DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 62 <-- 62 --> PDF |
cflcani Steueni ca&apiSi Erhart-Walter Melzer Prethodni rezultati usporednih istraživanja odnosa sadnje u zasjek i veličine sadnica kod smreke (Vorläufige Ergebnisse vergleichender Versuche zur Vinkelund Grosspflanzung bei Fichte), Archiv für Forstwesen, Bd 17 (1968) H. 12, str. 1239—1261, 9 tabela, 4 grafikona, 32 cit. literature, rezime na njemačkom, ruskom i engleskom. U radu su prikazani prvi rezultati istraživanja — na 14 pokusnih ploha u različitim šumskim gospodarstvima — odnosa između sadnje u zasjek (»kutna« metoda Reissinger-a) i veličine sadnica kod smreke. Istraživanja trebaju omogućiti uvid u značenje sadnje u zasjek i veličine sadnica na uspjeh pošumljivanja i visinski rast smreke. Da bi se to postiglo postavljena su bivariantna istraživanja u izabranoj shemi, koja omogućuje statističko testiranje utjecaja sadnje u jame i sadnje u zasjek, utjecaja veličine biljaka i uzajamni odnos između metoda sadnje i veličine biljaka. Veličina jedne plohe iznosila je 0,72 ha. Ona je podijeljena na 4 bloka od 1800 m2 svaki. Blok je podijeljen na 6 parcela po 300 m-. Razmak među biljkama bio je 2,0 X 1,5 m. Način podjele pokusa po parcelama prikazan je u slijedećoj shemi: blok — 20 m — 14 25 16 26 24 15 15 26 14 24 16 25 16 24 25 15 26 14 14 15 16 24 25 26 Brojke znače: Metod sadnje 1. Sadnja u jame 2. Sadnja u zasjek Starost biljaka 4. 4 godina 5. 5 godina 6. 6 godina Nakon jedne vegetacijske periode moglo se opaziti ,da je kod sadnje u zasjek 37o više biljaka odumrlo nego kod sadnje u jame. Sadnja u zasjek stvara dakle nešto lošije uvjete za uspjeh sadnje nego li sadnja u jame. Treba primijetiti da su pokusne plohe najčešće osnovane na svježem tlu, srednje do slabe kamenitosti. Nije bilo moguće ustanoviti statističku razliku između sadnje normalnih 4 godišnjih i veliki 6 godišnjih biljaka. Obje metode sadnje razlikuju se u uspjehu pošumljivanja prema veličini sadnica vrlo malo i samo posve slučajno. Nasuprot tome sadnja 5 godišnjih smrekovih biljaka pokazala je povoljniji odnos odumiranja od sadnje 4 i 6 godišnjih biljaka. Kod upotrebe 5 godišnjih biljaka smanjuje se u prosjeku odumiranje biljaka za T>k. Taj rezultat je statistički vrlo signifikantan. Osip je iglica na pojedinim plohama vrlo različit. Velike su sadnice, sađene u predjelima iznad 800 m, jače pogođene opisom iglica zbog drugačijih ekoloških zahtjeva. g I u intenzitetu visinskog prirasta razli lo kuju se 5 godišnje sadnice od 4 i 6 godi *T šnjih. Visinski prirast 5 godišnjih sadni- I ca smreke je za 50Vc> veći od visinskog prirasta 4 i 6 godišnjih sadnica, bez obzira na postupak sadnje. Prikazani rezultati istraživanja dobiveni su nakon isteka prve godine rasta. Na temelju toga, ne može se dati konačno mišljenje o problemu odnosa sadnje u zasjek i veličine biljaka. Aktuelnost je toga kompleksnog pitanja međutim nesumnjiva, te su zbog toga prikazani stručnoj javnosti prvi rezultati istraživanja. V. Hren |