DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 33     <-- 33 -->        PDF

I. varijanta — za svako svoje šumsko-privredno područje,
II. varijanta — za svaku svoju šumariju, odnosno r e v i r, kao teritorijalnu
mješovitu radnu jedinicu,
III. varijanta — za svaku svoju šumsko-gospodarsku jedinicu.
I. varijanta ima prednost u tome, što se za nju može najjednostavnije i
najtačnije izvršiti taj obračun, jer je u šumskom privrednom području proizvodnja
drva na panju najviše trajna (podjednaka, izbilancirana). U obračunu
po radnim jedinicama — ona kao prosječna u šumsko-privrednoj organizaciji
uzrokuje u pojedinim radnim jedinicama manju ili veću, pozitivnu odnosno
negativnu, diferencijalnu zemljišnu rentu plodnosti, faktično ekstra-fond
(ekstra-dobitak) odnosno ekstra-gubitak plodnosti.
II. varijanta se odnosi već na manju šumsku cjelinu, u kojoj proizvodnja
drva na panju više nije toliko trajna, pa je taj obračun već manje jednostavan
i manje tačan. U obračunu po radnim jedinicama — ona kao individualna
za svaku radnu jedinicu a priori joj oduzima eventualne pozitivne diferencijalne
zemljišne rente plodnosti, faktično ekstra-fondove (ekstra-dobitke) plodnosti,
u korist cjeline šumsko-privredne organizacije (centrale), odnosno naknađuje
joj eventualne negativne diferencijalne zemljišne rente plodnosti, faktično
ekstra-gubitke plodnosti, na teret cjeline šumsko-privredne organizacije
(centrale).
III. varijanta odnosi se na još manju šumsku jedinicu, pa je taj obračun
još manje jednostavan i tačan. U obračunu po radnim jedinicama — ona uzrokuje
iste posljedice kao i II. varijanta; jedino ona daje trajnije rezultate koji
se mogu racionalno upotrebiti i pri promjenama površina (granica) šumarija,
odnosno revira, uz pretpostavku da oni uvijek obuhvaćaju čitave šumsko-
gospodarske jedinice (tako bi to uvijek trebalo biti!).
Pošto svaka šumsko-privredna organizacija za svoje odnosno područje
obračuna tu objektivnu cijenu proizvodnje (reprodukcije) na panju eventualno
posječene drvne mase — dužna je da odnosne obrazložene kalkulacije dostavi


na odobrenje istom organu koji inače odobrava njezine šumsko-privredne osnove
(u ime društvene kontrole trajnosti podmirivanja društvenih potreba za
drvom i trajnosti šumskog gospodarenja — s gledišta interesa sadašnje i budućih
generacija).


Ta objektivna cijena proizvodnje (reprodukcije) na panju eventualno posječene
drvne mase temelji se na objektivnim financijskim postavkama izbilanciranog
perspektivnog plana šumskog gospodarenja:


I varijanta — za desetgodište 1969—1978;


II varijanta — za petgodište 1969—1973.


Taj perspektivni plan šumskog gospodarenja obuhvaća sve podatke i mjere
faze proizvodnje drva na panju i faze iskorišćivanja šuma u izabranom razdoblju
— prema odredbama šumske privredne osnove i u okvirima financijske
ravnoteže datog šumskog gospodarenja. Prema tome on obuhvaća upravo
onu financijsku obradbu, koja potpuno manjka u dosadašnjim šumsko-uređajnim
elaboratima, pa su ti elaborati zbog toga često neizbilancirani, nerealni,
neostvarivi.


Navedena objektivna cijena proizvodnje (reprodukcije) na panju eventualno
posječene drvne mase ima ove kalkulacione elemente:


115