DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 35     <-- 35 -->        PDF

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA


Pojava progresivne izmjene smjese u smjeru proširivanja bukve i smanjivanja
obnove jele, posljedica je (istosmjernih i raznosmjernih, usporednih i
unakrsnih) međusobno ovisnih antropogenih, abiotskih i biotskih činilaca;
unekoliko je simptom o smanjenoj ekološkoj adaptivnosti jele i neuravnoteženosti
biogeocenoze.


Ti utjecaji i, vjerojatno, jaka oscilacija ili promjena makroklime glavni
su povod da se razvila pojava sušenja i slabe obnove jele, ili, općenito, izmjena
omjera smjese. Uzroke navedenoj pojavi treba tražiti u promjen i kom pleksa
ekoloških faktora koji su zatim utjecali na tok razvitka i
međusobne odnose biotskih faktora, a u konačnoj sekvenci na masovnu pojavu
msekatskih štetnika, najviše moljca jelovih iglica. O tom je indirektno bila
riječ u našem studijskom elaboratu »Bioekološki osnovi za racionalno oblikovanje
i očetinjavanje bukovih sastojina« g. 1966. str. 121—186 i 207—218.


U vezi s problemom širenja naše najrasprostranjenije listače i nedovoljnim
održavanjem i podmlađivanjem naše privredno najvažnije četinjače, iznest
ćemo za navedene sastojinske objekte procentualne podatke o toku razvitka
omjera smjese bukovih stabala po debljinskim, unekoliko starosnim, razredima
(tj. u V razredu su prosječno najstarija stabla a u I razredu nalaze se prosječno
najmlađa); v. pril. tabelu.


% broja bukovih stabala u debljinskom razredu


VGodina 1939.
IV III II I V
Godina 1964.
IV III II I
Jelenčić
Tuhobić
Brloško I
Brloško II
14
4
4
1
41
36
32
8
47
60
37
13
49
68
31
15
53
78
27
28
26
10
12
4
52
47
40
17
53
69
35
19
62
76
28
31
77
83
49
61


Po podacima navedene tabele, na staništima karbonatne i silikatne petrografske
podloge povećava se broj bukovih stabala u odnosu na broj jelovih stabala:
u kategoriji najstarijih stabala ih je malo, a zatim ih je sve više. Ta pojava
bila je g. 1939. manje razvijena, pogotovo na tlima iznad silikatnih sfti—
jena, a nakon četvrt stoljeća i danas veoma je rasprostranjena. Koliko se jela
na navedenim objektima fiziološki i pod utjecajem insekata sušila, nije poznato.
Za dublji study kompleksa navedenih pojava potrebna je angažiranost
u terenskom sakupljanju podataka;.ali ta istraživanja ne možemo izvršiti u
okviru ovog rada, tj. u vanuredskom vremenu, a niti u redovnom radu, jer smo.
unatoč predlaganju četiri naša godišnja plana i sudjelovanja u raznim komisijama
po tom problemu, isključeni od daljnjih istraživanja.


Zaključujući razmatranja o bioekološkoj regresiji jele, može se za ukupnost
pojava, povoda i uzroka dati ovaj sažetak:


Prva veća odumiranja jele na području Hrvatske pojavila su se pred oko
tri desetljeća u najzapadnijem dijelu njenog prirodnog areala, na karbonatnim
tlima, u staništima koja su pod jakim utjecajem maritimne klime. Zatim se ta
pojava proširila ne samo na prosječno plićim, toplijim i manje plodnim tlima,
nego i na dubokim, hladnijim i mineralno bogatijim tlima, odnosno u zatvorenijim
staništima silikata. U navedenom dijelu Dinarida, ta staništa odgova