DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 32 <-- 32 --> PDF |
UDK 634.0.901-064 FINANCIRANJE BIOLOŠKE REPRODUKCIJE POSJEĆENOG DRVA Prof. dr ing. BRANKO KRALJIĆ Dubeća drvna masa u racionalnom šumskom gospodarenju se uopć e ne troši, već naprotiv raste drvnim prirastom, odnosno u racionalnom trajnom šumskom gospodarenju realizir a se sječivim drvnim prinosom, a u konkretnoj šumsko-privrednoj organizaciji faktičnom sječnom drvnom masom (1, 2, 4). Zbog toga, iako ona ima vrijednost — ona nema amortizacije (»amortizacije za regeneraciju šuma«, pa ni »amortizacije šume«) već ima za posječenu drvnu masu financijski normativ njezine biološke reprodukcije (na panju) (2). Financijski normativ biološke reprodukcije Taj financijski normativ biološke reprodukcije (na panju) posječene drvne mase obuhvaća ne samo »cijenu koštanja« već i »cijenu proizvodnje« (reprodukcije) n a p a n j u. To stoga da bi prva biološka faza šumskog gospodarenja mogla imati i svoje »normalne« fondove, tj. ostvarivati i svoju »normalnu « proširenu reprodukciju (u smislu naše ekonomske politike koja putem Zakona o šumama predviđa stalno unapređivanje šumarstva). Time »cijena proizvodnje« drva na panju postaje prava ekonomska granica između prve i druge faze cjelovitog procesa šumskog gospodarenja. Da bi ta ekonomska granica bila što objektivnija za obje faze cjelovitog procesa šumskog gospodarenja — ona se treba temeljiti na konkretnim uvjetima (proizvodnim), na osnovnim sredstvima (oruđa za rad) kojim u momentu njezine kalkulacije raspolaže konkretna privredna organizacija i na cijenama, tarifama i instrumentima te novcu privrednog sistema u momentu kalkulacije. Prema tome — navedena »cijena proizvodnje« (reprodukcije) na panju posječene drvne mase — s gledišta obračuna po radnim jedinicama — treba biti planska , odnosno u šumarstvu (gdje se radilišta, pa i uvjeti proizvodnje, stalno mijenjaju u prostoru i vremenu) objektivn a [1 (str. 207), 8 (str. 20)]. Tu objektivnu cijenu proizvodnje (reprodukcije) na panju eventualno posječene drvne mase obraeunala bi za svoje područje svaka šumsko-privredna organizacija prema za SFRJ jedinstvenom Uputstvu, i to posebno: * Obrađeno u kolovozu 1967. na traženje ing. Franje Knebla koje je izrazio na sjednici Pravnog savjeta Izvršnog vijeća SR Hrvatske, koja se održala 7. srpnja 1967. u Zagrebu. Taj je rad ponovno zatražen 1968. od strane Republičkog sekretarijata za privredu SR Hrvatske. Postavke tog rada prihvaćene su od odnosnih komisija navedenog sekretarijata i Poslovnog udruženja šumsko-privrednih organizacija — Zagreb. Taj rad faktično predstavlja razmišljanja autora o temeljnim postavkama koje bi se trebale uvažiti za financiranje biološke reprodukcije posječenog drva na panju. 114 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 33 <-- 33 --> PDF |
I. varijanta — za svako svoje šumsko-privredno područje, II. varijanta — za svaku svoju šumariju, odnosno r e v i r, kao teritorijalnu mješovitu radnu jedinicu, III. varijanta — za svaku svoju šumsko-gospodarsku jedinicu. I. varijanta ima prednost u tome, što se za nju može najjednostavnije i najtačnije izvršiti taj obračun, jer je u šumskom privrednom području proizvodnja drva na panju najviše trajna (podjednaka, izbilancirana). U obračunu po radnim jedinicama — ona kao prosječna u šumsko-privrednoj organizaciji uzrokuje u pojedinim radnim jedinicama manju ili veću, pozitivnu odnosno negativnu, diferencijalnu zemljišnu rentu plodnosti, faktično ekstra-fond (ekstra-dobitak) odnosno ekstra-gubitak plodnosti. II. varijanta se odnosi već na manju šumsku cjelinu, u kojoj proizvodnja drva na panju više nije toliko trajna, pa je taj obračun već manje jednostavan i manje tačan. U obračunu po radnim jedinicama — ona kao individualna za svaku radnu jedinicu a priori joj oduzima eventualne pozitivne diferencijalne zemljišne rente plodnosti, faktično ekstra-fondove (ekstra-dobitke) plodnosti, u korist cjeline šumsko-privredne organizacije (centrale), odnosno naknađuje joj eventualne negativne diferencijalne zemljišne rente plodnosti, faktično ekstra-gubitke plodnosti, na teret cjeline šumsko-privredne organizacije (centrale). III. varijanta odnosi se na još manju šumsku jedinicu, pa je taj obračun još manje jednostavan i tačan. U obračunu po radnim jedinicama — ona uzrokuje iste posljedice kao i II. varijanta; jedino ona daje trajnije rezultate koji se mogu racionalno upotrebiti i pri promjenama površina (granica) šumarija, odnosno revira, uz pretpostavku da oni uvijek obuhvaćaju čitave šumsko- gospodarske jedinice (tako bi to uvijek trebalo biti!). Pošto svaka šumsko-privredna organizacija za svoje odnosno područje obračuna tu objektivnu cijenu proizvodnje (reprodukcije) na panju eventualno posječene drvne mase — dužna je da odnosne obrazložene kalkulacije dostavi na odobrenje istom organu koji inače odobrava njezine šumsko-privredne osnove (u ime društvene kontrole trajnosti podmirivanja društvenih potreba za drvom i trajnosti šumskog gospodarenja — s gledišta interesa sadašnje i budućih generacija). Ta objektivna cijena proizvodnje (reprodukcije) na panju eventualno posječene drvne mase temelji se na objektivnim financijskim postavkama izbilanciranog perspektivnog plana šumskog gospodarenja: I varijanta — za desetgodište 1969—1978; II varijanta — za petgodište 1969—1973. Taj perspektivni plan šumskog gospodarenja obuhvaća sve podatke i mjere faze proizvodnje drva na panju i faze iskorišćivanja šuma u izabranom razdoblju — prema odredbama šumske privredne osnove i u okvirima financijske ravnoteže datog šumskog gospodarenja. Prema tome on obuhvaća upravo onu financijsku obradbu, koja potpuno manjka u dosadašnjim šumsko-uređajnim elaboratima, pa su ti elaborati zbog toga često neizbilancirani, nerealni, neostvarivi. Navedena objektivna cijena proizvodnje (reprodukcije) na panju eventualno posječene drvne mase ima ove kalkulacione elemente: 115 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 34 <-- 34 --> PDF |
STRUKTURA »CIJENE PROIZVODNJE (REPRODUKCIJE) DRVA NA PANJU« * C Vrste troškova: OJ 3 P> > r a 0 ! CS *3 p U OJ Podfaze u nj B BO O 5 6 proizvodnje 0u" es 3 CS B -J — C3 drva na panj üi bi t « s <, 00 3 i-L. a) obnova šume podizanje pomlađivanje priprema tla sjetva sadnja transport održavanje odnosnih osnovnih sredstava b) održavanje šume čuvanje zaštita: od insekata od bolesti od požara transport održavanje odnosnih osnovnih sredstava e) unapređivanje proizvodnje čišćenje kresanje konsignacije prorede naplodni sijekovi transport održavanje odnosnih osnovnih sredstava d) režija: na radilištu* na pogonu´" u centrali poduzeća* a + b+ c + d »Cijena koštanja« (troškovi) e) normalni fondovi za proširenu biološku reprodukciju za tehničke investicije biološke reprodukcije a + b + c + d + e »Cijena proizvodnje« (reprodukcije) dijeli se na: samoupravljanje, rukovođenje, poslovanje režijskog aparata, održavanje čistoće, topline i si., čuvanje i zaštitu, transport, održavanje odnosnih osnovnih sredstava, tekuće uređivanje šuma, ostalo. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Onaj dio navedene sheme kalkulacionih elemenata koji je karaktera cijene koštanja (troškova) i osigurava jednostavn u reprodukciju posječene drvne mase — obuhvaća samo troškove redovnog trajnog šumskog gospodarenja (uporedi 6) koji se odnose na fazu proizvodnje drva na panju, i to: a) troškove obnove šume (podizanje, pomlađivanje — npr. priprema tla za prirodno naplođenje, sjetva, sadnja šumskim sadnicama i si.) na njezinoj isto j površini posječene drvne mase (šumske sastojine); b) troškove održavanja šume, tj. čuvanja i zaštite šume, na njezinoj isto j površini posječene drvne mase (šumske sastojine); c) troškove unapređivanja proizvodnje drva na panju putem šume, tj. njege šume (čišćenje, kresanje, konsignacije) na njezinoj isto j površini posječene drvne mase (šumske sastojine); d) opće troškove: radilišta proizvodnje drva na panju (naročito šumsko-kulturnih); pogona (šumarije, revira i si.) u dijelu koji tereti, proizvodnju drva na panju; centrale šumsko-privredne organizacije (poduzeća) u dijelu koji tereti proizvodnju drva na panju. Pri tome grupe troškova a, b, c, d, sadrže odnosne materijal e (osnovni, pomoćni), odnosne ukalkulirane osobne dohotke (netto, doprinosi), odnosne amortizacij e (tipične: od oruđa za rad, od ostalih osnovnih sredstava) i odnosne stran e uslug e (zanatske, domaće radinosti, transporta najamnih vozila; održavanja osnovnih sredstava izvršenog od drugih poduzeća odnosno osoba izvan poduzeća; privremenih radnika) te troškove financiranja i obaveza društvu [redovno samo u grupi troškova: kamate na poslovni fond, kamate na kredite; doprinosi vodoprivredi, privrednim komorama, poslovnim udruženjima i društvu (doprinosi iz dohotka, na osobne dohotke; porezi i si.)]. Prema tome, pri takvoj shemi troškova vide se uvijek cjeloviti troškovi; pojedine podjaze proizvodnje drva na panju (obnove, održavanja, unapređivanja, režije, i to bez obzira na različito učešće stranih usluga, amortizacije te troškova financiranja i obaveza društvu) — a pored toga vide se elementi kalkulacije koji su interesantni s gledišta raspodjele (materijali, osobni dohoci, amortizacija, strane usluge; troškovi financiranja i obaveze društvu). Podfaze »transport« i »održavanje odnosnih osnovnih sredstava« kada se vrše u vlastitoj režiji djelatnosti proizvodnje drva na panju iskazuju također sve navedene grupe elemenata kalkulacije; kada se pak vrše u režiji posebnih radnih jedinica, u kalkulaciji proizvodnje (reprodukcije) drva na panju za njih se iskazuju kompletne cijene proizvodnje u koloni »strane usluge«. Pri kalkulaciji, opći troškovi trebaju teretiti proizvodnju drva na panju prema mjerilima koje smo već obradili u drugom radu (8, uporedi i 6). Onaj pak dio objektivne cijene proizvodnje (reprodukcije) na panju posječene drvne mase koji je karaktera »normalnog« fonda proizvodnje drva na panju — obuhvaća sredstva investicionog karaktera koja su potrebna za normalnu proširenu reprodukciju na panju posječene drvne mase (proizvodnje drva na panju), tj. obuhvaća ova sredstva: varijanta: — investiciona sredstva za proširen u biološk u reprodukciju posječene drvne mase na isto j površini posječene drvne mase (šumske sa |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 36 <-- 36 --> PDF |
stojine) ili izva n te površine — a prema izbilanciranom perspektivnom planu šumskog gospodarenja; — investiciona sredstva za proširen u reprodukciju, tj. dodatno ulaganje, u tipičn a osnovna sredstva proizvodnje drva na panju, kao npr. u opremu (mehanizaciju), u šumsko-uzgajivačke ograde i u šumske komunikacije koje su uvjet unovčavanja prinosa i racionalnije proizvodnje drva na panju — a prema izbilanciranom perspektivnom planu šumskog gospodarenja: II varijanta: — u iznosu do 6% na ukupne troškove (a, b, c, d) — a prema izbilanciranom perspektivnom planu šumskog gospodarenja; to znači da bi se u interesu sadašnje generacije investiralo u dugoročnu proizvodnju drva na panju samo do toliko investicionih sredstava, koja — npr. bez tehničkih investicij a — osiguravaju za (100 : 6 = 16,6) oko 16,6 godina u perspektivi podvostručenje sadašnjeg sječnog drvnog prirasta. Prema prvoj varijanti — svaka šumsko-privredna organizacija imala bi odnosni konkretni normalni fond proširene reprodukcije u njezinoj proizvodnji drva na panju; taj bi ovisio o za to raspoloživim sredstvima, prema izbilanciranom perspektivnom planu šumskog gospodarenja. Prema drugoj varijanti — svaka šumsko-privredna organizacija imala bi najviše 6;"o na svoje troškove kao normalni fond proširene reprodukcije u njezinoj proizvodnji drva na panju; ukoliko je taj fond manji od 6% odnosa nih troškova — on bi također ovisio o za to raspoloživim sredstvima, prema izbilanciranom perspektivnom planu šumskog gospodarenja; ukoliko pak taj fond iznosi maksimalnih 6% odnosnih troškova — on bi postao neovisan o za to (inače) raspoloživim sredstvima, prema izbilanciranom perspektivnom planu šumskog gospodarenja, kojih suvišak bi se mogao ustupiti izvanrednoj proširenoj reprodukciji proizvodnje drva na panju, drugim djelatnostima kojima se bavi šumsko-privredna organizacija, društvu (i si.). Naprijed navedena shema strukture »cijene proizvodnje« — prikazujući cjelovite troškove pojedine proizvodne podfaze, vrlo je prikladna s produklivističkog gledišta za tehnološko-organizacione rukovodioce, a s druge strane prikazujući elemente brutto i netto produkta te dohotka privredne organizacije vrlo je prikladna s gledišta raspodjele za ekonomsko-financijske rukovodioce i sociološke grupacije neposrednih proizvođača. Time smo izmirili dvije inače kod nas pri kalkulacijama suprotne tendencije, a prema obradbi te problematike u našem drugom radu (6, uporedi i mišljenje 11). Objektivna cijena proizvodnje (reprodukcije) drva na panju, iskalkuiirana prema navedenoj shemi i navedenim uputama — odnosi se sumarno na čitav tečajni drvn i priras t u izabranom kalkulacionom planskom razdoblju (1, 3). Ako je u tom razdoblju uređajni drvni prinos (etat) ili faktična sječna drvna masa — veća (tačnije: više vrijedna) od odnosnog drvnog prirasta, očigledno bi trebalo iskalkuliranu objektivnu cijenu proizvodnje drva na panju — proporcionalno povećati i potraživati je od djelatnosti iskorišćivanja šuma. Obratno pak, ako je u tom razdoblju uređajni drvn i prino s (etat) ili faktična sječna drvna masa — manja (tačnije: manje vrijedna) od odnosnog drvnog prirasta, očigledno bi trebalo iskalkuliranu objektivnu cijenu proizvodnje drva na panju — proporcionalno sniziti i tu sniženu cijenu potraživati od djelatnosti iskorišćivanja šuma. Samo pak sniženje tre |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 37 <-- 37 --> PDF |
balo bi osigurati, u ime interne realizacije (odnosno povećanja osnovne dubeće drvne mase) proizvodnje drva na panju, toj djelatnosti (ne od strane djelatnosti iskorišćivanja šuma već) od fonda te djelatnosti namijenjenog njezinoj proširenoj (biološkoj) reprodukciji. Iskalkulirana objektivna cijena proizvodnje (reprodukcije) drva na panju može se proporcionaln o povisiti, odnosno sniziti, na dva načina: — sumarno, tj. putem kvocijenta broja m;J uređajnog drvnog prinosa (etata) i broja m:i odnosnog tečajnog drvnog prirasta (odnosno broja m:! faktične sječne drvne mase i broja m:! odnosnog tečajnog drvnog prirasta); tim kvocijentom pomnoži se iskalkulirana sumarna objektivna cijena proizvodnje (reprodukcije) drva na panju koja se odnosi na tečajni drvni prirast; — tako da se ona prethodno podijeli brojem m% odnosnog tečajnog drvnog prirasta i zatim pomnoži brojem m:i uređajnog drvnog prinosa (etata), odnosno faktične sječne drvne mase (tj. putem raspodjele na jedinicu mjere tečajnog drvnog prirasta). Ta dva načina nisu dovoljno tačna, jer ne vode računa o mogućoj razlici asortimana tečajnog drvnog prirasta i asortimana odnosnog uređajnog drvnog prinosa (etata), odnosno i asortimana odnosne faktične sječne drvne mase. To se može reći i tako da oni ne vode računa o razlici između ukupne vrijednosti tečajnog drvnog prirasta i ukupne vrijednosti odnosnog uređajnog drvnog prinosa (etata), odnosno i ukupne vrijednosti odnosne faktične sječne drvne mase. Da se ta greška otkloni, trebalo bi postupiti ovako: I varijanta: Iskalkuliranu objektivnu sumarnu cijenu proizvodnje (reprodukcije) na panju ukupnog tečajnog drvnog prirasta trebalo bi raspodijelit i n a :!) jedinice mjere (najbolje 1 m pojedinog sortimentaiz asortimana odnosnog drvnog prirasta i tako dotoijene podatke svrstati u odnosni »cjenik« normativa objektivne cijene proizvodnje (reprodukcije) na panju po m3 pojedinog sortimenta (1, 3). Množenjem cijena iz tog cjenika po jedinicama pojedinih drvnih sortimenata sa količinama odnosnih drvnih sortimenata u odnosnom uređajnom drvnom prinosu (etatu), odnosno u odnosnoj faktičnoj sječnoj drvnoj masi — izvršilo bi se ispravno proporcionalno povisivanje, odnosno snizivanje, iskalkulirane objektivne sumarne cijene proizvodnje (reprodukcije) na panju ukupnog tečajnog drvnog prirasta tako da prema količinama, kvalitetama i asortimanu, tj. vrijednosti, odgovara odnosnom uređajnom drvnom prinosu (etatu), odnosno faktičnoj sječnoj drvnoj masi. a — varijanta: Navedeno raspodjeljivanje teorijsk i bi trebalo izvršiti proporcionalno deduktivno izračunatim cijenama drva na panju (šumskim taksama) po jedinici (m:i) odnosnih drvnih sortimenata za najnepovoljniji razred troškova ukupnog šumskog transporta, pri kojem je još društveno potrebno vršiti njihovo iskorišćivanje za pokriće društvenih potreba na drvu posredstvom tržišta. [Ako se tako raspodijeljenim »normativima objektivne cijene proizvodnje (reprodukcije) na panju po m:! pojedinog sortimenta« dodaju odnosni ostali najveći društveno nužni troškovi njihova iskorišćivanja i redovni fond za iskorišćivatelja šuma — dobiju se kalkulativn e PCP; (prodajne cijene proizvođača proizvoda iskorišćivanja šuma) koje su jednosmisleno (pozitivno ili negativno) najbliže faktičnim tržišnim PCP;..] Praktični pak to bi raspodjeljivanje trebalo vršiti proporcionalno deduktivno izračunatim ob 119 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 38 <-- 38 --> PDF |
jektivnim cijenama drva na panju (šumskim taksama) po jedinici (m3) odnosnih drvnih sortimenata za VII razred objektivnih troškova ukupnog šumskog transporta, pri kojem su još te cijene za sve drvne Sortimente svih vrsta drveća pozitivne (osim izuzetno za sječenice i ogrijev III klase pri nekim vrstama drveća) — vidi takav »,Cjenik´ objektivnih vrijednosti drvnih sortimenata na panju (V0) po m3 po vrijednosnim razredima«, iskalkuliran po našoj metodici za potrebne procjene vrijednosti šuma (10). b — varijanta: Navedeno raspodjeljivanje čini se da bi se praktičk i moglo izvršiti proporcionalno faktičnim tržišnim cijenama drvnih proizvoda iskorišćivanja šuma (PCP;) (vidi kolonu 6 u već citiranom cjeniku drva na panju). Pri takvom, za praksu inače vrlo pristupačnom raspodjeljivanju, utvrđuju se po jedinici (m3) drvnih sortimenata takvi normativni iznosi objektivnih cijena proizvodnje (njihove reprodukcije) na panju koji se premal o razlikuj u međusobn o (od najmanje vrijednog do najvrijednijeg drvnog sortimenta) [Stoga kada im se dodaju ostali npr. najveći društveno nužni troškovi njihova iskorišćivanja i redovni fond za iskorišćivatelja šuma — dobiju se za manje vrijedne Sortimente previsoke, a za više vrijedne Sortimente preniske kalkulativn e PCP; u uporedbi s odnosnim njihovim faktičnim tržišnim PCPj.] II varijanta: Iskalkuliranu objektivnu sumarnu cijenu proizvodnje (reprodukcije) na panju ukupnog tečajnog drvnog prirasta trebalo bi proporcionalno prema količinama, kvalitetama i asortimanu, tj. vrijednostima, povisiti odnosno sniziti sumarn o njezinim množenjem s kvocijento m vrijednosti uređajnog drvnog prinosa (etata) i vrijednosti odnosnog tečajnog drvnog prirasta, odnosno vrijednosti faktične sječne drvne mase i vrijednosti odnosnog tečajnog drvnog prirasta. a — varijanta: Teorijski ukupnu šumsku taksu za društveno nužni najnepovoljniji razred troškova ukupnog šumskog transporta (detto varijanta Ia) uređajnog drvnog prinosa (etata), odnosno faktične sječne drvne mase, trebalo bi podijelit i analognom ukupnom šumskom taksom odnosnog ukupnog tečajnog drvnog prirasta. Tako bi se došlo do ispravnih kvocijenata za potrebnu korekturu. Praktičk i pak ukupnu šumsku taksu za VII razred objektivnih troškova ukupnog šumskog transporta (izračunatu prema već navedenom cjeniku drva na panju, detto varijanta Ia) uređajnog drvnog prinosa (etata), odnosno faktične sječne drvne mase, trebalo bi podijelit i analognom ukupnom šumskom taksom odnosnog ukupnog tečajnog drvnog prirasta. Tako bi se došlo do dovoljno za praksu ispravnih kvocijenata za potrebnu korekturu. b — varijanta: Praktičk i pristupačno, ali nesavršeno — ukupnu vrijednost po faktičnim tržišnim cijenama drvnih proizvoda iskorišćivanja šuma (PCP;) uređajnog drvnog prinosa (etata), odnosno faktične sječne drvne mase, trebalo bi podijelit i analognom vrijednošću odnosnog ukupnog tečajnog drvnog prirasta. No, tako bi se došlo1 do kvocijenata za potrebnu korekturu koji bi bili relativno previsoki pri lošijem asortimanu uređajnog drvnog prinosa (etata), odnosno faktične sječne drvne mase, od asortimana ukupnog tečajnog drvnog prirasta — odnosno koji bi bili relativno preniski pri boljem asortimanu uređajnog drvnog prinosa (etata), odnosno faktične sječne drvne mase, od asortimana ukupnog tečajnog drvnog prirasta. Drugim rije |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 39 <-- 39 --> PDF |
cima, navedeno znači da bi se tako došlo do kvocijenata koji bi se s obzirom na promjene asortimana premalo razlikovali od koeficijenta 1,0. Varijanta II utoliko ie prikladna što za niz godina ostaju konstantne ukupne vrijednosti prosječno-godišnjeg u planskom perspektivnom razdoblju ukupnog tečajnog drvnog prirasta i uređajnog drvnog prinosa (prvi ili drugi nivo šumske takse, odnosno PCPj), pa se godišnje trebaju utvrđivati samo analogne ukupne vrijednosti faktične siečne drvne mase (čiju reprodukciju treba osigurati). No, ta varijanta je neprikladna, što se jednostavna reprodukcija na panju posječene drvne mase može financijski obračunati i osigurati tek po završetku godišnje sječe (ili u najboljem slučaju u par navrata u toku godine). Varijanta I pak traži prethodnu izradu »cjenika« normativa objektivnecijene proizvodnje (reprodukcije) na panju po m3 pojedinog sortimenta na temelju količine i asortimana ukupnog tečajnog drvnog prirasta. To predstavlja stanoviti veći trud, ali vrši se jednom za višegodišnje plansko perspektivnorazdoblje (utvrđivanja periodskog drvnog prirasta), a omogućuje promptnoažurno kalkuliranje odnosnog reprodukcionog financijskog normativa za svaki posječeni m3 bilo kojeg drvnog sortimenta na panju u toku godine. Očigledne su prednosti varijante I. Putem navedenog »cjenika normativa reprodukcije (na panju) posječenog drva« (varijanta I), pa i putem utvrđivanja navedenog »kvocijenta, odnosno koeficijenta« (varijanta II) — omogućeno je da se putem matematske operacije množenj a financijski normativ reprodukcije utvrđen po proizvodnom, načelu (na temelju tečajnog drvnog prirasta i troškova redovne proizvodnje drva na panju) upotrebi za izračunavanje ukupne reprodukcione vrijednosti posječene drvne mase [planske (etata) ili faktične] po realizacionom načelu (na temelju sječive ili posječene drvne mase i njoj odgovarajućih troškova proizvodnje drva na panju), koje je po sadašnjem privredno-financijskom sistemu u Jugoslaviji propisano za obračun i raspodjelu. Izvori potrebnih naturalnih, podataka Postavlja se pitanje — odakle da se dobiju podaci o količini i asortimanu: — tečajnog drvnog prirasta — uređajnog drvnog prinosa (etata) — faktične sječne drvne mase. Podaci faktične sječne drvne mase dobijaju se iz knjigovodstva gotove proizvodnje, odnosno realizacije, djelatnosti iskorišćivanja šuma. Podaci uređajnog drvnog prinosa (etata), teorijski, trebali bi se crpiti iz šumsko-gospodarskih osnova; praktički , podaci o količini zaista se crpe iz šumsko-gospodarskih osnova (ako one ne postoje, onda procjenom) a oni o asortimanu crpe se i iz statističkih podataka kontrolnih privrednih knjiga dugoročne šumsko-uređajne evidencije, a ako se ta ne vodi iz knjigovodstvenih podataka djelatnosti iskorišćivanja šuma o asortimanu sječa izvršenih u prošlom dužem razdoblju. Podaci o količini tečajnog drvnog prirasta utvrđuju se na temelju odnosnih podataka iz šumsko-gospodarskih osnova (ako one ne postoje, onda procjenom), a oni o asortimunu utvrđuju se i na temelju navedenih već statističkih odnosno knjigovodstvenih podataka o asortimanu sječa izvršenih u |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 40 <-- 40 --> PDF |
prošlom dužem razdoblju — uzimajući pri tome u obzir pretpostavku kakav bi asortiman mogao biti (1, str. 263—´266, 508—513) da su se te sječe vršile u okviru količine tečajnog drvnog prirasta. Budući da, uglavnom od god. 1953, u Jugoslaviji redovno drvne mase sječa već ne odstupaju mnogo od mase tečajnog drvnog prirasta (ni po količini, a ni po vrijednosti, tj. asortimanu) — ne treba se odviše bojati teorijske netačnosti asortimana tečajnog drvnog prirasta, koji je uzet u navedeni obračun. Uostalom, slabiji asortiman cd, faktičnog uzrokuje više normative reprodukcije na panju po jedinicama sortimenata (pa i za faktičnu sječnu drvnu masu), a bolji asortiman od faktičnog — obratno. Uz to — treba voditi računa o specifičnostima šumarstva, koje opravdavaju manju tačnost takvih obračuna od onih analognih u npr. industriji, pa i poljoprivredi (1, 2, 7). Pošto bi se na navedeni za čitavu Jugoslaviju jedinstveni način u svakoj šumsko-privrednoj organizaciji utvrdio sumarni financijski normativ reprodukcije (na panju) posječene drvne mase — mogli bi ga staviti u postotni odnos prema odnosnoj vrijednosti šuma i tako utvrditi, u smislu propisa već unijetih u odnosne zakone Jugoslavije, odnosnu amortizacionu stopu (koja se odnosi na tu već poznatu »amortizaciju šume«). Time bi čitav predloženi postupak uskladili s momentalno postojećim odnosnim zakonskim propisima, iako se oni ni terminološki ni suštinski ne temelje na ispravnim ekonomskim postavkama o šumskoj proizvodnji. Završni prijedlozi Ukoliko se u načelu prihvate postavke ovog našeg prijedloga, mogu se relativno lako izabrati od predloženih varijanti one koje bi bile optimalne i naknadno sastaviti detaljno provedbeno uputstvo. Tada treba ujedno odrediti mehanizam obaveznog odvajanja normativa reprodukcije (na panju) za posječenu drvnu masu, koji ne bi ovisio o svojevo- Iji dijela ili čitavog kolektiva konkretne šumsko-privredne organizacije, pa ni kombinata, pa in ultima linea ni sadašnje generacije. Može se prihvatiti da u torn smislu banka vrši obavezna odvajanja (analogno kao društvenih obaveza) putem posebnih računa, bdijući i nad namjenskom potrošnjom tih sredstava, a šumarska inspekcija da kontrolira efikasnost potrošnje tih sredstava na terenu i ostvarenje same reprodukcije posječene drvne mase. To bi trebalo vrlo čvrsto i striktno osigurati. Jedino tada će biti potpuno ostvarive mnogobrojne ekonomski opravdane integracije šumskog gospodarenja s preradbom proizvoda iskorišćivanja šuma. One bi automatizirale razna uskladenja koja će njima i društvu biti od velike koristi — koja se u kapitalizmu, zbog vlasništva i dr., redovito ne mogu potpuno ostvariti. Ukoliko se vrlo čvrsto i striktno ne bi osigurala reprodukcija posječene drvne mase — zbog dugotrajnosti i specifičnosti proizvodnje drva na panju, usprkos dobre volje kolektiva pa i sadašnje generacije — u integriranom poduzeću ostvarilo bi se prikriveno ili otvoreno odlijevanje sredstava od dugotrajne biološke reprodukcije drva na kratkoročnu, očigledniju, za kolektiv i društvo »zahvalniju« preradbu šumskih proizvoda. To bi značilo potkapanje reprodukcije (trajnosti) drva na panju, parazitiranje preradbe na primarnoj proizvodnji, pa i postupno smanjivanje i nestajanje same baze preradbe šum 122 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 41 <-- 41 --> PDF |
skih proizvoda i u novcu neizmjerljivih a golemih indirektnih koristi od šuma — in ultima linea i parazitiranje sadašnje generacije na prirodnom bogatstvu na štetu budućih generacija. To ne bi smjela trajno dozvoliti sebi ni jedna klasa, ni jedno društvo — a naročito socijalističko društvo koje znanstveno organizira sve svoje djelatnosti s obzirom na rastenje potreba (broja stanovnika i njihovog životnog standarda) — pa posebno i dugoročnu, složenu, izuzetno specifičnu a društveno korisnu šumsku privredu. Stoga je cd izuzetne važnosti, da se čvrsto i striktno osigura reprodukcija posječene drvne mase — barem financijski, kada je već specifična karakteristika proizvodnje drva na panju da joj se teško prati naturalna reprodukcija, drvni prirast, i da je se može »nečujno« razgrađivati 40—50 godina bez ikakvog alarmnog automatizma. LITERATURA 1) Kraljić B.: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«, Zagreb, 1952, str. 1—802+XXI + džep. 2) Kraljić B.: »Ekonomika šumarstva Jugoslavije«, udžbenik skraćenog kolegija za slušaoce Ekonomike Jugoslavije u III godištu Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objavljen u zbirnoj knjizi analognih specijalnih ekonomika »Ekonomika Jugoslavije — II dio«, II izdanje, u redakciji Sirotkovića J. i Stipetića V., Zagreb, 1967, str. 89—139. 3) Kraljić B.: »Najprikladniji sintetski pokazatelj vrijednosti drva na panju u svrhu bilanciranja uspjeha proizvodnje drva na panju«, pripremljeno za štampanje 4) Kraljić B.: »Procjena vrijednosti šuma i bilanciranje uspjeha u biološkoj šumskoj proizvodnji — u Jugoslaviji (Waldwertschätzung und Erfolgsrechnung in der biologischen Waldproduktion — in Jugoslawien), referat održan na Međunarodnom seminaru o empiričkim ekonomskim istraživanjima u šumama, u Rogowie (Poljska) 3—8. 06. 1968, str. 1—19 (s resumć-om). 5) Kraljić B., Plavšić M., Potočić Z.: »»Recenzija rada »Šuma kao sredstvo radne organizacije (Ekonomsko-metodološka studija)««, izrađenog od strane Instituta za istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji u Beogradu, Zagreb, 1966, str. 1—21 (rukopis umnožen u 15 primjeraka, dostavljen na traženje navedenom Institutu). 6) Kraljić, B., Subotić I., Tomanić S.: »Kontinuirana evidencija proizvodnih snaga, privrednih tokova i uspjeha poslovanja djelatnosti i cjeline šumsko-privredne organizacije — u cilju ekonomske analize«. Studija izrađena putem Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za Sekretarijat Saveznog izvršnog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo — šumarstvo. Zagreb, 1963. Umnoženo u 7 primjeraka, str. 1—288+ 47 str. uputa + 90 obrazaca (na 64 normalne i 98 velikih stranica). 7) Plavšić M.: »O bilanciranju i rentabilitetu šumskog gospodarstva«, Glasnik za šumske pokuse, 7s, Zagreb, 1940. Separat. 8) Plavšić M., Kraljić B., Potočić Z.: »»Uputstvo za primjenu »Pravilnika o utvrđivanju vrijednosti šuma««, Republički sekretarijat za privredu SRH — Šumarski inspektorat — Zagreb, 1966, str. 1—88 + 11 (umnoženo ciklostilom). 9) Plavšić M., Kraljić B., Potočić Z.: »»Dodatak Uputstvu za primjenu »Pravilnika o utvrđivanju vrijednosti šuma««, Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija — Zagreb, 1966, str. 1—15 (umnoženo ciklostilom). 10) Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija — Zagreb: »Cjenik objektivnih vrijednosti drvnih sortimenata na panju (V0) po m3 po vrijednosnim razredima «, Zagreb, 1966, str. 1—24 (umnoženo ciklostilom). 11) Tomić T.: »Unutrašnja raspodjela u privrednim organizacijama«, Zagreb, 1965. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 42 <-- 42 --> PDF |
DIE FINANZIERUNG DER BIOLOGISCHEN REPRODUKTION DES EINGESCHLAGENEN ROHHOLZES Zusammenfassung In dieser Abhandlung verhält sich der Verfasser kritisch gegenüber der sog. Waldamortisation. Seit 1965 ist dieselbe in einem bestimmten Prozentsatz des Waldwertes in Jugoslawien vorgeschrieben, und zwar zwecks der Finanzierung der sog. forstlichen Kulturarbeiten, des Ausbaus des fortlichen Transportwesens, und der Anschaffung der von dem Tätigkeitsbereichs der forstlichen Kulturarbeiten dienenden Ausrüstung. An Stelle der sog. Waldamortisation schlägt der Verfasser die Benutzung der sog. finanziellen Normative der biologischen Reproduktion des eingeschlagenen Rohholzes vor. Zu diesem Zweck präsentiert er die grundlegenden Formulierungen zur Ausarbeitung des Entwurfes der Instruktionen zur Finanzierung der biologischen Reproduktion des eingeschlagenen Rohholzes. Diese Instruktionen würden ermöglichen, dass jeder Forstwirtschaftsbetrieb Jugoslawiens auf eine einheitliche vorschriftmässigc Weise die erwähnten finanziellen Normative, die von zuständigen Forstinspektion bestätigt wären, auskalkuliert. Diese finanziellen Normative würden auf jedem Gebiet eines Forstwirtschaftsbetriebes in Jugoslawien eine einfache Reproduktion des eingeschlagenen Rohholzes ermöglichen, eventuell getrennt die erweiterte Reproduktion des eingeschlagenen Rohholzes, und gegebenfalls gesondert die erweiterte Reproduktion der typischen Grundfonds (forstliche Transportmittel, Ausrüstung, u.a.), welche der biologischen Produktion im Forstwesen dienen. In seiner Arbeit gibt der Verfasser ein Schema der Elemente für die Kalkulation des »Produktionspreises« (der Reproduktion) in der Rohholzerzeugung an. Diesem Schema gemäss ist es möglich, die summarischen »Produktionspreise« (der Reproduktion) des laufend jährlichen (durchschnittlich periodischen) Holzzuwachses jedes Forstwirtschaftsbetriebes in Jugoslawien zu berechnen. Dieses Schema — zum erstenmal in jugoslawischen Fachschriftum — berücksichtigt in gleicher Weise die Forderungen der internen Verteilung des Gesamtertrags, des Brutto- und Nettoproduktes und des Einkommens in der Arbeitsorganisation, als auch die produktivistischen Forderungen einer ausgereiften wirtschaftlichen Leitung in der Arbeitsorganisation. Ferner behandelt der Verfasse]- verschiedene Varianten, wodurch ermöglich sein wird, den »Produktionspreis« (der Reproduktion) in der Rohholzerzeugung, welcher dem laufend jährlichen (durchschnittlich-periodischen) Holzzuwachs entspricht, proportionell zu erhöhen oder herabzusetzen, so dass derselbe nicht nur der Menge sondern auch der Qualität und dem Sortimentsspektrum, d.h. dem Wert des jährlichen einrichtungsgemässen Holzertrags (Hiebsetats) oder der jährlichen Einschlagsmenge entspricht. Dabei schätzt der Verfasser am günstigsten das Verfahren, nach welchem man die finanziellen Normative für die Reproduktion einer Masseinheit (m3) des einzelnen Rohholzsortiments in die entsprechende »Preisliste« eingegliedert benützt. Der Verfasser behandelt getrennt in Kürze die Problematik der genauesten Verteilung des summarischen »Produktionspreises« (der Reproduktion) in der Rohholzerzeugung — auf die Masseinheiten (m3) der Rohholzsortimente des laufend jährlichen (durchschnittlichperiodischen) Holzzuwachses. Falls die jährliche Einschlagsmenge kleiner als der jährliche Holzzuwachs ist, muss die Rohholzerzeugungstätigkeit von der Forstnutzungstätigkeit ihren objektiven »Produktionspreis« (der Reproduktion) verlangen, und die Differenz bis zum Betrag, welcher dem jährlichen Holzzuwachs entsprechen würde, muss — im Namen der internen Realisation (bzw. zwecks der Erhöhung des stehenden Holzvorrats) — aus eigenen Fonds, welche für die erweiterte biologische Reproduktion vorbehalten sind, beantragt werden. Fernerhin erörtert der Verfasser im besondern die Quellen für die nötigen Naturalangaben, indem er auf die Einrichtungswerke, auf die Wirtschaftskontrollbücher über die in vorrigen langfristigen Perioden verübten Einschläge und auf seine eigenen Veröffentlichungen hinweist. In seinen abschliessenden Vorschlägen hebt der Verfasser besonders hervor, dass man sehr fest und strickt bestimmen soll, dass die Bank selbst die obligate« Zuteilungen (analogischerweise wie bei den Gesellschaftsverpflichtungen) für die |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 43 <-- 43 --> PDF |
biologische Reproduktion des eingeschlagenen Rohholzes vermittels spezieller Konten bewerkstelligt. Die Bank sollte den zweckgebundenen Verbrauch dieser Mittel überwachen, während die Forstinspektion die Effektivität des Verbrauchs dieser Mittel im Gelände, sowie die Verwirklichung der Reproduktion des eingeschlagenen Rohholzes selbst, kontrolliert. Nur dann werden die zahlreichen ökonomisch gerechtfertigten Integrationen der Forstwirtschaftsbetriebe mit der Verarbeitung der Produkte der Forstnutzung völlig realisierbar, da dadurch das Abfliessen der Mittel von der langfristigen biologischen Rohholzproduktion an die kurzfristige Verarbeitung der Waldprodukte verhindert sein wird, welches Abfliessen von den Arbeitskollektiven der bezüglichen Kombinate und sogar von der gegenwärtigen Generation auf Rechnung der zukünftigen Generationen, oft kurzsichtig bevorzugt wird. |