DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 17 <-- 17 --> PDF |
raspolažemo s podacima o stanju zaraze na području gospodarstava Gospić i Karlovac iako znamo za pojedine lokalitete, na kojima moljac i ovdje pridolazi. O pridolaženju moljca u jelinim sastojinama na području između Save i Drave ne znamo baš ništa iako ga po nekim indicijama ima i ovdje. Takvi su nam podaci, međutim, potrebni ne samo zbog aktuelne ekonomske važnosti ovog insekta nego i zbog toga da upoznamo tok njegove gradacije i u drugim područjima, koja se klimatski razlikuju od Goskog kotara. Tab. 2 Ukupno evidentirano stanje zaraze jel. moljca A. fundella u Hrvatskoj prema brojnosti kokona u maju 1968. god. Gesamter Befallszustand der Tannennadelmotte A. fundella in Kroatien gemäss der Kokonzahl im Mai 1968. Površina gosp. jed l.u Intenzitet zaraze Šum. gosp. kojima pridolazi jela Befallsrate Forstw. Fläche d. Wirtschaftseinheit Betrieb wo die Tanne vorkommt ukupna zaražena jak srednj i slab gesamt befallen stark mittelstark schwach ha ha B/o ha »/o ha Vo ha °/o Delnice 74.980 52.774 70 13.219 25 30.519 58 9.036 17 Ogulin 30.986 9.395 30 1.540 16 3.635 39 4.220 45 Senj 21.637 12.351 57 780 6 9.209 74 2.362 20 Ukupno 127.603 74.520 58 15.539 21 43.363 58 15.618 21 Iz razumljivih razloga u ovom, kao uostalom i u prethodnom članku, navedeni su samo sumarni podaci o zarazi za pojedina gospodarstva odnosno šumarije. Međutim postoje i detaljni podaci za svaki odjel pregledanih gospodarskih jedinica. Takvi su nam podaci neophodno potrebni za upoznavanje i proučavanje gradološke krivulje jel. moljca. Da bi se to postiglo, te podatke treba prikupljati dugi niz godina, naravno i tada kad sadašnja zaraza prestane. Prema tome utvrđivanje stanja zaraze jel. moljca nikako se ne smije smatrati privremenim kampanjskim radom nego treba insistirati da to ubuduće postane trajni redovni posao u područjima gdje pridolazi jela. Da rezimiram: ovogodišnja zaraza jel. moljca u Gorskom kotaru po površini je još veća, a po intenzitetu još jača od prošlogodišnje. Ne budu li prirodni faktori (utjecaj kojih na jel. moljca još ne poznajemo) u velikoj mjeri reducirali brojnost populacija ovog insekta, mogu se očekivati veliki gubici u proizvodnji u jelinim sastojinama. Ovom prilikom iznosim jedno — za sada empirijsko — iskustvo u vezi sa zarazom jel. moljca. Ranijih godina — pa čak niti lane prije prikupljanja podataka o stanju zaraze — nismo znali da li ovaj štetnik pridolazi na visinama iznad 1.000 m. Ove smo se godine osvjedočili da A. fundella prati jelu do njene gornje visinske granice rasprostranjenja. Šta više, najjača zaraza gotovo je redovito utvrđena baš na visinama iznad 1.000 m. Osim toga uočio sam da je zaraza naročito jaka na silikatnim platoima. Ova empirijska iskustva treba istraživanjima provjeriti i objasniti. Time bi se proširilo naše oskudno znanje o ekologiji ovog insekta. |