DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 15 <-- 15 --> PDF |
UDK 595.782:634.0.414.22 SUZBIJANJE MOLJCA JELINIH IGLICA (Argyresthia fundella F. R.) 1968. GOD. U GORSKOM KOTARU Dr IVAN SPAIĆ UVODNA NAPOMENA U toku prošle (1967.) godine obavljena su u Gorskom kotaru terenska istraživanja moljca jelinih iglica Argyresthia fundella F. R. Glavni dio tih istraživanja bili su pokusi aviokemijskog suzbijanja leptira. Rezultati ovih istraživanja objavljeni su (Spaić I.). U ovom članku izvještavam o rezultatima radova na suzbijanju jel. moljca u Gorskom kotaru 1968. god. Ovogodišnji radovi bili su u neku ruku nastavak prošlogodišnjih. Oni predstavljaju kombinaciju istraživanja i operativne akcije. Suzbijanje leptira jel. moljca veoima je složen posao, koji se nikako ne može uspješno obaviti po nekoj šabloni jer praktična akcija nužno počiva na određenim istraživanjima. Zbog toga će i svaka buduća akcija protiv leptira jel. moljca predstavljati takvu kombinaciju, u kojoj su obje komponente (istraživačka i operativna) nerazdvojno povezane. Metodika pojedinih radova i opažanja opisana je i obrazložena u spomenutom članku. Budući da se ni ove godine nije mijenjala, o tome se ovdje gon vori sasvim ukratko. Ukoliko zbog toga u ovom tekstu ima nejasnoća, upućujem na moj navedeni objavljeni rad. 1. SADAŠNJE STANJE ZARAZE Prošle godine (1967) prvi puta je utvrđeno stanje zaraze jel. moljca na čitavom području Gorskog kotara. Ranije se smatralo da jel. moljac predstavlja lokalni fužinski problem. No tim se pregledom utvrdilo da je ovaj štetnik poisvuda raširen i da je zarazom obuhvaćeno više od polovine površine svih gospodarskih jedinica Gorskog kotara, u kojima pridolazi jela. U mom spomenutom članku nalazi se tabela s podacima o stanju zaraze na području pojedinih šumarija Gorskog kotara u 1967. god. Ove gdine (1968.) ponovno je pregledan čitav Gorski ko>tar. Za razliku od prošle godine, kada je zaraza ocjenjivana okularno, ove je godine taj rad obavljen objektivnijim načinom po metodi opisanoj u mom spomenutom članku. Ona se temelji na utvrđivanju broja kokona na 1.000 iglica. Iako se radi o numeričkoj metodi, koja u znatnoj mjeri smanjuje subjektivni utjecaj u radu, ipak su i ove godine održane terenske instruktaže u ci,lju što većeg ujednačen]a radnog postupka. Instruktaže su održane s velikim brojem terenskog osoblja na području Mrkoplja, Fuž´ina i Jasenka. Bili su prisutni predstavnici svih šumarija Šumskog gospodarstva Delnice i Ogulin kao i predstavnici gospodarstava Senj i Karlovac. |