DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 10 <-- 10 --> PDF |
4.0 ISPITIVANJA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA Nakon izrade probnih trupčića i za vrijeme njihovog izlaganja na mjestu eksperimentiranja, mjerena je: vlažnost supstrata u času obaranja i na kraju vremena trajanja infekcije, temperatura i relativna vlaga zraka. Vlažnost supstrata prije i po završetku infekcije nije bila van granica one vlažnosti za koju većina autora smatra da je optimalna (4, 5, 7, 20, 24, 31, 39, 41, 44, 50, 53). Temperatura zraka i relativna vlaga je za cijelo vrijeme pokusa bila u granicama onih vrijednosti koje omogućavaju rast i razvitak gljiva (24, 40, 50, 53). Za mikološku analizu u svrhu identifikacije i determiniranja uzročnika pojave dekoloracije na drvu crne borovine uzeti su uzorci iz dijela kako je to prikazano na slici 1 b. Standardnim postupcima, koji se primjenjuju u mikološkim analizama, nije se uspjelo izolirati uzročnika dekoloracije. Osim pojave nekih plijesni, koje ne mogu izazvati promjenu boje u drvu, na analiziranim uzorcima nisu se pojavili nikakovi drugi mikroorganizmi. Budući da se nije uspjelo izolirati i determinirati uzročnika dekoloracije na pokusnim uzorcima, pristupilo se mikroskopskoj identifikaciji uzročnika dekoloracije. Mikroskopska identifikacija nedvojbeno je pokazala, da je dekoloracija posljedica djelovanja jedne od brojnih gljiva uzročnika modrenja. Karakterističan izgled hifa, tipično razvijanje u drvnim tracima, način širenja u aksijalnim elementima, pojava »transpresorija«, boja hifa i drugo, su kriteriji po kojima se može sa sigurnošću tvrditi, da je analizirani materijal napadnut od gljive uzročnika modrenja. Kod ove mikroskopske identifikacije isto tako nisu pronađeni nikakovi drugi mikroorganizmi u drvu. Mikološka analiza i mikroskopska identifikacija izvršena je u Zavodu za fitopatologiju, Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu. Mikroskopski preparati izrađeni su u Zavodu za anatomiju i zaštitu drva, Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Suradnicima ovih Zavoda, dr. Š a r i ć, A., dr. P e t r i ć, B., i inž. Šćukanec, V. zahvaljujem se na pruženoj pomoći. U ovom radu podaci o veličinama fizičkih i mehaničkih svojstava pomodrelog i zdravog drva neće biti izneseni detaljno. U rukopisu disertacije nalazi se sav dokumentacioni materijal (2). Tamo su podaci o veličinama svojstava pomodrelog i zdravog drva izneseni u zajedničkim tabelama i grafičkim prikazima. Dobiveni rezultati istog svojstva za jedno i drugo drvo, s njihovim varijaciono statističkim karakteristikama i testom signifikantnosti razlika, prikazani su po vremenu trajanja infekcije i veličini pomodrele površine. Vertikalnom i horizontalnom kombinacijom slaganja podataka u tabele (sve kao u tabelama 2 i 3) željela se postići preglednost rezultata ispitivanja pojedinog svojstva unutar određenog i između određenih vremena trajanja infekcije, te bolji uvid kretanja vrijednosti prema veličini pomodrele površine. U tim prikazima su iz svih rezultata istraživanja za neko svojstvo, bez obzira na vrijeme trajanja infekcije, određene prosječne vrijednosti. Sumiranjem svih rezultata istraživanja i njihovo iskazivanje prosječnim vrijednostima od interesa je za praksu, gdje je teško evidentirati vrijeme trajanja infekcije. Graničnim vrijednostima ovako sumiranih podataka određeno je područje u kojem se mogu očekivati varijacije veličina pojedinih svojstava, a prosječna vrijednost daje podatak koji nije vezan na poznavanje vremena infekcije. U zadatku rada i opisu materijala za istraživanje nabrojena su svojstva koja su bila predmet istraživanja. Njihove prosječne vrijednosti za zdravo i pomođrelo drvo, osim za higroskopnost, vlagu ravnoteže i upijanje vode, dane su u tabelama 5 i 6. U tabeli 5 je uočljivo da su vrijednosti za poroznost dane |