DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Tokom diskusije moglo se razabrati, da dio učesnika smatra, da su planirana sredstva za razvoj šumarstva nerealno visoka, a naprotiv, ona za razvoj mehaničke prerade drva preniska. Neki su učesnici smatrali, da dosadašnje iskustvo ne daje nade, da će društvo! za razvoj šumarstva odvojiti toliko sredstava, ako uopće ikoja odvoji. Drugi su smatrali, da se pred društvo mora izaći sa tim zahtjevom, jer to nalaže postojeće stanje u šumarstvu, i da društvo ne bi trebalo da stalno odlaže na neizvjesno vrijeme vraćanje svog duga šumarstvu, ukoliko ne želi da dođe do teško izlječivih posljedica. Mnogi su diskutanti podržali jednu iznesenu ideju, da se projekcija pomjeri na razdoblje od 1970. g. do 1990. g., jer je ionako 1970-ta godina na pomolu, a odlaganje za daljnjih 5 godina bi programirane kvantifikacije (u šumarstvu!) imale realnije šanse. Cjelokupni materijal projekcije razvoja treba da se još prodiskutira na Savjetu za šumarstvo i drvnu industriju Savezne privredne komore. Zvonimir Potočić PRILOZI PROBLEMU RAČUNANJA VRIJEDNOSTI ŠUMA Ing. ZVONIMIR TOMAC, Rijeka Računanje vrijednosti šuma aktuelan je problem, a u traženju racionalizacije i ekonomičnosti proizvodnje sigurno će u budućim projektiranjima šumskog gospodarenja imati sve veću ulogu. Obračunom vrijednosti šuma 1966. godine dovršen je tada jedan posao veoma širokih razmjera. Tada, tim povodom uočene su teškoće za potpuno rješenje pitanja računanja vrijednosti šuma općenito. Eminentni su stručnjaci uočili probleme, nastale djelomično uslijed nesavršenih propisa, i pribjegli konvenciji, kao najlakšoj i naibržoj metodi rješavanja problema (rok "ie bio kratak i potpunije studiranje i kompliciranija rješenja nisu bila moguća), te uz uputstva o radu formulirali i nedostatke propisa i postavili otvorena pitanja, tražeći da, prije nego bi se prišlo traženju boljih metoda utvrđivania vrijednosti (u međuvremenu do slijedećeg utvrđivanja vrijednosti naših šuma), odgovorni donesu svrsishodne propise koji barem ne bi više sadržavali uočene najkrupnije nedostatke. Činjenica ie da o načinima računania vrijednosti šuma ima raznih mišljenja, potpunih i uvjerljivih suprotnosti, prema cilju i aspektu prilaženia prihvatljivih suprotnosti, čega je posljedica nemogućnost sumiranja, objektivnog kompariranja itd. dvaju objekata po vrijednosti. Zbog toga možda bi bilo sretno da se ponovno povoljnom konvencijom nadomjeste »savršene« metode računanja barem privremeno, te da nam dogovor omogući jedinstveno tretiranje ove materije. To tim više što je jednom izračunata vrijednost šuma i tako kratkog značenja, jer se sastojine stalno mijenjaju, pa zbog toga konvencija ne bi nužno morala imati rang trajno nepromjenljivog sistema, ali bi metod ipak morao biti takav da: — nema nelogičnosti i anomalija u izračunatim rezultatima kako1 kod pokazane vrijednosti pojedinog detalja (jedne sastojine) tako i kod izračuna vrijednosti cijelog areala (svih šuma); — se može komparirati vrijednost raznih sastojina u isto vrijeme, tako i istih sastojina u razno vrijeme. |