DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Na probnom maetrijalu po nama istraženom, isto se, kao i kod drugih autora, modrenje javljalo samo u bjelici. Na istom je materijalu uočeno, da su promjene prirodnog tona boje više nastajale na širim nego na užim godovima, što se i reflektira u većoj prosječnoj širini goda pomodrelog drva. Scheffe r T. C. i L i n d g r e n R. H. (41) navode da je drvo sa širim godovima jače izloženo modrenju nego drvo s užim godovima, no to se ne može uzeti za pravilo. Naročitu smo važnost kod ovih istraživanja posvetili pitanju poroznosti zdravog i pomodrelog drva. Smatrali smo, u koliko se na ovom svojstvu zdrave i pomodrele borovine pojave signifikantne razlike, da će se moći naći odgovarajuće tumačenje i za ostale promjene fizičkih i mehaničkih svojstava drva. Ne istovjetnost gledišta u zaključcima raznih istraživača, možda je posljedica različitog tretiranja ispitivanjem dobivenih fizikalnih i mehaničkih veličina. TehnolO´Zi su interpretaciju rezultata istraživanja, često bez utvrđivanja stepena signifikantnosti razlika, nastojali uokviriti praktično potrebnim veličinama. Fitopatolozi su raznim metodama istraživanja pokušavali utvrditi biologiju gljiva uzročnika modrenja i način širenja u drvu. Pitanje promjene poroznosti tehnolozi nisu obrađivali, osim preko razlika u volumnoj težini, a fitopatolozi su je istraživali na presjecima od nekoliko mikrona, a dobivene rezultate nisu dalje koristili za tumačenje promjena na fizičkim i mehaničkim svojstvima jednog i drugog drva. Najnovija fitopatološka istraživanja Lies e W., Schmid t R. (27, 28), Seifert K. (49), K r a p i v i n a (32, po Panshinu), utvrdila su da nastaju promjene u strukturi krute tvari djelovanjem gljiva uzročnika modrenja. Još u početku ovih istraživanja, zbog pomanjkanja drugih mogućnosti, mi smo izabrali metode nerazaranja da bismo utvrdili promjene u poroznosti zdravog i pomodrelog drva na većim uzorcima, propisanim standardima ispitivanja. Poroznost smo, kako je ranije navedeno, smatrali »od raznom« karakteristikom za tumačenje fizičkih i mehničkih karakteristika ispitanog materijala. Naime, na osnovu poznate korelacije između volumena pora i volumne težine, te volumne težine i ostalih svojstava drva, može se donijeti zaključak — u koliko se mijenja poroznost drva kao jedna od korelacionih veličina, mora se mijenjati i međusobna zavisnost prema ostalim svojstvima za koje postoje poznate korelacije. U ovom radu nisu računate mjere korelacije poroznosti i ostalih svojstava drva. Neka nam se dozvoli da to bude nastavak ovih istraživanja. Ipak smatramo da se i bez toga mogu davati tumačenja nastalih promjena preko poznatih međusobnih zavisnosti poroznosti i ostalih svojstava drva. Drugim riječima, ako se promijeni gustoća drva, kao posljedica djelovanja gljiva uzročnika modrenja, mijenjaju se i ostala svojstva drva u koliko između njih postoji korelacija. Metodama nerazaranja ispitana poroznost zdravog i pomodrelog drva pokazuje, da je poroznost veća kod pomodrelog. Ako se pokazatelji poroznosti zdravog drva svedu na jediničnu vrijednost, onda je poroznost pomodrelog drva rr = 1,018, zz = 1,119 i p„ = 1,18. Promjene su u volumnoj težini kod pomodrelog drva posljedica promjena u gustoći krute tvari zbog djelovanja gljiva. V a n i n S. I. (53), Findla y (13, 14, 15), C h a p m a n A. D. i dr. (8) dobili su slične razlike u vrijednostima t„ i t„ kao i mi. Neki autori (8, 13) smatraju da je ta promjena u volumnoj težini posljedica destrukcije hranjivih tvari u drvnim tracima od strane gljiva uzročnika modrenja. Ta konstatacija mogla bi biti tumačenje ako bi se promatrala izolirano od ostalih svojstava drva. Oni tvrde da težina hranjivih tvari u drvnim tracima vjerovatno ne prelazi 2´% težine. Po našem mišljenju prihvat |