DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 77     <-- 77 -->        PDF

c^ekcolosi


PETAR DRAGIŠIC — Život i rad


Nemilo nas je iznenadila vijest o smrti P. Dragišića. Šumarska struka Hrvatske
izgubila je jedinog od svojih najuglednijih predstavnika. Smrću P. Dragišića
nestalo je iz naših redova dobrog stručnjaka, voljenog i poštovanog kako od šumarskih
inžinjera tako i od tehničkog osoblja. Bio je jedan od najpoznatijih
šumara Hrvatske i veliki poznavalac svoje struke.


Mnogi drugovi iz prakse sjetiti će se s kolikim se temperamentom P. Dragišić
borio za provođenje uzgojnih mjera u našim šumama. Nije mu pri tom
bilo stalo, dali taj stav odgovara ili ne momentalnim mogućnostima, nego se
borio za ono što je po savjesti držao da je pravilno.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 78     <-- 78 -->        PDF

On je dobro zapazio, što u gospodarenju sa šumama znači spremno terensko
osoblje i neumorno je cijelog života prenosio na njih svoje veliko stručno
znanje. Odgojio je niz mladih šumara, na koje je uticao visokom ličnom etikom
i jasnim mislima.


Petar Dragišić se rodio 30. IX 1897. u Rujevačkoni Bešlincu. Poljoprivrednošumarsfci
fakultet završio je 1925. godine u Zagrebu. Šumarsku službu započeo
je iste godine u Direkciji šuma u Zagrebu. Od 1927. do 1941. godine bio je
upravitelj šumarije najprije u Grubišnorn polju, a zatim Ivanovom selu i Viro(vitici,
gdje ga je zatekao početak drugog svjetskog rata. Kao upravitelj šumarije
bavio se njegom sastojina od najranijih faza njihovog razvoja. Od 1941.
do 1945. godine bio je u zarobljeništvu u Njemačkoj, gdje je mnogo propatio:,
a među ostalim izdržao je dvije složene operacije pod najtežim okolnostima.
Nakon oslobođenja rukovodi eksploatacijoim šuma na području Banije i u centrali
Zešumpoh-a u Zagrebu. Od 1947. do 1951. godine direktor je šumskih
gospodarstava Karlovac i Zagreb, glavni inžinjer Glavne direkcije drvne indur
strije, načelnik u Ministarstvu šuma Zagreb i vršilac dužnosti pomoćnika ministra.
Od 1952. godine radi u Institutu za šumarska i lovna istraživanja u
Zagrebu na istraživačkim radovima njege šuma. Godine 1963. odlazi u mirovinu,
ali ne prestaje s aktivnim radoni sve do svoje prerane smrti 14. XI
1968. god.


Kroz cijelo vrijeme svog života, a osobito poslije Oslobođenja bio je vrlo
aktivni društveni radnik. Od 1951. do 1963. godine stalni je član komisije za polaganje
stručnih ispita šumarskih inžinjera. Bio je stalni član Upravnog odbora
Lovačkog Saveza, a povremeno je bio i potpredsjednik istog Saveza.


P. Dragišić se u svojoj 40 godišnjoj karijeri plodnog šumarskog radnika
najviše bavio njegom bukovih i kitnjakovih sastojina. Kod toga mu je veliki
uzor bio prof. Schädelin. Kao i Schädelin cilj je uvijek postavljao nepokolebljivo
i jasno. Zalagao se za stalne i sistematske uzgojne zahvate od najranije
mladosti pa sve do sječne zrelosti sastojina. Njegova je zasluga, da se njega
šuma počela u Hrvatskoj shvaćati ozbiljnije, a stalnom svojom upornošću i
borbom pridonio je i usavršavanju pojmova i tehnike rada iz tog područja.
Dugoročnim i kraćim istraživanjima na naučnim postavkama želio je ustanoviti
kakve promjene nastaju s uzgojnim zahvatima u kvalitetnoj i sociološkoj
izgradnji sastojina.
Želja đa svoj rad na njezi šuma kruni knjigom nije mu se nikad ispunila
Dio svojih shvaćanja o tom problemu prikazao je u radu: »Uzgojni radovi u
šumarstvu, njega mladika i guštika«, Beograd 1960; »Njega šuma-istraživački
radovi«, Zagreb 1961; »Njega«, Šumarska enciklopedija 2, Zagreb 1963.


U tim radovima detaljno je opisao sve razvojne stadije sastojina i dao
osnov radova u svakom od pojedinih stadija. Zastupao je mišljenje da bi se
prije svakog uzgojnog zahvata, bilo u njegovanim ili nenjegovanim sastojinama,
morala detaljno i temeljito upoznati jedinstvena unutrašnja izgradnja —
struktura sastojina, ne samo s pojedinim sastojinskim tipovima, nego s grupama
stabala i pojedinim stablima, brojem i vrstom, oblikom i raširenosti krošanja,
oblikom debala, biološkim svrstavanjem, učešćem stabala u slojevima
prema kvalitetu, načinu života, snazi i brzini rastenja. U svojim radovima dao
je nekoliko vrlo interesantnih diagnostičkih analiza, kao prilog razumjevanju
strukture kitnjakovih i bukovih šuma.


On je pokazao određeni smjer. Poželjno bi i korisno bilo produbiti u tom
smjeru naše uzgojno znanje. Možda će još dugo potrajati dok sve njegove misli


76




ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 79     <-- 79 -->        PDF

budu shvaćene i primjenjene u praksi. Može se ipak konstatirati, da je već
danas od mnogih priznat taj njegov rad. Sa zadovoljstvom možemo konstatirati,
da, iako je već duže vremena proteklo od kako je P. Dragišić otišao u mirovinu,
šumarska struka nije napustila misao njege šuma. I danas se ona provađa
na terenu možda i više nego u doba dok je P. Dragišić kao- osamljeni pionir
ove ideje obilazio šumska gospodarstva.


Put koji je izgradio je širok i nadamo se da će njegove ideje donijeti bogate
plodove.


O P. Dragišiću kao lovcu trebalo bi se također mnogo pisati, jer se svim
svojim snagama borio za razvoj lovstva od svoje ´mladosti, a naročito od kada
je postao šumarski inžinjer, pa do zadnjeg dana svog živata. Ne samo da se
borio za razvoj i napredak lovstva, nego je za lovstvo i njegov napredak vrlo
mnogo uradio. Bio je veliki ljubitelj prirode, te je kao šumar smatrao da su
šumarstvo i lovstvo nerazdvojivi. Osuđivao je sve šumare koji nisu tako mislili.
Smatrao je da šumari moraju biti prvi i glavni propagatori lovstva, da
moraju biti na terenu učitelji lovcima u njihovom radu.


Kada bi se moralo vagnuti da li je P. Dragišić bio bolji šumar ili lovac,
teško bi se moglo Odlučiti- On je jednako volio svoju struku i svoj poziv —
šumarstvo, no nikako manje lovstvo.. U lovstvu je kao i u šumarstvu bio pedagog,
instruktor, savjetnik, iskren drug i prijatelj. Bio je pravi lovac. Smatrao
je da je šuma i priroda bez divljači pusta, da je kao bašta bez cvijeća. Znao
je da je lovstvo prekrasan sport, razonoda i rekreacija, a napredno lovstvo da
pruža zajednici i velike koristi.


Kao napredan lovac P. Dragišić poznat je ne samo u SRH, nego i širom
cijele Jugoslavije pa i izvan njezinih granica.


Za svoj predani i nesebični rad, radi svoje borbe za razvoj i napredak
lovstva dobio je niz najvećih lovačkih priznanja i ordena. U SRH je dobio sva
postojeća lovačka odlikovanja. Kao zadnje dobio je odlikovanje I. reda. Posjeduje
i niz odlikovanja drugih republika.


P. Dragišić je proveo rat u njemačkom zarobljeništvu. I tamo je sanjario
i mislio o lovu. Već tada je načinio kostur za svoju najveću lovnu publikaciju
JELEN. Na toj naučno^stručnoj monografiji o našem jelenu radio je niz godina.
Želio je da to bude udžbenik i priručnik za studente šumarstva i za sve
lovce koji se bave uzgojem i lovom jelena.
Pored monografije o jelenu P. Dragišić napisao je čitav niz naučnih, stručninh
i popularnih članaka iz područja lovstva. Želio je i tim (svojim radom
pomoći unapređenju lovstva, od kojih se najvažniji donose kao prilog ovom nekrologu.


Bio je svjestan da se iza Oslobođenja učlanilo u Lovački savez čitav niz
mladih lovaca, kojima je potrebna što bolja lovačka štampa, da se mogu stručno
spremiti i položiti lovački ispit i postati pravi lovci.


Prilikom obrade velikog Lovačkog priručnika (1953) i drugog izdanja proširenog
i prerađenog — Lovačkog priručnika (1967.) — P. Dragišić bio je glavni
urednik jednog i drugog izdanja i sarađnik i obrađivač pojedinih poglavlja.


P. Dragišić je bio ^uzoran radnik na polju šumarstva i lovstva i podjednako
je volio jednu i drugu struku. Kod izbora svog životnog poziva nije pogriješio,
izabrao je ono što je najviše volio: prirodu — šumu, divljač i lov.
Svi šumari i lovci, njegovi najbolji prijatelji i saradnici ne mogu se uživiti
da P. Dragišić nije više među nama.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 80     <-- 80 -->        PDF

BIBLIOGRAFIJA
šumarska


Uzgojni radovi prema Schädelinu, mogućnost praktične primjene na velikim površinama,
Obavijesti, Zagreb, 1954.
Čišćenje sastojina, Obavijesti, Zagreb, 1954.
Uzgojne radnje u nenjegovanim i nepročišćenim sastojinama listača, Obavijesti,
Zagreb, 1955.
Radovi na njezi mladika, Obavijesti, Zagreb, 1955.
Šumsko uzgojni radovi u dosad nenjegovanim i nepročišćenim sastojinama listača,
Obavijesti, Zagreb, 1955.
Njega šuma, Institut za šumarska istraživanja, Zagreb, 1958.
Njega čistih i mješovitih mladika bukve i mladika hrasta kitnjaka, Obavijesti, Zagreb,
1959.
Zakašnjelo čišćenje u nenjegovanim čistim i mješovitim sastojinama bukve, hrasta
kitnjaka i graba, Obavijesti, Zagreb, 1959.
Prvo proredno odabiranje stabala u nenjegovanim, čistim i mješovitim sastojinama
listača, bukve, hrasta i grab, Obavijesti, Zagreb, 1959.
Uzgojni radovi u šumarstvu, njega mladika i guštika, Jugoslavenski savjetodavni
centar, Beograd, 1960.
Njega šuma — Istraživački radovi, Institut za šumarska i lovna istraživanja, Zagreb,
1961.
Njega, Šumarska .enciklopedija 2, Zagreb, 1963.
Proučavanje optimalne strukture sastojina (po vrsti drveća i etažama) u vezi s korištenjem
sunčane energije, hraniva u tlu i gospodarske namjene). Institut za
šumarska istraživanja, .Zagreb, 1966., (dovršio i pripremio za štampu V. Hren).


Lovna


Sačuvajmo našu divljač. Lovačko ribarski vjesnik, Zagreb, 1947.
Što sve utječe na izgradnju i razvitak rogovlja kod srneće i jelenske divljači, Lovačko
ribarski vjesnik, Zagreb, 1947.
Zečje ljubakanje, Lovačko ribarski vjesnik, Zagreb, 1947.
Odstrel srnjaka, Lovačko ribarski vjesnik, Zagreb, 1947.
Jelen riče iz nozdrva mu bije para, Lovačko ribarski vjesnik, Zagreb, 1947.
Jeleni odbaciše rogove, Vojvođanski lovac, ,1947.
Uloga šumsko-tehničkog osoblja u lovnoj privredi, šumarske novine, Zagreb, 1952.
O organizaciji borbe protiv vukova, Lovački vjesnik, Zagreb, 1953.
Riječ dvije . . . o hitnoj obustavi odstrela zečeva, Lov. vjesnik, 1953.
Uništavanje vukova, Lovački vjesnik, Zagreb, 1953.
Osvrt na ovogodišnju riku jelena, Lovački vjesnik, Zagreb, 1953.
Problematika lovstva FNRJ, Lovački vjesnik, Zagreb, 1954.
Pred odstrel jelena za vrijeme rike, Lovački vjesnik, Zagreb, 1955.
Lovno privredna osnova, Lovački vjesnik, Zagreb, 1955.
JELEN (oervus elaphus) — monografija, Lovačka knjiga LSH, Zagreb, 1957.
Lovni turizam SRH, Lovački vjesnik, Zagreb, 1964.
Na starim jelenskim stazama, Lovački vjesnik, Zagreb, 1964.


— Radovi
na donošenju Upustva za sastav lovno privrednih osnova, Lovački vjesnik,
Zagreb, 1965.
Lovstvo u SRH od 1945—1965. g., Lovački vjesnik, Zagreb, 1965.
Priroda i čovjek, Lovački vjesnik, Zagreb, 1965.
Lovno privredna osnova, Lovački vjesnik, Zagreb, 1965.
Lovačka društva i komune — odnos prema lovstvu, Lovački vjesnik, Zagreb, 1965.


— Odnos opštinske Skupštine Karlovac, Lovački vjesnik, Zagreb, 1967.
Nakladni odjel LSH mora odraziti napredak i interes cjelokupnog lovstva, Lovački
vjesnik, Zagreb, 1967.
Uputstva za izradu lovno privrednih odnosa, Mala lovačka biblioteka, svezak 40,
Zagreb, 1967.
Priroda i čovjek, Lovački priručnik, Zagreb, 1967.
(Iz Instituta za šumarska istraživanja Zagreb)


Hren Vladimir
Srdić Dušan