DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 49 <-- 49 --> PDF |
a4ktuelne teme PROJEKCIJA DUGOROČNOG RAZVOJA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE Društvenim je planom razvoja Jugoslavije od 1960. do 1970. g. bilo predviđeno da se, između ostalog, izradi i projekcija dugoročnog razvoja šumarstva i prerade drva. Savjet za šumarstvo i drvnu industriju Savezne privredne komore (SPK) povjerio je izradu projekcije grupi stručnjaka koja je završila svoj zadatak početkom ove godine. Sekretarijat za šumarstvo, preradu drveta i grafičku industriju SPK i Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije (Savez ITŠIDJ) su organizirali Savjetovanje o Projekciji na koje je bilo pozvano preko 80 stručnjaka sa područja cijele zemlje. Savjetovanje je održano dne 24. i 25. travnja o, g. u Banji Koviljači. ? vjetovanje je bilo veoma dobro posjećeno a prisustvovali su stručnjaci iz svih naših republika. Grupa je autora uložila izvanredan napor i obradila veoma obiman materijal. Projekcija dugoročnog razvoja se odnosi na razdoblje od 1966. do 1985. g. Projekcija razvoja šumarstva obrađena je na 182 stranice (dvije knjige) i 72 tabele dokumentacijskog materijala (treća knjiga). Projekcija razvoja drvne industrije je obrađena na 599 stranica (pet knjiga) i 74 stranice tabela i drugog dokumentacijskog materijala (šesta knjiga). Kao poseban svezak na 28 stranica i 7 tabela je obrađena projekcija potreba radne snage i stručnih kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji također za razdoblje od 1966. do 1985. g. Dvije su polazne osnovice za programiranje razvoja šumske proizvodnje: potrebe na drvetu (buduća potrošnja + izvoz) i opće korisne funkcije šuma u privredi i životu zemlje. S obzirom na buduće potrebe, šumska bi proizvodnja trebala u 1975. g. dati za cea 4,5 mil. m:i šumskih sortimenata više nego što je dala u 1965. g., a u 1985. g. bi trebala dati daljnjih još cea 2 mil. m:i Takvo povećanje sječe, prema projekciji, bilo bi moguće s obzirom na dospijevanje intenzivnih kultura (topole) i s obzirom na nužnost intenzifikacije radova na uzgajanju šuma bržom, likvidacijom preiskorištenih, prestarjelih i drugih nedovoljno produktivnih sastojina (Bosna i još neke republike). Intenzifikacija uzgojnih radova zahtijeva znatna sredstva, što je u proračunu potrebnih sredstava uzeto u obzir. Sječa četinjača bi u 1985. g. porasla za cea 33% (u Crnoj Gori za 57%, u BiH za 46%, Srbiji 43%, Sloveniji 29% i Hrvatskoj za 0,5%). Sječa tvrdih listača bi se povećala u SFRJ za 44% (Srbija i Crna Gora za 91%, BiH za 70%, Slovenija 32%, Makedonija 23% i Hrvatska za 7%). U povećanoj sječi najviše bi porasla proizvodnja celulo´znog drva (4,4 mil. m3 u 1985. g.) a zatim drveta za mehaničku preradu (2 mil. m3). Program pošumljivanja sječina i paljevina predviđa obim od 260.000 ha (Hrvatska 87.000 ha), pošumljivanje goleti, krša i pješčanih zemljišta 243.000 ha (Hrvatska 11.700 ha), a program podizanja intenzivnih kultura 450.000 ha (Hrvatska 98.000 ha). Program predviđa unošenje četinjača u lišćarske šume na reduciranoj površini od 258.000 ha (Hrvatska 84.500 ha), dok bi se melio 131 |