DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 50     <-- 50 -->        PDF

u oba kraja, pri reversivnom kretanju
vagoneta duž ćele linije.


10. S. H ris tov: Uticaj promene temperature
na promene zateznih sila kod
užadi nepokretno zategnutih na oba kraja,
prilikom reversivnog kretanja vagoneta.
11. S. Hristov: Uprošćena metoda
za utvrđivanje razmere nepokretne noseće
žice, zakotvljene u oba kraja, kod
jednosmernih dvožičnih linija sa reversivnim
kretanjem vagona.
12. N. Statkov-O. Popov-K. A sparuhov
: Proučavanje buke prenosnih
šumskih žičara sa reversivnim kretanjem
vagona.
13. P. D a n k o v : Suština i uloga proizvodnih
šumskih kooperacija u našem
ekonomskom i društveno-političkom životu
posle 9 septembra 1944 godine.
14. A. Aleksiev: Kompoziciona analiza
boje u cvetnom kutu parka Slobode
u Sofiji.
15. A. Aleksiev: Simetrija i asimetrija
u parkovskoj kompoziciji.
16. B. Ronkov-E. Evagelatova:
Hromografska analiza mono i disaharida
u vodnim ekstraktima kore bukve i hidroliza
njenih polisaharida.
17. T. Markova: Pribeleške o frazeologiji
francuske šumarske literature.
TOM XV iz 1967. godine sadrži:


1. N. Penev-A. Georgiev-V. V 1 ai
e v: Tipovi šuma u školskom gazdinstvu
»G. Avramov« i usmeravanje obnove
u nekim tipovima u cilju formiranja
dvospratnih sastojina.
2. B. Kalinkov-I. Dobrinov:
Prilog za proučavanje varijabiliteta različitih
formi belog bora u Zapadnim Rodopima.
3. V. Donov-E. Dimitrov-K. J orova
: Dinamika usvojenog azota u vezi
promene temperature i vlažnosti tla.
4. R. F 1 o r o v : Ogled za utvrđivanje
potencijalne produktivnosti prirodnih
šumskih sastojina na osnovi termodinamičnog
zakona za raseljavanje energije.
5. R. F 1 o r o v : Metod za određivanje
srednje godišnje vrednosti entropije šumskih
sastojina.
6. B. Rosnev : Varijabilitet u formi
krune belog bora u južnoj Rili.
7. J. Duhovnikov- A. Iliev: Određivanje
tekućeg prirasta dubećih stabala.
8. A. Andonov: Zakonomernost u
izgradnji debljine i visine mešovitih sastojina
smrče, jele i bukve.
9. Ž. Dončev: O ceru i njegovom
mestu u šumarstvu Severoistočne Bugarske.
10. M. R u s k o v - N. B o t e v : Proučavanja
o rasprostranjenosti i migraciji jelena
(Cervus elaphus) u gazdinstvu »Vitinja
«.
11. M Ruskov-N. Botev-G. Steni
n : Proučavanje sastava i dinamike rezervi
jelena u gazdinstvu »Vitinja«.
12. N. B o t e v : Pokus za proučavanje
ekonomike efektivnosti nekih lovnih gazdinstava
u Bugarskoj.
13. N. Statkov-K. Asparuhov-O.
Popov : Proučavanje vibracija nekih
prenosnih šumskih žičara sa reversivnim
kretanjem vagoneta.
14. Š. Hristov: Tačnost formule za
utvrđivanje uticaja promene temperature
na promene zategnutih sila, kod nosećih
žica zategnutih na oba kraja, pri reversivnom
kretanju vagoneta.
15. S. Hristov : Paralelno proučavanej
tačnosti približne formule za utvrđivanje
razlike u zategnutim silama nosećih
žica, nepokretno zakotvljenih u oba
kraja, prilikom reversivnog kretanja vagoneta.
16. P. Ko s tov : Proučavanje uticaja
nekih tehnoloških faktora na proces dobiianja
smole kod belog bora.
17. D. Mladenov: Eksperimentalno
proučavanje momenta obrtanja pokretnih
žičara za izvoz drvnih sortimenata.
18. B. Ronkov-N. Evangelatov
a : O dinamici mono, di i trisaharida
u lišću i stablu jednogodišnjih izdanaka
topole. Populus euramericana 1-214.
19. Ronkov-N. Evangelatova:
Proučavanje slobodnih aminokiselina u
lišću i stablu jednogodišnjih letorasta P.
euramericana 1-214.
20. R. Z a re v- N. B o j č i n o v- P. Dankov
: Kretanje komunističkog rada u
šumarstvu.
21. P. Dankov: Borba BKP protiv
grabij ive šumske politike monarho-fašističke
vlasti u Bugarskoj do Drugog svetskog
rata.
22. Ž. Dončev- R. Z a r e v : Još jednom
o principu partijnosti u šumarskoj
nauci.
inž. Niko Popnikola


4Ti




ŠUMARSKI LIST 11-12/1968 str. 51     <-- 51 -->        PDF

c/iekcoiag.


Ing. LAVOSLAV LOGER


4. listopada 1968. umro je ing. Lavoslav Loger,
istaknuti šumarski stručnjak na području uređivanja
šuma.
Lavoslav Loger se rodio 28. I 1899. u Ozlju,
gimnaziju je pohađao u Karlovcu, a šumarski
fakulet u Zagrebu 1917—1921. g.


Razdoblje svog stručnog rada — do penzioniranja
1964. g. — proveo je uglavnom u Vinkovcima,
kod biv. Brodske imovne općine, u
Novoj Gradiški kod Šumskog gospodarstva i u
Zagrebu. Stoga je u krugovima šumara tih šumarskih
centara i najviše poznat i obljubljen
kao dobar stručnjak i rukovodilac i izvanredno
dobar i simpatičan drug.


Ing. Loger je dao šumarstvu, osim cijelog
niza šumskouređajnih osnova za šume šumom
bogatih područja Slavonije, također i poglavlje
Uređivanje šuma u Velikom šumarsko-tehničkom
priručniku (1948), koji je dulje vremena


služio kao gotovo jedini stručni priručnik za uređivanje šuma — šumarima
praktičarima i studentima šumarstva. Loger je također, kao rukovodilac poslova
uređivanja šuma, bio i dobar učitelj generacijama mladih šumara na tome
području rada.


Lavoslav Lgoer, od milja među bližim znancima zvan Levek, ostat će svojim
mnogobrojnim prijateljima, kolegama i znancima u trajnoj uspomeni kao
vrijedan i zaslužan šumarski inženjer, i dobar i vedar drug.


Ing. V. Špoljarić
Ing. F. Petrović


ČEDOMIR OKLOBDŽIJA
dipl. inž. šumarstva


19. IX 1968. umro je nenadano vrijedni i konačno Šum. fak. u Zagrebu 1930. god.,
naš drug Čeda u 61. godini života i zau-gde je bio među najboljim studentima.
vek ostavio voljenu porodicu i odane priNaročito
se interesovao naukom o urejatelje.
đivanju šuma i šum. transportnim sredRođen
je 24. VIII 1907. god. u Irigu. stvima i zato ga je prof. Nenadić želio za
Kao sedmogodišnje dete dolazi sa svojim asistenta, što je Čeda odbio i bacio se
roditeljima u Srbiju, gde ostaje kroz ceo svom mladalačkom energijom na praktiprvi
svetski rat, a onda se vraća kući u čan rad (taksator fruskogorskih šuma,
Irig, polazi osnovnu školu, a zatim gimprojektant
i izvođač šumskih komunikanaziju
u Rumi, koju završava 1926. god. cija).