DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 13 <-- 13 --> PDF |
radu je to izvršeno, a poroznost je ispitana na tri načina uz primjenu metoda nerazaranja. Osim metoda računskog određivanja korištene su ´još i metode apsorpcije radioaktivnog beta zračenja i metoda prostrujavanja zrakom. Detaljan opis ispitivanja ovim metodama, kao i detaljni rezultati istraživanja publicirani su 1966. godine (3). U tabeli 6 je nadalje uočljivo da je otpornost protiv habanja izražena s dva pokazatelja i to preko recipročne vrijednosti težine skinutog sloja (1/dt) i preko recipročne vrijednosti volumena skinutog sloja (1/dv). Ovaj drugi pokazatelj je uveden radi veće osjetljivosti registriranja razlika koje mogu postojati između zdravog i pomodrelog drva. Pretpostavilo se, ako se kod pomodrelog drva poveća poroznost zbog napada gljiva, onda bi se zbog smanjenja gustoće razlike u otpornosti protiv habanja jasnije odrazila preko pokazatelja 1/dv nego preko pokazatelja l/dt kod inače istih uslova ispitivanja. Za veličinu ovog, kao i drugih istraživanih svojstava postoji fluktuacija veličina pojedinačnih rezultata. Te veličine leže u određenom intervalu uz neku distribuciju frekvencije i okupljene su oko neke karakteristične vrijednosti. Za analizu rezultata istraživanja izračunati su aritmetska sredina, varijabilitet, srednje greške i signifikantnost razlika t. Zaključci na osnovu izračunate veličine t doneseni su uz koeficijente rizika od 0.01 i 0.05. Tako je ispitana signifikantnost razlika istog svojstva pomodrele i zdrave borovine unutar pojedinog vremena infekcije. Signifikantnost razlika između pojedinih vremena trajanja infekcije utvrđena je analizom varijance (54). Osim toga su u tabelama 5 i 6 doneseni i podaci istraživanja drugih autora po istom problemu. Time je dobivena preglednost veličina vlastitih istraživanja i mogućnost komparacije s drugim podacima, što je za razmatranje rezultata, metodike i interpretacije u poglavljima »diskusija« i »zaključci« od posebna značenja. 5.0 DISKUSIJA Do sada je poznato oko 100 vrsta gljiva uzročnika modrenja. Sve one izazivaju promjenu boje drva, ali se međusobno razlikuju po svojoj biologiji i po načinu djelovanja na drvo. Da bi se utvrdio utjecaj modrenja na svojstva drva, izvršena su brojna istraživanja (8, 13, 14, 15, 17, 31, 33, 35, 49, 51, 53). Rezultati tih istraživanja sve do danas nisu poistovjetnili gledišta raznih autora o utjecaju modrenja na svojstva drva (P e r e 1 y g i n, Drevesynovedenie Moskva 1957). G ö h r e K. (17) iznosi da su ruski istraživači Miller W., Meier E. I. i Čerzov T. A. na osnovu svojih istraživanja došli do zaključka da je krivo mišljenje prihvaćeno u praksi, da modrenje nema utjecaja na tehnička svojstva drva. Slično gledište iznose i P a n s h i n A. J. i dr. (32), koji navode da je Krapivina I. G. u svom radu »Istraživanja o destruktivnoj aktivnosti gljiva uzročnika modrenja na elemente građe drva« utvrdio, da neke od 16 ispitanih vrsta gljiva uzrokuju veću destrukciju stanične stijenke, nego što se ranije mislilo. Prema podacima istog rada, hife gljiva razgranjr^aju se kroz sekundarni sloj stanične stijenke slijedeći smjer protezanja fibrila, gotovo na isti način kao i gljive uzročnici umjerene (blage) truleži (softrot, moderfäule). Seifer t K. (49) je u svom radu došao do istog zaključka, navodeći da se ovakovim razvojem gljiva modrenja u drvu smanjuje i težina drva, prosječno za 1.74 do 2.13%. Na osnovu svojih istraživanja, neki autori (8, 13, 15, 17, 31, 33, 51, 53) iznašaju zaključak da modrenje ne utječe ili neznatno utječe na svojstva drva i da se ono može smatrati više estetskom greškom, nego greškom koja umanjuje čvrstoću drva. |