DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 48 <-- 48 --> PDF |
iskorišćavanja drvnog fonda zemlje. Neminovno je potrebno riješiti cio niz zadataka, da bi se likvidirali ti nedostaci i osiguralo racionalno isokrišćavanje drvnih zaliha. Najvažniji su: tačna razdioba šuma po grupama s evidencijom stanja šumskog fonda; postignutog nivoa vođenja šumarstva i drvarske industrije u pojedinim rajonima; ustanovljivanje optimalnih površina pojedinih kategorija za šume I. grupe; mnogi radovi na isušivanju šuma; podizanje šuma u šumskoj zoni i pošumljavanje u deficitarnim područjima; proširivanue radova pri čišćenju i proredama; dalje usavršavanje gospodarenja i iskorišćavanja šuma razne narodno-gospodarske namjene. Radi pouzdanijeg znanja o šumskom fondu zemlje, treba proširiti prizemno uređivanje šuma u perspektivnim rajonima za razvitak eksploatacije, a gdje je drvni fond ustanovljen samo aerotaksacijom, povisiti tačnost inventarizacije i poboljšati metodiku evidencije šumskog fonda i organizaciju radova o unošenju tekućih promjena u podatke za uređivanje i knjige evidencije lokalnog šumskog fonda. Važan zadatak na području racionalnog iskorišćavanja šumskog bogatstva zemlje — ostvarenje mjera o teritorijalnom razmještaju iskorišćavanja šuma i u prvom redu smanjenje sječa u evropskom dijelu SSSR, a i razvitak eksploatacije šuma Sibirije i Daljnjeg Istoka. U tom su smislu šumari mnogo učinili. U posljednjih 20 godina u šumovitim rajonima (naročito Sibirije i Daljnjeg Istoka) drvarska su poduzeća osvojila više od 1250 sirovinskih baza sa eksploatacijskom drvnom zalihom od 7 milijardi m3 i godišnjom doznakom oko 240 mil. m3. Od toga je oko 90"/o pripalo drvarskim poduzećima Min. drvarske industrije SSSR. Tim su stvoreni nužni uvjeti za dalji razvitak drvarske industrije. S time u vezi, odredili su se rajoni razvitka eksploatacije u kojima treba povećati proizvodnju i ostvariti mjere za prenošenje baza eksploatacije sa deficitarnih rajona evropskog dijela SSSR. Treba također likvidirati premašaj etata u crnogoričnim šumama, znatno povećati iskorišćavanje ariša u narodnom gospodarstvu, mekih listača, malovrijedno i kratko drvo četinjača, organizirati preradu otpadaka sa sječine. Planovi o sortimentima koji su potrebni preradbenoj industriji, moraju se uskladiti sa rorobnom strukturom ukupne sječne površine. Mnoge uredbe i postavke, koje reguliraju upravljanje državnim šum skim fondom i iskorišćavanje drvne mase, danas više ne odgovaraju suvremenim potrebama narodne privrede. Radi toga treba bezuvjetno razraditi i izdati jedinstveni zakon o šumama SSSR, kojim treba predvidjeti osnovne postavke o organizaciji i vođenju šumskog gospodarenja i racionalnog iskorišćavanja drvnog fonda. Prema čl. V. P. Cepljaeva i N. N. Guseva u Les. Hoz. 12-1967. Đ. Knežević M. I. Dokučajeva: Vegetativnoe razmnoženie hvojnyh porod (Vegetativno razmnožavanje četinarskih vrsta). Pod redakcijom akademika A. S. Jablokova, knjigu je izdalo izdatejlstvo »Lesnaja promišlenost«. Moskva, 1967. god. U knjizi su izloženi metodi vegetativnog razmnožavanja četinarskih vrsta drveća putem kalemljenja i putem reznica, a koji su namenjeni praksi za masovno dobijanje materijala prilikom veštačkih pošumljavanja. Date su preporuke najracionalnijih metoda za kalemljenje četinarskih vrsta, sa odgovarajućim izborom podloge i plemke, što omogućava da se znatno ubrza proces fruktifikacije. U knjizi su osvetljena pitanja oko osnivanja semenskih plantaža, u slučajevima kada se u te svrhe koriste za podloge sibirski i evropski kedrovi. Date su i preporuke za primenu odgovarajućih agrotehničkih mera za dalju negu već podignutih semenskih plantaža. Poseban interes u knjizi predstavlja ono poglavlje, u kome se govori realiziranim unutarvrsnim — geografski udaljenim — ukrštavanjima i o međuvrsnim hibridima raznih borova. Eksperimentirajući dugi niz godina u cilju razmnožavanja četinarskih vrsta drveća putem reznica, autor je razradio originalne metode za ukorenjivanje reznica u hladnim lejama, naročito za uslove podmoskovlja . Cilj je ove knjige da upozna specijaliste- šumare, hortikulturce, selekcionare itd. sa metodama i načinima vegetativnog razmnožavanja četinarskih vrsta drveća. inž. Niko Popnikola |