DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 36     <-- 36 -->        PDF

stojine) ili izva n te površine — a prema izbilanciranom perspektivnom
planu šumskog gospodarenja;


— investiciona sredstva za proširen u reprodukciju, tj. dodatno ulaganje,
u tipičn a osnovna sredstva proizvodnje drva na panju, kao npr. u
opremu (mehanizaciju), u šumsko-uzgajivačke ograde i u šumske komunikacije
koje su uvjet unovčavanja prinosa i racionalnije proizvodnje drva na panju
— a prema izbilanciranom perspektivnom planu šumskog gospodarenja:
II varijanta:


— u iznosu do 6% na ukupne troškove (a, b, c, d) — a prema izbilanciranom
perspektivnom planu šumskog gospodarenja; to znači da bi se u interesu
sadašnje generacije investiralo u dugoročnu proizvodnju drva na panju samo
do toliko investicionih sredstava, koja — npr. bez tehničkih investicij
a — osiguravaju za (100 : 6 = 16,6) oko 16,6 godina u perspektivi
podvostručenje sadašnjeg sječnog drvnog prirasta.
Prema prvoj varijanti — svaka šumsko-privredna organizacija imala bi
odnosni konkretni normalni fond proširene reprodukcije u njezinoj proizvodnji
drva na panju; taj bi ovisio o za to raspoloživim sredstvima, prema izbilanciranom
perspektivnom planu šumskog gospodarenja.


Prema drugoj varijanti — svaka šumsko-privredna organizacija imala bi
najviše 6;"o na svoje troškove kao normalni fond proširene reprodukcije u
njezinoj proizvodnji drva na panju; ukoliko je taj fond manji od 6% odnosa
nih troškova — on bi također ovisio o za to raspoloživim sredstvima, prema
izbilanciranom perspektivnom planu šumskog gospodarenja; ukoliko pak taj
fond iznosi maksimalnih 6% odnosnih troškova — on bi postao neovisan o za
to (inače) raspoloživim sredstvima, prema izbilanciranom perspektivnom
planu šumskog gospodarenja, kojih suvišak bi se mogao ustupiti izvanrednoj
proširenoj reprodukciji proizvodnje drva na panju, drugim djelatnostima kojima
se bavi šumsko-privredna organizacija, društvu (i si.).


Naprijed navedena shema strukture »cijene proizvodnje« — prikazujući
cjelovite troškove pojedine proizvodne podfaze, vrlo je prikladna s produklivističkog
gledišta za tehnološko-organizacione rukovodioce, a s druge strane
prikazujući elemente brutto i netto produkta te dohotka privredne organizacije
vrlo je prikladna s gledišta raspodjele za ekonomsko-financijske rukovodioce
i sociološke grupacije neposrednih proizvođača. Time smo izmirili dvije
inače kod nas pri kalkulacijama suprotne tendencije, a prema obradbi te problematike
u našem drugom radu (6, uporedi i mišljenje 11).


Objektivna cijena proizvodnje (reprodukcije) drva na panju, iskalkuiirana
prema navedenoj shemi i navedenim uputama — odnosi se sumarno na
čitav tečajni drvn i priras t u izabranom kalkulacionom planskom razdoblju
(1, 3).


Ako je u tom razdoblju uređajni drvni prinos (etat) ili faktična
sječna drvna masa — veća (tačnije: više vrijedna) od odnosnog
drvnog prirasta, očigledno bi trebalo iskalkuliranu objektivnu cijenu proizvodnje
drva na panju — proporcionalno povećati i potraživati je od djelatnosti
iskorišćivanja šuma.


Obratno pak, ako je u tom razdoblju uređajni drvn i prino s (etat)
ili faktična sječna drvna masa — manja (tačnije: manje vrijedna)
od odnosnog drvnog prirasta, očigledno bi trebalo iskalkuliranu objektivnu
cijenu proizvodnje drva na panju — proporcionalno sniziti i tu sniženu
cijenu potraživati od djelatnosti iskorišćivanja šuma. Samo pak sniženje tre