DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Za ilustraciju: Uz istu navedenu sastojinu (u prošlom primjeru) Ai, koja je vrijedna, kako smo rekli, — (minus) 5.000 din, upravo je osnovana kultura s troškom od + 5.000 din. Po vrijednosti, ona zrela, kvalitetna sastojina je negativno vrijedna (— 5.000), a ova tek osnovana, po svemu uzgojno i korisno dubiozna, pozitivno je vrijedna (+ 5.000), da bi s vremenom, kad se potpuno razvije uz nova ulaganja i postigne kvalitet Ai sastojine, postala negativno vrijedna. Naravno da i takovi na prvi pogled besmisleni podaci mogu biti korisni pokazatelji (na primjer za biranje lokacije novih ulaganja — anomalija toga pokazatelja je kasnije istaknuta) u gospodarstvu, no oni uzeti kakovi su dobiveni samo sa svrhom da se utvrdi knjigovodstvena vrijednost osnovnih sredstava nekog gospodarstva mogu dati krive i nesvrsishodne predodžbe. Za ilustraciju: Od dvije šumarije u približno jednakim geografsko-komunikativnim stanišnim prilikama, jedna ima mnogo uspjelih starih kultura (stara baština) i izračunatu po prvoj deduktivnoj metodi veoma nisku ili negativnu vrijednost svojih osnovnih sredstava, dok susjedna šumarija ima pretežno golet i nešto najnovijih kultura te relativno visoku vrijednost svojih osnovnih sredstava izračunatu po drugoj, induktivnoj metodi. Anomalija je također u induktivnom načinu računanja da vrijednost objekta raste s troškovima podizanja, a ovi (ispustimo iz vida moguća rasipanja) s udaljenošću objekta od komunikacije — trošak prenosa sadnog materijala, pješačenje radne snage i slično — te je zbog eventualno poželjnog prikaza veće vrijednosti šuma oportuno pošumljivati najudaljenije predjele s najtežim uvjetima (eventualno s tuđim sredstvima) da bi ti isti predjeli sada nakon podizanja najpozitivnijih vrijednosti, nakon uzgoja sastojina, postali najnegativniji, obračunati po deduktivnoj metodi na bazi rentabilnosti korištenja drvnih proizvoda. Postavlja se pitanje da li je kod računanja vrijednosti šuma nekog vlasnika samo sa svrhom da se iskaže trenutačna vrijednost osnovnih sredstava ispravno iskazivati negativne vrijednosti, na bazi fiktivne proizvodnje koja se uopće ne ostvaruje. Zašto da negativna vrijednost jednog objekta prelamanjem u šumarima smanjuje vrijednost ostalih pozitivnih. Smatra se da je radna organizacija to poslovno sposobnija i za kreditiranje pouzdanija što im veću vrijednost osnovnih sredstava. Nije li anomalija da je šumarija iz navedenog primjera sa kvalitetnim kulturama, ali obračunatom niskom ili negativnom vrijednošću osnovnih sredstava, manje povoljna kao zajmotražilac (ne mora biti zajam za granu 313), od šumarije koja ništa nema. ali ima veću izračunatu vrijednost osnovnih sredstava? Ne bi li bilo ispravnije —, a to bi bila stvar konvencije — da se »odrede« objektivnije najniže vrijednosti ispod kojih se ne bi iskazivala vrijednost niti jednoga objekta. Na primjer ako je trošak podizanja jednog hektara šume (izdiferencirano za načine podizanja i vrste drva) P dinara (za konkretnu vrstu i način podizanja) onda kultura ili sastojina ma koje starosti, odnosne vrste drva, ma gdje se nalazila može imati vrijednost najmanje P dinara odnosno u pravilu P + p dinara, to jest uvijek pozitivnu. Kakova bi bila rentabilnost iskorišćivanja sortimenata (313) iz te sastojine posebno je pitanje, koje nema uvijek presudne veze s vrijednošću objekta. |