DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 39 <-- 39 --> PDF |
cima, navedeno znači da bi se tako došlo do kvocijenata koji bi se s obzirom na promjene asortimana premalo razlikovali od koeficijenta 1,0. Varijanta II utoliko ie prikladna što za niz godina ostaju konstantne ukupne vrijednosti prosječno-godišnjeg u planskom perspektivnom razdoblju ukupnog tečajnog drvnog prirasta i uređajnog drvnog prinosa (prvi ili drugi nivo šumske takse, odnosno PCPj), pa se godišnje trebaju utvrđivati samo analogne ukupne vrijednosti faktične siečne drvne mase (čiju reprodukciju treba osigurati). No, ta varijanta je neprikladna, što se jednostavna reprodukcija na panju posječene drvne mase može financijski obračunati i osigurati tek po završetku godišnje sječe (ili u najboljem slučaju u par navrata u toku godine). Varijanta I pak traži prethodnu izradu »cjenika« normativa objektivnecijene proizvodnje (reprodukcije) na panju po m3 pojedinog sortimenta na temelju količine i asortimana ukupnog tečajnog drvnog prirasta. To predstavlja stanoviti veći trud, ali vrši se jednom za višegodišnje plansko perspektivnorazdoblje (utvrđivanja periodskog drvnog prirasta), a omogućuje promptnoažurno kalkuliranje odnosnog reprodukcionog financijskog normativa za svaki posječeni m3 bilo kojeg drvnog sortimenta na panju u toku godine. Očigledne su prednosti varijante I. Putem navedenog »cjenika normativa reprodukcije (na panju) posječenog drva« (varijanta I), pa i putem utvrđivanja navedenog »kvocijenta, odnosno koeficijenta« (varijanta II) — omogućeno je da se putem matematske operacije množenj a financijski normativ reprodukcije utvrđen po proizvodnom, načelu (na temelju tečajnog drvnog prirasta i troškova redovne proizvodnje drva na panju) upotrebi za izračunavanje ukupne reprodukcione vrijednosti posječene drvne mase [planske (etata) ili faktične] po realizacionom načelu (na temelju sječive ili posječene drvne mase i njoj odgovarajućih troškova proizvodnje drva na panju), koje je po sadašnjem privredno-financijskom sistemu u Jugoslaviji propisano za obračun i raspodjelu. Izvori potrebnih naturalnih, podataka Postavlja se pitanje — odakle da se dobiju podaci o količini i asortimanu: — tečajnog drvnog prirasta — uređajnog drvnog prinosa (etata) — faktične sječne drvne mase. Podaci faktične sječne drvne mase dobijaju se iz knjigovodstva gotove proizvodnje, odnosno realizacije, djelatnosti iskorišćivanja šuma. Podaci uređajnog drvnog prinosa (etata), teorijski, trebali bi se crpiti iz šumsko-gospodarskih osnova; praktički , podaci o količini zaista se crpe iz šumsko-gospodarskih osnova (ako one ne postoje, onda procjenom) a oni o asortimanu crpe se i iz statističkih podataka kontrolnih privrednih knjiga dugoročne šumsko-uređajne evidencije, a ako se ta ne vodi iz knjigovodstvenih podataka djelatnosti iskorišćivanja šuma o asortimanu sječa izvršenih u prošlom dužem razdoblju. Podaci o količini tečajnog drvnog prirasta utvrđuju se na temelju odnosnih podataka iz šumsko-gospodarskih osnova (ako one ne postoje, onda procjenom), a oni o asortimunu utvrđuju se i na temelju navedenih već statističkih odnosno knjigovodstvenih podataka o asortimanu sječa izvršenih u |