 --> PDF |
cJteano Sumat&t&o I litecatuca ŠUMSKI FOND SOVJETSKOG SAVEZA SSSR je najbogatija zemlja šumom u arizira svijetu. Na njezinom je teritoriju skoncentrirano oko 1/4 šuma naše planete. Još prije 80 g. računalo se u Rusiji sa 308 mil. ha šuma, a 1914. g. već sa 535 mil. ha, od čega je bilo uređeno i evidentirano samo 117 mil. ha. Sovjetski su se šumari ozbiljno prihvatili posla da prouče šumski fond svoje zemlje i objave rezultate svoga rada. Tok je toga procesa vidljiv iz ove tablice. Dinamika evidentiranja šuma SSSR Tablica I Od tog a je H L a 0 Uku] ana po šina eviden rano g šum. fond a mil. videnti sti ivača a ci nog razvoja i izrade drva u skoroj budućnosti. U svijetu je praksa da se šum. fond evidentira prema dvjema osnovnim kategorijama: šumskoj i šumom pokrivenoj površini. Kao dopuna, u SSSR računa se još i sa sveukupnom površinom šumskog fonda. Prema podacima evidencije za 1961—1965. god. nastale su promjene osnovnih pokazatelja u drž. šum. fondu (tabl. 2). Tabl. 2 Dinamika osnovnih pokazatelja evidencije šumskog fonda SSSR 1961—1965. god. Pokazatelji evidencije Prema stanju 1.11961. god. 6,ćlzb 1.11965. god. Sveukup. površ. šum. fonda u mil. ha 1237,5 1233,4 13 O O iveni ured eno at u g g´S > Šumska površina u mil. ha 910.0 914,9 1914 534,8 124,0 46,5 170,5 31,9 950 1930 949,9 107,1 102,6 209,7 22,1 1200 1940 1000,0 350,0 130,0 480,0 48,0 1670 1950 1068,5 376,0 191,8 567,8 53,1 2961 1957 1131,1 827,1 304,0 1131,1 100,0 4400 1961 1237,5 843,6 393,9 1237,5 100,0 4671 1966 1233,4 778,0 455,4 1233,4 100,0 4529 Stanje državnog šumskog fonda znalo se je tek 1957. g. Slijedeće petoljetke u taj su fond uključene površine pošumljenih pašnjaka na području istočne Sibirije i Daljnjeg Istoka, a također i one, koje su tačnijim izmjerama povećale doskora iskazivane površine. Uslijed toga do 1 .siječnja 1961. g. ukupna je površina državnog šumskog fonda porasla za 106,4 mil. ha, a pokrivena šumom za 15,8 mil. ha. Do 1966. god. uređeno je oko 39´/» drž. šum. fonda. Ostala njegova površina inventarizirana je aerometodom da bi dala približnu predodžbu o tom fondu. Suvremeni opseg uređivanja sa godišnjih 37— 38 mil. ha ne zadovoljava posvema zahtjeve šumoprivrede sa podacima o šum. fondu u zoni intenzivne šumoprivrede i eksploatacije, a tako i u rajonima planira 468 Pokriveno šumom 738.1 746,8 u mil. ha Ukupna drvna masa 80,2 79,7 u milrd. m3 Šumski je fond skoncentriran uglavnom u RSFSR, koja je najšumovitija republika. Pa i tu su šume nejednako raspoređene. Najšumovitiji je sjever njezinog evropskog dijela, Sibirija i Daleki istok. U nekim oblastima šumovitih rajona, uslijed intenzivne eksploatacije i predaje dijelova šumskih površina u druge oblike iskorišćavanja, zapaža se donekle povećanje površina nepokrivenih šumom (Karelija, Permska i Sverdlovska oblast, Altajski i Krasnojarski kraj). Uporedo s time, raste pošumljenost šumom deficitarnih rajona evropskog dijela Saveza. Tako je npr. 1917—1967. god. porasla pošumljenost Bjelorusije za 9,3i;´/o. Od 1943— 1953. god. pošumljavanjem poljozaštitnih pojaseva u 23 oblasti šumska se površina povećala za 563 tisuće ha (ili za 5*/o). U 14 oblasti Ukrajine povećanje iznosi 12%, a u nekim se oblastima te republike povećala šumska površina i dvostruko. U posljednja se dva decenija šumovitost Volgogradske, Voroneške, Kurske i Tampovske oblasti uvećala za 20—25%>. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 43 <-- 43 --> PDF |
U posljednjih 50 god. na površini oko 30 milijuna hektara podignuto je što šumskih kultura a što pomaganju prirodnoj obnovi šuma. Uporedo sa povećanjem šumovitosti, iz te je aktivnosti rezultiralo poboljšanje sastojina uslijed unošenja vrednijih vrsta drveća. Tab. 3 Sumovitost saveznih republika, površina šuma i količina drva po stanovniku Šume i drva po stanovniku M > 1 o SE E a:, T3 3 o SSSR 33,4 3,30 348 RSFSR 41,4 5,70 617 Ukrajina 13,2 0,18 18 Bjelorusi] a 32,5 0,80 60 Uzbekistan 2,7 0,12 1 Kazakstan 3,2 0,70 26 Gruzija 37,3 0,60 86 Azcrbejdžan 10,8 0,21 25 Litva 25,1 0,60 55 Latvija 38,0 1,10 126 Moldavija 7,3 0,06 Kirgizija 3,3 0,24 Tadžićka 2,4 0,17 5 Armenija 9,7 0,14 14 Turkmenska 12,7 3,40 6 Estonija 33,0 1,20 127 Prema društvenom obliku iskorišćavanja, šume se dijele u državne i kolhozne. U nadležnosti Min. poljoprivrede SSSR nalazi se 22,7 mil. ha sovhoznih šuma. Rezervati, zaštitne šume i naročito lovna gospodarstva (3,3 mil. ha) potčinjena su Min. poljoprivrede i Glav. upravi lovoprivrede pri Sovjetu ministara saveznih republika. Velike površine državnog šumskog fonda predane su na trajno iskorišćavanje kolhozima. Kolhoznici dobivaju drvo badava, ali im šume nisu svuda uređene, godišnje se sječe ne evidentiraju, gospodari se na niskom tehničkom nivou. Ministarstvo poljoprivrede poduzima mjere da otkloni te nedostatke. U mnogim se oblastima integriraju kolhoz- Vlasništvo nad šumskim fondom u Sovjetskom Savezu Tab. 4 šumar, organa 1167,7 854,5 690,7 75,8 ´S, U L E > ´Si > O CXcS « L o S c ~ E ^ 3-3 >L/) E a . 0.-3 go ( X E a-6 C i 5-E -^ rt P l ">> Ö C/3 G I. Državne šume: pod upravom vezane za razna ministarstva i resore 36,4 31,1 29,9 2,1 II. Kolhozne šume 29,3 29,3 26,2 1,8 Svega: 1233,4 914,9 746,8 79,7 na šumska gosopdarstva i upućuju na rad šumarski stručnjaci, a Ministarstvo daje posebne dotacije za uređivanje tih šuma. Primarno značenje u narodnoj privredi imaju one šume, koje su u nadležnosti šumarskih organa, a tih je po površini i drvnoj masi 95%» šumskog fonda SSSR. U nekim rajonima RSFSR, Turkmenije, Kirgizije i dr. šumski je fond (na površini od 115 mil. ha — a od toga je šumom pokriveno 30,2 mil. ha sa drvnom masom od 1 mlrd. m;i) predan na dugoročno iskorišćavanje državnim i kooperativnim organizacijama, a da nije isključen iz državnog šumskog fonda. Ti se areali iskorišćavaju pretežno kao pašnjaci sa velikom ulogom u marvogojstvu. Drvne su zalihe u prosjeku oko 33 m3 po hektaru. (U daljem izlaganju, podaci se o šumskom fondu navode bez površina, koje su predan na dugoročno iskorišćavanje). Šumska površina, podesna za uzgoj šuma, zaprema 76*Yo. Ostala je zamočvarena (138 mil. ha), u jarugama i na strmim padinama (67,5 mil. ha), vodom pokrivene površine (18,3 mil. ha). Šumom je pokriveno 83´a/o šumske ili 63"/o opće površine državnog šumskog fonda. Šumom su nepokrivene uglavnom plješine, paljevine, nepošumljene površine sječina, a protežu se pretežno Sibirijom, Dalekim Istokom i po sjeveru Evrope. Od 1943. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Razdioba osnovnih kategorija površina državnih šuma koje su u nadležnosti organa za gospodarenje šumama — po saveznim republikama (bez onih, koje su dane na dugoročno iskorišćavanje) Tab. 5 Šumska površina u : nilionima ha 0 všl SI) t$ 0"Ö Republike p-.^ Š« E bi) ._ r. 9 8 a i -00 ^ ° 3 3 nepokri veno šumom od toga nepošum. sječine Nešum. (jezera mil. ha Svega u SSSR 1052,4 796,5 660,5 6,1 131,4 13,6 255,9 (evropski dio) 198,3 161,5 147,7 5,7 10,1 6,9 36,8 (azijski dio) 854,1 635,0 512,8 0,4 121,3 6,7 219,1 RSFSR 1002,3 756,8 633,7 2,8 119,9 13,1 245,5 (evropski dio) 176,7 142,5 130,5 2.7 9,3 6,6 34,2 (azijski dio) 825,6 614,3 503,2 0,1 110,6 6.5 211,3 Ukrajina 7,1 6,2 5,4 1,8 0,2 0.1 0,9 Bjelorusija 5,6 5,2 4,8 0,6 0.2 0.! 0.4 Uzbekistan 3,5 2,8 0,8 0,1 1,9 04 0,7 Kazakstan 20,8 15,8 8,0 0,2 7,6 0,2 5,0 Gruzija 2,4 2,2 2,1 — 0,1 — 0,2 Azerbajdžan 1,0 0,9 0,8 — 0,1 — 0,1 Litva 1,4 1,2 1,2 0,2 — — 0.2 Latvija 2,1 1,7 1,6 0,2 — — 0,4 Moldavija 0,2 0,2 0,2 — — — — Kirgizija 1,4 0,6 0.4 — 0,2 — 0,8 Tadžička 1,8 1,0 0,3 — 0,7 — 0,8 Armenija 0,4 0,3 0,3 — — — 0,1 Turkmenska 1,1, 07 OJ — 0,5 — 0.4 Estonija 1,3 0,9 0.8 0,2 — — 0,4 cod. šumski se fond dijeli u tri grupe (v. Značenje je tih šuma, uglavnom, ekstab. 6). ploatacijsko. Valja istaći, da te eksploatacijske šume zauzimaju samo 493,7 mil. Razdioba (po grupama) šumskog fonda, ha ili 55´°/» površine šuma II i III kategorije zajedno. Ukupna im je drvna ma kojim upravljaju šumarski organi 3 sa 37,6 milijardi m, a zrelih i prezrelih Tab. 6 šuma 26,6 milijardi m2. U neotvorenim za iskorišćavanje, rezervnim šumama, skoncentrirano je još oko 400 mil. ha šumskog .^ rt fonda sa drvnom zalihom od 26,9 mili 51 toga relih relih a jardi m3. Te su šume na udaljenim područjima, još trans rt rt 3 3 gdje zasada nema 0 Gru Opć pov & rt« uzimaju 14% površine državnog šumskog I 161,3 94,7 10,0 5,3 fonda. II 72,0 48,3 4,8 1,7 Velik je uspjeh sovj. šumarstva — raz III 819,1 517,5 60,0 46,4 dioba šuma I. grupe u niz specijalnih Svega 1052,4 660,5 74,8 53,4 kategorija sa zavođenjem posebnog re žima gospodarenja, za svaku od njih, koji 470 N « p portnih putova pogodnih O 3 " U 3 n za izvoz drva. šumarstvu je u i iskorišćavanje mnogostranih korisnih funkcija šume. U gospodarenju veliku ulogu igraju šume I. grupe, koje za važno milijuna hektara milijardi kubnih metara |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Razdioba šuma I. grupe po osnovnim kategorijama Tab. 7 Kategorije šuma I. grupe gg Zelene zone grad. i ind. centara 14,5 (od toga šumoprivr. dio) 10,0 Poljo- i tlozašt. šume 17,2 Zašt. poj. duž rij. i jez. 55,4 (od toga je moguća ekspl.) 24,3 Lječilišne šume 0,7 Zašt. poj. duž. ž. pruga i šoses 3,3 Ind. zone orahovih šuma 9,0 Zašt. poj. šuma do tundra 55,2 Zašt.-ekspl. šume Zakavkazja 1,2 Ostale šume I. grupe 4,8 Ukupno šuma I. grupe 161,3 odgovara cilju postavljenom za te šume (v. tab. 7). U najnovije se vrijeme ukazala potreba da se naučno razrade upute o optimalnim površinama za svaku kategoriju šuma I. grupe (površ. zelene zone oko gradova, lječilišta, širine zaštitnih poj a ševa oko rijeka, jezera, željezničkih pruga i šoseja), a i da se odredi širina pojasa oko mrestišta u jezerima. Radi poboljšanja sanitarno-higijenskih uvjeta građana,- izdvojene su posebne zelene zone. Njihova je površina bila 1956. god. 9,9 mil. ha, a 1966. god. 14,5 mil. ha. Radi regulacije vodnog režima rijeka i jezera, na njihovim su obalama izvedeni zaštitni šumski pojasi široki 0,5 do 20 kilometara sa ukupnom površinom od 55,4 mil. ha. Da bi se osigurao postojan urod poljoprivrednih kultura i spriječili erozijski procesi na teritoriiu koji oskudijeva šumom, podignute su poljo-tlozaštitne šume na 17,2 mil. ha. Ozbiljna se pažnja poklanja urednijem iskorišćavanju sibirske limbe. U nizu rajona izlučene su idustrijske orahove zo Površ. pod Drv. masa šumom mlrd. m3 nj 0-L IH O ti; a T-l U P "´ Zu T3 u ´~ a O N O N P-´Si miliona hektara 11,2 i,8 1,3 0.3 7,9 1,3 0,9 0,2 11 9,2 2,3 0,9 0,3 34 33,9 18,3 3,9 2,3 19,1 9,9 2,1 1,1 0,6 0,1 2 2,5 0,6 03 0,1 6 7,2 2,6 1,3 0,5 26,4 21,4 1,8 1,5 i 1,1 0,6 0,3 0,2 3 2,6 0,7 0,3 0,1 i 00 94,7 48,4 10,0 5,3 ne (9 mil. ha). Ulogu u regulaciji klime vrše šume koje se protežu granicom spram tundre (uglavnom na azijskom dijelu) na 55,2 mil. ha. U planinskim rajonima Zakavkazja izlučene su zaštitnocksploatacijske šume, koje služe prvenstveno zaštiti gorskih padina od erozije (1,2 mil. ha). U šumama I. grupe zabranjene su glavne sječe i uslijed toga nagomilale se u njima znatne zalihe zrelih šuma, pa će se ipak i tu morati sjeći, ali tako, da se ne naruši gavna svrha njihova postojanja. Radi važnosti tih šuma u javnom interesu, njihova se površina neprestano proširuje. U II. grupi proces je obratan, površina im se smanjuje, a drvna masa iscrpljuje. U nizu oblasti tamane se i osvojene šume III. grupe. Uslijed toga morat će se (u rajonima s ograničenim drvnim fondom) prevesti jedan dio šuma iz III. u II. grupu. U tabl. 8. prikazana je razdioba površina pokrivenih šumom i drvnih zaliha po dominirajućim vrstama drveća. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Sastav šuma po vrstama drveća, koje su pod upravom šumarskih organa na Daljnjem Istoku, odakle se teško transportira. Od mekih listača prevladava breza i jasika, a njihovo se drvo slabo iskorišćuje. Hrast i bukva zauzimaju samo 2"/o šumom pokrivene površine. Intenzivna eksploatacija četinjačaslabo iskorišćavanje mekih vrsta listača dovelo je do toga, da su se u evropskom dijelu zemlje nakupile velike zalihe mekih listača zauzimajući oko SO1/» šumske površine. U azijskom dijelu prevladavaju četinjače. U šumama SSSR prevladavaju zrele sastoj ine (sa 62Vo površine pod šumom). To se tumači time, da do sada velika područja nisu otvorena za eksploataciju ni u azjiskom dijelu ni na sjeveru evropskog dijela Saveza. U ovom je posljednjem 47Vo zrelih i prezrelih sastojina. Najznačajnije promjene šumskog fonda (u narodno-gospodarskom smislu) proizašle su u evropskom dijelu, gdje je skoncentrirano 69Vo sječa i gdje je intenzivnost iskorišćavanja 1,9 m2 po hektaru, dok se u Sibiriji i na Daljnjem Istoku siječe samo 0,2 m3 po hektaru. Od 1961. do 1966. god. u 25 oblasti RSFSR i u nizu saveznih republika smanjuju se zalihe zrelog drveta. U evropskom su se dijelu snizile ukupno za 548 mil. m3. Znatno su se snizile i u Kareliji (za 110 mil. m3), u Ukrajini (16,3 mil. m3) i u drugim oblastima. Smanjenje zaliha zrelih šuma ide uglavnom na račun pojačanih sječa četinjača. Nasuprot tome, rastu zalihe mekih listača. Površine su brezika porasle u 5 godina za 3,7%, a jasike za ll,r%>. Upored s time, površine su se četinjača smanjile za 2°/». Ima, doduše, i oblasti u kojima se donekle i povećale eksploatacijske zalihe četinjača: u Vologdi za 19,6 mil. m3, u lenjingradskoj — 11 mil. m", u kalinjinskoj — 8,7 mil. m3, novgorodskoj — 5 mil. m3. God. 1966. etat u šumama II. i III. grupe iznosio je 600,3 mil. m3, a stvarno je doznačeno samo 335,1 mil. m3 (v. tabl. 10). Vrsta drveća Četinjače Bor Omorika ob. Jela Ariš Limba (kedr, P. cembra) Juniperus seraw hanica (area) Ukupno Tab. 8 Površina Drvna masa pod šumom sastoj ina mil. ha «Vo : tnlrd. m!´ Vo 108,0 16,4 14,3 19,1 80,6 12,2 12,2 16,4 11,8 1,8 2,2 2,9 251,5 38,0 26,7 35,6 37,3 5,6 6,6 »,9 0,4 0,1 489,6 74,1 62,0 82,9 Tvrde listače Hrast 9,4 1,4 0,9 1,1 Bukva Ostale vrste Ukupno Meke listače Breza Jasika Joha Lipa Topola Ostale vrste Ukupno Ostale drvenaste vrste Grmovi i vrbici Sveukupno 2,5 0,4 0,5 0,7 12,3 1,9 0,7 1,0 24,2 3,7 2,1 2,8 87,9 13,3 7,1 9,5 17,6 2,7 2,2 2,9 2,4 0.4 0,2 0,3 2,4 0.3 0,3 0,4 0.8 0.1 0.1 0,1 0,7 0,1 — — 111,8 16,9 9,9 13,2 2.0 0,3 0,2 0,3 32,9 5,0 0,6 0,8 660,5 100,0 74,8 100,0 U šumama Saveza dominiraju četinjače sa 74´Vo šumske površine. Više od polovine su ariševe šume, čije drvo još nije našlo odgovarajuće primjene u narodnoj privredi. Ariš raste pretežno u Sibiriji i |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Starosna struktura šuma pod upravom šumarskih organa (brojnik = površina u mil. ha nazivnik = zaliha u mlrd. m3) Grune po vrstama drveća Grupe po starosti srednjo-dozrijemladici dobne vaj uče 78,3 106,5 19,5 Sveukupno 2,3 10,4 8,7 46,9 68,6 47,4 (od toga četinjače) (tvrde listače) (meke listače) Grupašuma Svega II 94,6III 505,7 Ukupno 600,3 1,6 7,5 7,0 4,4 6,0 4,2 0,2 0,5 0,4 24,3 28,5 18,5 0,5 2,2 1,4 Iskorišćenje etata u 1966. godini Važe ći etat mil. m3 iad toga su četinj. meke list. Svega 39,3 47,7 93,1 359,5 139,6 242,0 398,8 187,3 335,1 U svim je crnogoričnim šumama etat bio iskoriščen samo sa 66°/», a u evropskom dijelu premašen za 13ia/o. U azijskom se dijelu posjeklo tek 39%> etata. U sastojinama mekih listača etat se slabo iskorišćuje: u SSSR tek 34Vo; u evropskom dijelu 63°/o, u azijskom se praktički gotovo i ne eksploatira. Premašaj etata crnogoričnih šuma II. grupe RSFSR dopušten je u mnogim oblastima republike. Na znatno velikim površinama vode se uvjetovano-čiste sječe, pri kojima se ostavlja na sječini oko 30—40J/u neoborenih stabala i neizvezenog drva. To stanje treba popraviti. Osim glavnog sječivog prihoda 1966. god. posjeklo se u svrhu obnove šuma u I. grupi 19,9 mil. m1, proredama 26,3 mil. m:: i ostalim načinima 13,4 mil. m3. Na taj je način 1966. ukupna doznaka iznosila u šumama SSSR 394,7 mil. m3 što iznosi 84a/o godišnjeg srednjeg prirasta eksploatiranih šuma. Ipak, u evropskom dijelu stalno premašuju sječe četinjača pomenuti prirast. Faktična doznaka B/o iskorišćenja od toga su čet. m. list. 46,2 40,4 218,1 22,7 264,3 63,1 Proizvodnost sedenciji drž. šum. zrele i Svega prezrele 406,2 660,5 53,4 74,8 326,7 489,6 45,9 62,0 9,6 24,2 1,0 2,1 45,5 111,8 5,8 9,9 hom po 1 ha eksploatacijskog fonda i srednjim prirastom. Srednja drvna zaliha po 1 ha eksploatacijskog fonda u svim šumama zemlje i za sve vrste drveća iznosi 138 m3 (za četinjače 140 m3, a meke listače 128 m2). U šumama koje se iskorišćavaju, iznosi 151 m3 (četinjače 154 m3, meke listače 143 m3). Godišnji prirast drvne mase u šumama SSSR po 1 ha površine pokrivene šumom iznosi 1,35 m3. Pri relativno niskom prirastu drvne mase po 1 ha površine pod šumom, koji je uvjetovan postojanjem golemih šumskih površina u zoni trajne promrzlice, na močvarama i drugim maloproizvodnim tlima, a u nizu rajona opet srednji prirast po 1 ha dosiže znatne veličine. U Ukrajini je 3,22 m3, Latviji 2,95 m3, Litvi 2,94 m3, u kaluškoj oblasti 3,83 m-, vladimirskoj 3,61 m3, moskovskoj 3,59 m* itd. Analiza suvremenog stanja drž. šum. fonda i promjena u njemu, svjedoče o nedostacima u organizaciji evidencije i Svega 984856 šuma fonda) Tab. 10 od toga su čet. m. list. 117 85 61 16 66 34 (koje su u eviprikazuje zali |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 48 <-- 48 --> PDF |
iskorišćavanja drvnog fonda zemlje. Neminovno je potrebno riješiti cio niz zadataka, da bi se likvidirali ti nedostaci i osiguralo racionalno isokrišćavanje drvnih zaliha. Najvažniji su: tačna razdioba šuma po grupama s evidencijom stanja šumskog fonda; postignutog nivoa vođenja šumarstva i drvarske industrije u pojedinim rajonima; ustanovljivanje optimalnih površina pojedinih kategorija za šume I. grupe; mnogi radovi na isušivanju šuma; podizanje šuma u šumskoj zoni i pošumljavanje u deficitarnim područjima; proširivanue radova pri čišćenju i proredama; dalje usavršavanje gospodarenja i iskorišćavanja šuma razne narodno-gospodarske namjene. Radi pouzdanijeg znanja o šumskom fondu zemlje, treba proširiti prizemno uređivanje šuma u perspektivnim rajonima za razvitak eksploatacije, a gdje je drvni fond ustanovljen samo aerotaksacijom, povisiti tačnost inventarizacije i poboljšati metodiku evidencije šumskog fonda i organizaciju radova o unošenju tekućih promjena u podatke za uređivanje i knjige evidencije lokalnog šumskog fonda. Važan zadatak na području racionalnog iskorišćavanja šumskog bogatstva zemlje — ostvarenje mjera o teritorijalnom razmještaju iskorišćavanja šuma i u prvom redu smanjenje sječa u evropskom dijelu SSSR, a i razvitak eksploatacije šuma Sibirije i Daljnjeg Istoka. U tom su smislu šumari mnogo učinili. U posljednjih 20 godina u šumovitim rajonima (naročito Sibirije i Daljnjeg Istoka) drvarska su poduzeća osvojila više od 1250 sirovinskih baza sa eksploatacijskom drvnom zalihom od 7 milijardi m3 i godišnjom doznakom oko 240 mil. m3. Od toga je oko 90"/o pripalo drvarskim poduzećima Min. drvarske industrije SSSR. Tim su stvoreni nužni uvjeti za dalji razvitak drvarske industrije. S time u vezi, odredili su se rajoni razvitka eksploatacije u kojima treba povećati proizvodnju i ostvariti mjere za prenošenje baza eksploatacije sa deficitarnih rajona evropskog dijela SSSR. Treba također likvidirati premašaj etata u crnogoričnim šumama, znatno povećati iskorišćavanje ariša u narodnom gospodarstvu, mekih listača, malovrijedno i kratko drvo četinjača, organizirati preradu otpadaka sa sječine. Planovi o sortimentima koji su potrebni preradbenoj industriji, moraju se uskladiti sa rorobnom strukturom ukupne sječne površine. Mnoge uredbe i postavke, koje reguliraju upravljanje državnim šum skim fondom i iskorišćavanje drvne mase, danas više ne odgovaraju suvremenim potrebama narodne privrede. Radi toga treba bezuvjetno razraditi i izdati jedinstveni zakon o šumama SSSR, kojim treba predvidjeti osnovne postavke o organizaciji i vođenju šumskog gospodarenja i racionalnog iskorišćavanja drvnog fonda. Prema čl. V. P. Cepljaeva i N. N. Guseva u Les. Hoz. 12-1967. Đ. Knežević M. I. Dokučajeva: Vegetativnoe razmnoženie hvojnyh porod (Vegetativno razmnožavanje četinarskih vrsta). Pod redakcijom akademika A. S. Jablokova, knjigu je izdalo izdatejlstvo »Lesnaja promišlenost«. Moskva, 1967. god. U knjizi su izloženi metodi vegetativnog razmnožavanja četinarskih vrsta drveća putem kalemljenja i putem reznica, a koji su namenjeni praksi za masovno dobijanje materijala prilikom veštačkih pošumljavanja. Date su preporuke najracionalnijih metoda za kalemljenje četinarskih vrsta, sa odgovarajućim izborom podloge i plemke, što omogućava da se znatno ubrza proces fruktifikacije. U knjizi su osvetljena pitanja oko osnivanja semenskih plantaža, u slučajevima kada se u te svrhe koriste za podloge sibirski i evropski kedrovi. Date su i preporuke za primenu odgovarajućih agrotehničkih mera za dalju negu već podignutih semenskih plantaža. Poseban interes u knjizi predstavlja ono poglavlje, u kome se govori realiziranim unutarvrsnim — geografski udaljenim — ukrštavanjima i o međuvrsnim hibridima raznih borova. Eksperimentirajući dugi niz godina u cilju razmnožavanja četinarskih vrsta drveća putem reznica, autor je razradio originalne metode za ukorenjivanje reznica u hladnim lejama, naročito za uslove podmoskovlja . Cilj je ove knjige da upozna specijaliste- šumare, hortikulturce, selekcionare itd. sa metodama i načinima vegetativnog razmnožavanja četinarskih vrsta drveća. inž. Niko Popnikola |