DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Pokuša li se iznijeti uočene nedostatke uobičajenih načina obračunavanja,
možda bi se »metodom eliminiranja« moglo doći do prihvatljive metode
računanja sa što manje nedostataka.


Nadati se da će po ovome problemu šumarska nauka dati konačnu riječ,
a ovaj napis neka bude poticaj.
Nedostaci uobičajenog metoda računanja vrijednosti šuma mogu se očitovati


— unutar samog jednog metoda
— uslijed primjene raznih metoda (u istom arealu)
Relativno je najjednostavniji i najšire primjenljiv deduktivn i način
računanja vrijednosti zrelih sastojina. Računanje vrijednosti šuma, poznato
je, može po tom načinu — jedino po tom načinu obračuna — dati i »negativne
« vrijednosti cijelih šuma. Međutim šume su osnovno sredstvo privrednih
organizacija. Mogu li osnovna sredstva privrednih organizacija imati
negativnu vrijednost? U knjigovodstvu je poznata 0 (nulta) vrijednost sredstva,
kad se ono potpuno amortiziralo, potom se otpisuje i stavlja van upotrebe
ili revalorizira (ako je još upotrebljivo), jer bezvrijedno ili s negativnom
vrijednosti se ne može koristiti. Da li bi se moglo reći da bi sredstva
negativne vrijednosti bila štetna u proizvodnji?)
Zna se da uz sve iste elemente (kvalitete sastojine) na obračun njene vrijednosti
utječe dužina transporta za proizvode iz dotične sastojine, te ista
kvaliteta šume s udaljenosti skladišta je sve manje vrijedna dok ne postane
bezvrijedna i konačno »negativno« vrijedna i to što bolja i kvalitetnija to
negativnije vrijedna.
Sastojina A, kvalitet I, obrast 1,0 zaliha 300 m3, transport 200 m
vrijed. po ha 10.000
Sastojina B, kvalitet I, obrast 0,3, zaliha 100 m3, transport 200 m
vrijed. po ha 3.000
to jest što bolja u pogledu količine drvne zalihe, to vrijednija jer konačna
vrijednost zavisi o količini zalihe po ha.
Sastojina Ai, kvalitet I, obrast 1,0, zaliha 300 m3, transport 3000 m
vrijednost po ha — (minus) 5.000 din
Sastojina Bi, kvalitet I, obrast 0,3 zaliha 100 m3, transport 3000 m
vrijednost po ha — (minus) 1.500 din
to jest što bolja u pogledu količine drvne zalihe to negativnija, jer konačna
vrijednost zavisi o količini zalihe.
Čini se nelogično i nije u skladu s uobičajenom kupoprodajnom praksom
da objektivno bolji objekat (u ostalim istim uvjetima) je manje »vrijedan«
od lošijega. Ta postavka računovodstveno striktno shvaćena mogla bi navesti
na zaključak da, posijeku li se, zapale, ili unište naše velike negativno vrijedne
zalihe u »negativnim« šumama, da će privreda u nacionalnom okviru
biti znatno bogatija, jer će biti bez opterećenja »negativno vrijednih« objekata.
Nakon uništenja zalihe, vrijednost objekta je u najgorjem slučaju 0, a
to je više od negativnih vrijednosti.
Tako to može biti kod deduktivnog metoda računanja vrijednosti za zrele
sastojine — dakle nedostaci unutar jedne metode računanja. Dogodi li se da
treba računanju za neki veći areal primijeniti više metoda, na primjer za
zrele navedeni deduktivni a za mlade sastojine induktivn i način, anomalija
može biti još složenija.


137